DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 15 <-- 15 --> PDF |
stvar, koja se kani ili mora dodati cesti, preispitati i obzirom na njezino djelovanje na krajolik. Tako pak raditi znači već arhitektonski oblikovati krajolik, t. j . raditi stvaralački, umjetnički. U naprednim državama obraća se već danas velika pažnja odgoju tehničkog pomladka u tom smjeru. Nego da se vratimo na stvar. Prirodnu vezu ceste sa okolicom čine nasadi podignuti uz nju. Da budu pak u skladu sa okolicom potrebno je, da su prirodn o asociirani samonikloj flori okolice. Gdje se ova nije razvila u svim tamo mogućim vrstama, bilo s kojeg razloga, ili je već djelomično uništena, na izbor vrste drveća, koje će se upotriebit kao nasad, utječe uz tlo — po svojim geoložkim, pedoložkim, hidrografskim i plastičkim karakteristikama — još oborine, klima i podneblje. Kako je potrebafi i uži izbor, a osim toga još i izkustvo o tlima, o bilinogojstvu, o djelovanju biljke na biljku i o utjecaju biljke na vanjski sviet kao u tehničko-gospodarskom, tako i u krajinsko-estetskom pogledu, u konkretnom slučaju redovno ne će biti u stanju riešiti ovo pitanje samo građevinar. Nasuprot će biti potrebna suradnja svih stručnjaka zelene boje. Dalnje je važno pitanje, u kojem obliku, da se uzgajaju nasadi i kako da se porazmjeste uz cestu? I u tom pitanju priroda pokazuje najizpravniji put. U prirodi,nalazimo ševar i džbun, šiprag i šikaru, šib i šibljak, drvce i grmenje, drveće i gaj, dub i dubravu, stablo i šumu, sad u većim sad u manjim razmacima, sad na većim sad na manjirn prostorima i sve to poj-edano — ne u pravilnim figurama i linijama — nego širom i nasumce u ijubkoj prirodnoj nepravilnosti. Kako ovakav oblik i razpored nasada bolje od drvoreda pogoduje i zahtjevu modernog prometa obzirom na vidik i preglednost krajine, u tom pogledu biti će također najbolje: proučavati i oponašati prirodu . Poradi toga stoji danas većina mjerodavnih na stajalištu, da nije više na mjestu ograditi cestu za brzi promet bilo kakovom kontinuiranom ograaom, dakle niti sa drvoredom, nego da se sa drvećem obilježe samo mjesta, koja dolaze u obzir iz tehničko-prometnih razloga i mjesta, koja valja na taj način naglasiti iz krajinsko- estetskih uzroka; da se ostali nasadi podižu samo u obliku, u kojem su kao sporedne naprave od koristi, ili barem niesu na štetu ni cesti ni prometu. Poradi toga nema drvoreda uz pruge za samovoze; poradi toga bolje nego u pravilnom drvoredu postavljaju se pojedinačna stabla ili grupe, gajići stabala i uz ostale ceste za samovoze: u nepravilnim razmacima, na rečenim iztaknutim hijestima (kao signali za opreznu vožnju ili na zgodnim mjestima za krajolik). P r os tor, a ne linija ili ploha mjerodavna je pozadina za moderne nasade. Uza sve to mogu se uspješno upotriebiti i živica i drvored, umjetni oblici nasada u liniji ili u plosi, kod oblikovanja krajolika tamo, gdje su na mjestu. U tom pogledu ne mogu se postaviti krute norme, jer upravo podržavanje krajolika u prirodnom skladu, kao i usavršenje tog sklada, je stvaralački posao. Osim toga nasadi imaju i druge još kulturne zadatke, koji se mogu razlikovati, kao što se i razlikuju gospodarske prilike krajeva, kojima ceste prolaze. Namjesto norma bolje će možda poslužiti nekoliko sličica. Mnoge od današnjih šuma su t, z. »čiste sastojine« uzgojene tako po hladnom razumu, poradi bolje rentabilnosti. Pokazalo se međutim, da su u razmjerno kratko vrieme izcrpile tlo, a i razbolilo se i njihovo drveće, poradi istovrsnosti. Osim toga takova »patvorena šuma« nikad ne djeluje na vanjski sviet, niti može nadomjestiti pravu mješovitu i potrajnu šumu, prirodno asociiranih raznih vrsta drveća i druge flore. Zbog toga nastoji u novije doba, osobito u Njemačkoj, u domovini čistih sastojina, da se te »patvorene šume« pretvorene u »prave šume«. Cesta, koja prolazi kroz takovu šumu, ili se je dotiče, pruža priliku za to. Uz cestu, na rubovima šume, napose u prosjekama, mogu se uzgojiti i stvoriti pojasi mješovite šume, a majčica priroda pobrinut će se već za daljnje proširenje tog pojasa u unutrašnjost sastojina. Na šumu nadovezuju se obično čistina, pa opet dalje koja manja šumica, još dalje koji gaj, dok ne prevlada poljodjelsko tlo. Prolazi li cesta ovakovim krajem, na kraći m čistinama među gajom, šumicom i šumom nema mjesta drvoredu. Tu su na mjestu samo kolobrani na rubovima ceste. U koliko je bilo potrebno i dovoljno za krajolik stvorila je već priroda. Na oduljii m takovim cestovnim potezima moglo bi se možda upotriebiti kao nasad drveće tamošnjih šuma, no samo tu i tamo uz cestu i to u obliku grmlja ili sitnogorice. Uopće u okolici, koju je priroda obilno obdarila sa florom, osobito sa drvećem, oprezno treba postupiti i dobro promisliti, da li je potrebno dodati još štogod i u kojem, obliku? 201 |