DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Na poljodjelskom tlu, rekli smo nalazi se razsijano, sad u većoj, sad u manjoj mjeri i poljsko drveće u raznim oblicima. Da se postigne ravnoteža između potreba faune i flore, i njihovog uzajamnog djelovanja, sa šireg gospodarskog gledišta, to je drveće prava blagodat. No ima i poljodjelskih krajeva, u kojima nema sveg tog na daleko i široko. To su t. zv. »kulturne stepe«. Pašnjaci, livade i polja bez drveća i stabala, najblaže rečeno, posve su negospodarska obzirom na poljoprivredu, stočarstvo i povrtljarstvo. Čovjek i životinja treb a sve to za uspješno napredovanje. Prolazi li cesta ovakovom »stepom« prekinut će monotoniju, estetski podignuti krajolik, a i povećati gospodarsku vriednost »stepe« sa svojim nasadima. Tu su na mjestu i drvoredi, na cestama nižeg razreda dapače i drvoredi voćaka , jer dižu cestu iz one pustoši. Na taj, način cesta zavlada »stepom«. Kako ni žica nije nikakav nadomjestak za živicu, koja sputava vjetar i sakriva ptice — to poljsko redarstvo — u takovom kraju bolje je upotriebiti i uzgajati živicu na mjesto žice kao ogradu na svakom mjestu uz cestu, gdje se prilika pruži. Pritom \.. valja postupiti odviše »planski«.Na pr., da se na istom potezu između dva susjedna naseljena mjesta uzgaja drvored jedne te iste vrsti stabala, na slidećem takovom potezu opet druge vrsti, kako je bilo jednom zgodom predloženo, a drugom zgodom i učinjeno u Švicarskoj. Na potezu ceste Chan-Ziirich, naskroz su podignuti crvenolisnati javori, iako taj potez presieca otvorena polja, zatvorene voćnjake, pa i šume i močvarno tlo. Ako stoji u svim ovim parcialno tako različitim krajevima isti crvenolisnati javor, razbija nastrojenje i značaj krajolika. Po položaju strano, drvo nema smisla. Poradi toga nema ni smisla postavljati drvored pod svaku cienu, a za vrst drva u drvoredu ne mogu biti mjerodavna naseljena mjesta kao međe, nego tlo, krajolik i gospodarske potrebe kraja. ^ No ima i pravih stepa, krajeva sa neobrađenim i pustim tlom, estetski bezvriednog oblika. Prolazi li cesta ovakovim krajem, ne ostaje samo produkt, nego može postati i faktor kulture u punom smislu te rieči. Treba ju samo urediti kao jezgru, polaznu točku i predložak pun poticaja za daljnje kulturno obliko sa nasadima podignutima na povoljnimmjestima uz cestu, u obliku malih plantaža: šumica, gajića, grupa drveća, pojedinačnih stabala itd. Liepom plastikom obdareni, no pusti naši kršni krajevi, kao i mnogo pohađani, ali slabo ozelenjeni naši primorski krajevi daju dovoljno prilika za takav rad. U umjetnom obliku živice često se upotrebljavaju nasadi na prugama za samovoze. Živica brani prilaz sa strana na pruge ljudima i životinjama. Na prostoru pak, ozelenjenom tratinom,´koji dieli oba kolnika, živica ima i zadaću smanjiti zasliepujuće djelovanje razsvjete samovoza, koji dolazi suprotnim smjerom. U Americi razlikuju se u glavnom tri tipa cesta za samovoze. Najviše cesta čini prvi tip, kod kojeg se nije obaziralo na krajolik, nego se je išlo samo za tim, da cesta kolikogod je moguće najbolje udovolji namienj.enoj svrsi. Strane uz cestu ostale su posve slobodne. Nije se postavila ni živica ni grmeće, da se ne koči sušenje kolnika i da se održi kolnik uviek i čistom stanju, prost od lišća i sličnih odpadaka. Na taj način ostale su te ceste i slabo obranjene sa strane. Taj manjak pokazuju i ostale tamošnje ceste. No nije se´ diralo u sporadična liepa i zdrava stabla, na koje bi cesta slučajno naišla, tobož poradi toga, što bi svojim krošnjama suživala prostor, svojim lišćem smetila kolnik ili svojim sjenama uznemirivala vozača. Vriednost ovakovih pojedinačnih ili grupa stabala uz ceste znali su tamo uviek cieniti, kao obzirom na monotoniju putovanja, koju prekidaju, tako i obzirom na njihovo značenje za okolicu. Drugi tip su t. z. »parkway« — ceste, koje su izrađene i uređene u skladu sa okolicom, te pružaju putniku i liepe vidike, bogate na promjenama. Uz cestu, tri kolovoza široku (cea 9 m), na jednoj i drugoj strani teče po jedan okruglo 4 m široki trak zemlje, proviđen sa nasadima. Tlo na njem ozelenjeno je sa tvrdim travama, a nasađeno je sa nizkim drvećem, puzavim grmećem, džbunovima, ili je ukrašeno sa poljskim cviećem. Postavljeno je tu i tamo po koje stablo, rado takovo, koje, liepo cvate ili donosi plod. Strano drveće vidi se iznimno i vrlo riedko. U pravilu nasad je prema tlu i položaju prirodan, u skladu sa okolicom. Brigu oko ovih nasada vodi cestograđevna uprava. U mnogim državicama dodieljen je dapače oestogradevnoj upravi posebni odjel (Roadside Developmen, u državici Massachussett) koje je zadaća ne samo njegovati i obnavljati ove nasade, nego i ozelenjivati pokose nasipa i usjeka i na taj način čuvati ih od izobličenja; taj odjel vodi brigu i o krajoliku, uklanja što ga nagrđuje, dodaje što ga diže, te otvara nove i liepe vidike, gdje se pruži prilika za to. Svako diranje nasada u području 202 |