DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 17 <-- 17 --> PDF |
ceste dozvoljenoije samo uz znanje i odobrenje tog odjela. Treću grupu cesta čine pruge za samovoze (Long Island, Washington — Mount Vernon Memorial Parkway i dr.). Osnovali, gradili i uredili su ove pruge građevni inžinjeri u zajednici sa stručnjacima za oblikovanje krajolika i sa stručnjacima za uređivanje prometa. Za razliku prema Evropi ove pruge imaju po dva razstavljena kolnika samo na važnim čvorištima, na priključcima, na križanjima it.d., a uostalom ^rho jedan kolnik, naravno podieljen u dva diela, za jedan i drugi smjer vožnje. Zeleni trak koji dieli one razstavljene kolnike bitno se ne razlikuje po nasadima od trakova po stranama pruge. Na zelenoj podlozi trave, među bokore i nizko drveće raznog oblika tu i tamo postavljena su i stabla listača pojedinačno ili u grupama. Živica manjka i ovdje. Razlog leži u disciplini Američana. Kad se približava jedan samovoz u susret drugomu, utrnu svietla, ne čekajući jedan, da to učini drugi. Upotrebljeni su samo nasadi, koji pristaju tamošnjem bilinskom carstvu, a učlanjeni su u krajolik sa toliko smisla kao za okoliš tako i za potrebe ceste i prometa, da mogu poslužiti samo kao primjer. j Još nekoliko zaključnih napomena! Bilinsko oblikovanje krajolika, pa uspievanje podignutih nasada u velike zavisi o plodnosti tla uz cestu. Kod gradnja cesta i njezinih objekata pokreću se velike mase raznih tala, a među njima također sad veće sad manje mase plodnog tla. Pritom se obično događa, da se ugradi pokrenuto plodno tlo tako, da ostaje neizkorišćeno kao takovo. Događa se i to, da se ne odstranjuje plodno tlo sa gradilišta, nego se prekrije sa nasipom; dapače i to, da se upropasti u većim količinama kod radnja privremenog značenja. Kako je pokopano plodno tlo nedostižno, a ne može se ni stvoriti ni kupiti u većim količinama, samo odatle već izlazi: kod zemljoradnja sviju vrsta potrebno je po mogućnosti sačuvati plodno tlo, te sa puno smisla opet upotriebiti kao takovo. Tko je izkusio nestašicu plodnog tla, osobito kod sadnja sadnica ili kod potrebe hitnog busanja većih površina, neće se složiti s time, niti dopustiti, da se nenadoknadivo plodno tlo ponovno ne privede svojoj svrsi. U tom pogledu i za našu državu, sa mnogo postotaka pasivnih krajeva, u koje također zalaze ceste, interesantan je: Runderlass des Reichsministers fiir Ernahrung und Landwirtschaft von 16. X. 1939 iiberden Schutz der Muttererde, a glasi u glavnom dielu ovako: »Rastenje kulturnih biljaka temelji se na plodnosti tla. Plodn o tl o (Muttererde), t. j . najjgornji sloj zemlje, prožet zrakom i vodom, a oživljen bakterijama, ne stoji neograničeno na razpoloženju, jer nastaje u većim vremenskim prostorima. Kakvoća i množina plodnog tla bitno utječe na gospodarski uspjeh poljodjelskog tla. Međutim često se i ne misli na čuvanje tog tla, unatoč njegovom značenju za prehranu, nego se izmieša ili pokopa sa masama jalovih tala. Plodno tlo moći će se ponovno privezti svojoj svrsi jedino, ako se odieli od drugih tala i zasebno spremi. Čini li se tako, može poslužiti za pokrivanje površina slabo ili nikako rodne zemlje. Svuda dakle, gdje postoji opravdana bojazan, da bi se moglo upropastiti mnogo plodnog tla, potrebno je izpitati mjere, koje treba poduzeti, da se to ne dogodi, nego da se plodno tlo opet privede svojoj svrsi. Najprije neka se izkoristi za potrebe onog područja. U koliko to nije potrebno ili moguće, neka se ustupi susjednim područjima za poboljšanje kulturnog tla, ako se može urediti pitanje troška transporta. U nuždi neka se spremi na zgodno mjesto, da se olakša njegova ponovna upotreba itd.« Ovako bi valjalo postupiti sa plodnim tlom i kod gradnja naših cesta, da postanu i faktorim a kulture u slabo rodnim krajevima. Nadalje se često događa kođ gradnja, da se sve radnje ne dovrše uredno i podpuno. Tako se gdjekad ostavljaju pokosi nasipa i usjeka nezaštićeni, banketi i rubovi ceste neizravnani, neupotrebljena zemlja, suvišan kamen i si. ma bilo gdje na cesti ili uz nju, tlo oko zidova, mostova i drugih objekata neuređeno itd. Isto tako gdjekad se bez prave potrebe odstrane ili osakate zdrava i liepa stabla, značajna za krajolik, ili se učine slična opustošenja na okolišnoj flori. To su sitnice´ na oko. No kao što sitnice mogu izdignuti krajolik (na pr. samo jedno liepo stablo na pravom mjestu), tako ga mogu i unakaziti. Uredno dovršena gradnja bolje služi namienjenoj svrsi, a izdiže krajolik, jer donosi red, a red ljepotu. Jednako kao za cestu vriedi to i za svaku poljsku ili šumsku stazu. Još od većeg značenja su nasadi, kad se radi o uređenju krajolika kakovog većeg ili velikog gospodarskog područja, koje se može sastojati od pašnjaka, livada, polja, voćnjaka i si., a nalaze se na njem gospodarske, stanbene, nastavne i druge 203 |