DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Ing. MIHOVIL PEĆINA, Sarajevo: ´ _´ ´ ´ ; OCJENA BUKOVINE PO VANJSKIM ZNAKOVIMA BUCHENSCHATZUNG NACH AUSSERM MERKMALEN Kako nam je poznato vrlo je važno kod procjene bukovih sastojina, kao i kod pojedinih stabala dobro procieniti tehničku sposobnost, a time i uporabivost sastojina odnosno pojedinačnih stabala. Kriterije po kojima sam u praksi procjenjivao uporabivost bukovih stojećih stabala kanim ovdje iznieti za praktičnu uporabu kolegama, koji će imati prilike u praksi vršiti procjenu bukovih stabala. Uve kriterije prikupio sam uglavnom praktički procjenjujući i izrađujući bukove sastojine, a dovodeći ih u sklad sa anatomskom građom bukovine, pa su rezultati procjena obavljenih po ovim metodama vrlo dobro zadovoljavali. Vriednost bukovine proživjela je u zadnjih 30 godina veliku promjenu: ono što se je cienilo kod bukovine prije svjetskog rata, danas se manje cieni i obratno, što se je prije malo cienilo danas je na prvom mjestu. Prije svjetskog rata cienila se je uglavnom samo ciepka bukovina, sposobna za izradbu vratila, vesela i dužica, dočim tvrda necjepiva bukovina, kao i ostatci iza ciepane bukovine, smatrana je kao lošije tvorivo, od kojega su se izrađivali trupci za rezanje testona i tavoleta. Prijeratna izradba bila je vezana na stalne dimenzije, pa se udaljivanje od tih mjera nije trpilo, a niti se je roba izrađena izvan tih mjera mogla na tržištu prodati. Bukova vratila izrađivala su se samo na dvie duljine i to na 2.10 i 4.20 mt. profila ´% i ^7i» cm. Bukova vesla na dužine od šest nogu, to jest 2 mt., i svaka sliedeća mjera za tri noge ili jedan metar više. Bukove dužice izrađivane su na razne,dimenzije, a bukovi trupci na duljinu 2 i 4 metra. Poslije rata doživljuje uporaba bukovine ogroman obrat sve se norme odnosno uzance za izradbu i prodaju bukovine mienjaju iz temelja, izrađuju se vratila i vesla raznoraznih dimenzija, bukovi trupci i trupčići počam od 60 cm duljine i na dalje, pa da kratko vrieme iza rata nestaje interesa za ciepanu bukovinu, a da se sve više potražuje žilava biela bukva sa što manjim srdcem, kao izvrstan material za piljenu robu, odnosno klade za Ijuštenje, koje nalaze na tržištu dobru prodaju. Pripominjem, da danas u Njemačkoj u zrakoplovnom veleobrtu, bukovina podpuno zamjenjuje metale, jer je mnogo lakša, a naročitom obradbom potpuno odgovara i kod motora s velikim naponom i velikim brojem okretaja. Za izradbu propelera upotrebljavaju se listovi tankog bukovog furnira, koji se u hidrauličkom tiesku sliepe u daske od 3 cm. Na ovaj način dobivene daske na novo se sliepljuju i iz jednog ovako sliepljenog bloka rezanjem sa pilom vrpčanicom režu se propeleri, koji se dalje dotjeruju i izkušavaju. Rubovi propelera, koji sieku zrak okuju se metalom, pa ovakovi propeleri iz drva vrlo dobro zamjenjuju metal s tom prednošću, da su mnogo lakši, a to je danas odlučno kod gradnje zrakoplova, jer što je vlastita težina manja, to je koristna težina veća. Ciepka bukovina uvjetuje u glavnom veliko i u većini slučajeva jako obojeno srdce, što je velika grješka kod prerađivanja ovakovih trupaca, jer kud se dobiva malo bielih čistih dasaka, tud se dobiveni material od trupaca jako obojenog srdca, ako ovog ostane na daski, ne da se ova crven parenjem odstraniti, dočim se manje ovakove manje od manje obojenog srdca prigodom parenja dobro prikriju. Pilansku bukovinu cienimo prema tomu, da li ima malo ili veliko srdce i da li je srdce obojeno jako ili slabo. Bukovi trupci sa malim srdcem do jedne trećine promjere, daju prvorazredno tvorivo za piljenu robu, kao i prvorazredne trupce za Ijuštenje. Trupci sa većim i velikim srdcem, ako je k tomu jako obojeno i od bieli oštro omeđeno, daju slabije pilansko tvorivo. Razpoznavanje bukovine, dok je još u stablima, da li je sposobnija za piljenu ili ciepanu robu, to jest, da U imade malo ili veliko srdce, odlučno je za pravilno ustanovljenje vriednosti drvne mase bukove sastojine, koja se iznosi na prodaju. Na ciepkost stabla ne utječe toliko stanište, ekspozicija niti starost, koliko pravilan uzgoj. Stabla u pravilnom sklopu jedra, ravna i centrična srdca uviek se bolje ciepaju. Opazio sam, da stare bukove sastojine, koje dolaze u drugoj odnosno trećoj ophodnji na istorri) staništu ili stoje pred prirodnom mienom sastojine imaju veliko 224 |