DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 39     <-- 39 -->        PDF

srdce i da su obično dobro ciepke, pak ih možemo već na prvi pogled ocieniti kao
sastojine manje vriedne za piljenu robu, a time i manje uporabivosti. Bukove sastojine
sa staništima u prvoj ophodnji poslije prirodne miene, obično su slabo
ciepke, imaju malo srdce, pa su sposobne za rezanu građu.


Po vanjskom izgledu bukovih stabala zaključuje se na sposobnost stabla po
sliedećim znakovima:
Stabla žljebasta, desno smotana (zasukana), tamne kore, obrasla mahovinom
obično su ciepka sa dosta velikim srdcem i kao takova manje sposobna.


Stabla malo zasukana nisu ni za ciepanu robu osobito prikladna, jer ne pucaju
paralelno sa osi stabla, već suču, pa kod izradbe vesla ili vratila kod tesanja
presiecaju se drvna vlakanca, koja idu u smjeru sukanja, a teše se ravno, paralelno
sa osi stabla, pa se uslied toga roba baca, vitla, izkrivljuje kao krive od saona.
Makar da se ovakova roba drži neprestano u vitlovima, čim iz vitla iziđe, ponovno
radi, pa uslied toga kod prodaje slabije ciene polučuje. Sigurniji znakovi za razpoznavanje
sposobnosti bukovih stabala jesu sržni trakovi i tvrdoća.


Ako skinemo odnosno ogulimo komad kore sa bukova stabla, na unutarnjoj
strani kore odrazuju se projekcije sržnih trakova, pa čim se te projekcije očituju
kao pravci što rjeđi i što dulji, tim je cjepivost veća. (SI. 1). Kora sa ovakovih sta


si. 1. SI. 2.


bala vrlo se lako guli i na udarac ušicom sjekire po stablu, kora lako odskače, jer
je sržnim tracima slabo uz deblo vezana, a to je znak, da je stablo ciepko, sa dosta
znatnim srdcem. Obratno je pako kod necjepivih stabala, kora je jako priljubljena
uz deblo, pa se ne da guliti niti od stabla otpada. Kad odbijemo koru od necjepivog
stabla, na unutarnjoj strani kore odrazuju se projekcije sržnih trakova, kao gusto
posute točkice ili kraći zarezi nepravilno razasuti. (SI. 2). To je siguran znak da je
stablo necjepivo, dosta tvrdo sa manjim srdcem, pa je prema tomu za preradu na
pilani sposobnije.


Sržni traci odlučni su po tehnička a naročito po mehanička svojstva drveta, a
i njihova fiziološka zadaća vrlo je znatna. Kod bukve su sržni trakovi prilično debeli
i uzki, i gdje oni probijaju drvna vlakanca, na tim mjestima je kohezija drveta
slabija, pa se na takovim mjestima drvo lako razstavlja odnosno ciepa, ako u tom
pravcu djeluje sila, koja ciepanje želi prouzrokovati. Čim su sržni trakovi poredani
kao na slici pod 1., tim se drvo lakše ciepa i obratno, čim su sržni zraci grupirani
kao pod slikom 2., drvo se slabo ciepa. Kada šumski radnik kod doznačivanja stabala,
odnosno obrojčavanja stablo na panju zatesuje, ako je stablo tvrdo, otpor je
sječivu velik, to je siguran znak, da je stablo slabo ciepko, i to stoga što ovakovo
stablo ima mnogo više sržnih trakova nepravilno poredanih na jedinici volumena,
u koji sjekira prodire, pa trakovi kao anatomski tvrđi dio debla, pružaju jači otpor
zasjecanju, to jest stablo je tvrdo. Stabla, koja su kod zasjecanja meka (meka kao
repa — radnički izraz) to jest sječivo lako prodire u stablo, jer ima manje sržnih
trakova, koji su glavni odpor prodiranju sječiva, obično su ciepka sa svima odlikama
ciepkog drveta.


Kod procjene pojedinog sječivog stabla pogledamo najprije, da li vanjski znakovi
govore za ciepkost, pa onda kušamo koru i tvrdoću, pa po navedenim kriterijima
možemo sa sigurnošću utvrditi kvalitet stabla obzirom na njegovu tehničku
sposobnost, i time njegovu faktičnu vriednost obzirom na preradbu.


225