DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 41     <-- 41 -->        PDF

PREGLED


IZVOZ I uvo z DBVETA I DRVNIH PROIZVODA U 1942. GODINI
Tokom 1942. godine izvoz odnosno uvoz drveta i drvnili proizvoda Nezavisne Države Hrvatske


bio je sliedeći:
Vrs t Izvoz Uvoz Vrs t Izvoz Uvoz
u tonama u tonama
Pllanska oblovina; četinjače
llstače
2.85025.853
3.585

Tesano drvo četinjača ... .
listača . . .
1.005
1.454
Furnirski trupci listača 1.193 — Furniri i liepito drvo ... . 4.093 20


Celulozno drvo četinjače 9.473 — Frizi


listača 3.511 — DužiceStupovi 159 — ParketiOgrievno drvo četinjača 1.888 7 Burad i


listača 5.778 — PokućtvoTaninsko drvo ... . 768 — Tanin iDrvni ugalj 1.343 — ProizvodiŽelj. pragovi četinjača 124 — Drvnlna


listača 81 — PapirSkretnička građa . . . 2.009 — Karton


6.108
2.279
392
drugo posuđe iz drva 164
i druga drvena roba 1.278 570
ostali
ocjedci ... . 963
suhe destilacije . . 510



6.297
65 17.112
— 4.561
Piljeno drvo četinjača . 36.168 829 Drvena roba ´. — 376
listača 41.250 — Pletena roba — 193


Međunarodno šumarstvo


VII. SASTANAK
U prvoj polovici mjeseca svibnja održan je
u Berlinu VII. sastanak odbora Međunarodne
središnjice za šumarstvo. Od država članica
prisustvovali su predstavnici ovih država: Bugarske,
Finske, Francuzke, Hrvatske, Italije,
Mađarske, Njemačke, Norvežke, Rumunjske,
Slovačke, španjolske, švedske, švicarske i Turske.
Sastanku je između ostalih prisustvovao i
predsjednik Međunarodnog agrikulturnog zavoda
u Rimu Baron Acerbo del 1´A t e r n a,
inače talijanski ministar financija. Nezavisnu
Državu Hrvatsku zastupao je Ing. Vladimir
Bosiljevlć.


Glavni ravnatelj ureda Međunarodne si-edlšnjice
za šumarstvo Prof. Dr. J. Kostle r
prika.zao je rad središnjice od rujna pr. god.


t. j . od posljednjeg sastanka odbora napried.
Iz tog izvještaja iztičemo knjižnicu središnjice,
koja danas prima 529 raznih časopisa, od čega
237 na njemačkom jeziku, a 292 na ostalim
jezicima.
Ove godine izišao je mandat dosadanjem
predsjedniku, predstavniku Mađarske, Baronu


C. v. W a 1 d b o o t u, pa je za novog predODBORA
CIS-A


sjednika izabran predstavnik Njemačke državni
tajnik i Generalforstmeister F. A 1 p e r s.


Iza ovog sliedila su predavanja i izleti u
Ebersvvald i Konigsvvald. U okviru predavanja
izviestio je podpredsjednik Povjerenstva za
upotrebu drveta Dr F. Kollmann o radu
ovog povjerenstva. Dr Kostle r održao je
predavanje o upotrebi novca dobivenog izvanrednom
1 pređhvatnom sječom šuma. Iza toga
bila su tri predavanja posvećena smolarenju,
kojemu se danas u svim zemljama posvećuje
najveća pažnja. Kao predavači nastupili su
Prof. O u d i n, koji je prikazao nova izkustva
f rancuzkog smolarenja, Dr . o s er, koji je
prikazao dobivanje smole iz mrtvog drveta, te
Olfm. O r t e g e 1, koji je prikazao organizaciju
pogona i cjelokupnog smolarenja u Nje


mačkoj.


Sliedeći sastanak odbora CIS-a održat
će se po pozivu Slovačke vlade početkom
rujna o. g. u mjestu Strbski Plesa, dok
je za proljeće 1944. godine najavljen sastanak
na području Italije.


Prof. AIMO KARLO CAJANDER


21. siečnja 1942. godine finski narod izgubio
je jednog od prvih svojih sinova. Izgubio je
vrlog naučenjaka i dobrog državnika, jer je
tog dana preminuo prof. Aimo Kaarlo Čaja
n d e r.
Nakon svršene srednje škole mladi se Cajander,
koji je rodjen 4. travnja 1879. u mjestu
Musikaupunki na jugozapadu Finske, posvećuje
studiju botanike na sveučilištu u Helsinkiju,
da nakon završenih ovih studija predje
na šumarski zavod u Evo-u, gdje položi i potrebne
izpite 1906. godine. Medjutim je Cajander
bio već 1904. god. pozvan za docenta na
finskom sveučilištu u Helsinkiju, a čim je


svršio i šumarske nauke vidimo ga kao zamjenika,
ravnatelja šumarskog zavoda u Evo-u.*)


Iako je Cajander prvenstveno svršio botaničke
studije, on se posvećuje radu na šumarskom
polju. Kao šumar zauzima mjesto profesora
uzgajanja šuma od 1911. do 1934. godirfe,
a od 1913. do 1927. predaje i uredjivanje šuma.


*) Evois je mjesto u kotaru Lampis. Šumarska
škola (Skogsinstitut) osnovana je 1859.
god. Uvjeti primanja bili su velika matur-
Kada je šumarska naobrazba prenieta 19f´
na sveučilište osnovana je u Evoisu ´
škola.


227