DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Napredno šumarstvo Finske uzko je vezano s
Cajanderom, jer je njegovom pobudom šumarska
naobrazba priključena sveučilištu (1908.
god.), a njegovim radom dolazi do osnutka
Šumsko-znanstvenog družtva (1909. god.), kao
i do osnutka Zavoda za šumske pokuse (1917.
god.).


I praktičke finsko šumarstvo uzko
je vezano s osobom A. .. Cajandera.
Cajander je od 1918. pa sve do svoje smrti
glavni ravnatelj finskog šumarstva, kao 1
predsjednik upravnih vieća državnih drvarskih
poduzeća (Enso-Gutzeit .., Tornator ..,
Oulu .., Veitsiluoto ..). Ne samo finsko šumarstvo,
nego i obći javni i državni život nosi
pečat Cajanderove djelatnosti bilo kao predsjednika
vlade (1922., 1924. i 1937.—1939.
god.), ministra poljodjelstva (1923.) i člana
državnog sabora (od 1929. do 1932., te od 1936.
do svoje smrti).


A. .. Cajander jednako živo sudjeluje
i na polju medjunarodnog šumarstva
. Sudjeluje na medjunarodnim šumarskim
sastancima (1926. god. u Rimu, a 1936. u
Dr. FRANZ


3. listopada 1942. godine pao je na bojnom
polju Dr. Pranz G r ii nw o 1 đ t. To ime nije
nepoznato ni hrvatskim šumarima, jer je spominjano
u prikazivanju publikacija Međunarodne
središnjice za šumarstvo, a po koji sjetit
če se i jednog njemačkog studenta šumarstva,
koji je 1930. godine prošao i kroz hrvatske šume.
Da, 3. listopada 1942. godine i šumarstvo
je doprinielo veliki obol u današnjem svjetskom
hrvanju za bolju budućnost čovječanstva, jer
je Izgubilo vriednog svog radnika, koji je u
svom kratkom djelovanju već mnogo dao, a
koji je još više obećavao.
Fr. Griinvvoldt rođen je 4. rujna 1908. god. u
Schwerinu. Nakon svršenih srednjoškolskiii
nauka i nakon jednogodišnje praktične pređnaobrazbe
šumarske je nauke od 1928. do 1932.
godine polazio na sveučilištima Munchenu,
Freiburgu i Breisgau i na Šumarskoj visokoj
školi u Eberswaldu. Vježbeničku službu, potrebnu
za izpit za samostalno vođenje šumskog
gospodarstva, proveo je u državnim šumama
Mecklenburg-Schvirerin-a, a nakon toga odilazl
na jednogodišnji boravak u Kanadu u Izmjeni
šumarskih stručnjaka između Njemačke i Kanade.
Ovim boravkom u Kanadi upoznao je
GrUnwoldt šumarstvo u Sjevernoj Americi, dok
je još prije, kao student prošao gotovo sve
europske zemlje, a kasnije je, pod vodstvom
prof. Dra Heske-a, obišao šume zapadne Afri


ke. Sva ova njegova putovanja i upoznavanja


Denđrometrija:


USTANOVLJIVANJE DRVNIH GROMADAŽALJKA OBLIKOVISINA


Godine 1936. izdao je Wilhelm von L a e r u
nakladi P. Parey-a (Berlin) skrižaljke za
obračun drvnih gromada (Massenberechnungstafeln)
na temelju oblikovis
i n a, a god. 1938. ovima kao nadopunu skri žaljke
oblikovisinskih redova.
(Formhohenreihen). — Pošto su ovakve skrižaljke
vrlo dobro pomagalo, da se uz stanoviti
uvjet jednostavno i brzo mogu izračunati drvne
gromade čitavih sastojina, to će u svrhu njihove
pravilne primjene biti koristno, da se nji


Budimpešti), kao i kod osnivanja Medjunarodne
središnjice za šumarstvo, u kojoj je bio i
podpredsjednik od njezina osnutka (1939.) sve
do svoje smrti.


Usprkos ovako velikog vanjskog rada A. C.
Cajander je zacrtao svoj put i u šumarskoj
nauci, kao što je ostavio i brojne
spomene u botanici. U šumarskoj nauci poznato
jž njegovo bonitiranje sastojina na osnovu
šumskih tij3ova, koji se odredjuju izvjestnim
brojem značajnih bilina. U botanici dao
je pravo mjesto nekolicini biljaka, koja stoga
nose i njegovo ime (Phoma Cajanderi Karst,
Larix Cajanderi ...., ..... Cajanderi Kuk,
Alnus incana var. Cajanderi Call., Betula Cajanderi
Suk., i Hieracium Cajanderi Norrl).


Rad A. C. Kajandera bio je, kako se razabire
iz ovog kratkog prikaza, mnogostruk 1
svestran 1 on dokazuje snagu njegove ličnosti,
pa je razumljiva težina gubitka za mali, ali
junački i uzorni finski narod. Cajanderu u
počast još za njegovog života — prigodom 50godišnjice
njegovog života 1929. god. — izdana
je posebna spomenica (Acta for. femica sv.


34. god. 1929.).
GRt}NWOLDT


šuma i šumarstva raznih zemalja nije zadržao
samo za sebe, nego ih je saobćio i javnosti,
kako ćemo vidjeti iz popisa njegovih tiskanih
djela.


Fr. GrUnwoldt radio je u Međunarodnoj središnjici
za šumarstvo od njezinog osnutka, a
kao posebnu dužnost imao je vodstvo knjižnice,
s koje je dužnosti .19. ožujka 1942. otišao na
vojnu dužnost da se više u svoje radno carstvo
ne vrati.


Od većih tisjtanih radnja Fr. Griinvvoldt-a
navodimo: Internationales Adressbuch
fiir Forstwirtschaft, Jagd
und Naturschutz. .. 1. Internationales
und Nordamerika, Neumann, Neudamm u.
Berlin 1938.; Das Bundesforstamt der
Vereinigten Staaten von Nordamerika
, u Zeitschrift-u fiir Weltforstvvlrtschaf
t, 4. 1937.; Dle Dokumentation
in der Forstwirtschaft, (Zeitschrift
fur Weltforstwirtschaft 7. 1939./40.); Di e G eschichtliche
Entwicklung und
der heutige Štand der Verwaltung
der Walder in Kanada, (Zeitschrift fiir
Weltforstwirtschaft 2. 1934./35.); Forst wirtschaft
in Afrika (Liihe, Leipzig
1938.); Repertoire International
des periodiques forestiers... D´apres
leur etat au janvier 1940. (u knjižnici
C.I.S.-a Silvae orbis knj. 1.).


SASTOJINA POMOĆU LAEROVIH SKRII
OBUIKOVISINSKIH REDOVA


hov sastav i upotreba sa teoretske i praktične
strane prikaže prema izvornim obrazloženjima
i uputama samog sastavljača W. v. Laera.


Obćenito


Oblik debla u šumi nije sagrađen po čisto
matematičkim pravilima, već je on pod najraznolićnijim
utjecajima izrasao, pa se i kubični
sadržaj pojedinog stabla ne može ustanoviti
jednostavnim matematičnim formulama,


228




ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 43     <-- 43 -->        PDF

ve<5 znanstvenim metodama, koje se temelje na
razdiobi stabalne cjeline u pojedine manje,
bolje obuhvatljive dielove. Drvno-gromadne
skrižaljke temelje se na takovim točnim izmjerama
od mnogo hiljada stabala. Tako se za
sastav najstarijih bavarskih skrižaljaka masa,
iztražila i ustanovila drvna gromada od preko


40.000 stabala (g. 1843.—1846.). — Njemačke
pokusne postaje sakupile su kasnije podatke
od preko 70.000 stabala i sastavile nove drvnogromadne
skrižaljke. God. 1898. i 1906. izdane
su na istom principu Grundner-Schwappachove
skrižaljke.
Obli kovinske skrižaljke za obračun
drvnih gromada temelje se na drugom
principu nego dosadašnje. Dok se za ustanovljenje
sadržaja ležećeg stabla upotrebljava


Huberova
formula t; = đs — X ?, to se za
4


kubiciranje stojećeg stabla može upotriebiti
formula V = g X Ji X f, kod čega je
g = temeljnica u prsnoj visini stabla,
h = visina stabla, a
/ = obični broj stabla.


Iz toga sliedi, da je oblični broj stabla


V


f = ih


Umnožak . X f nazivamo oblikovisinom. To
je faktor kojim se mora kružna ploha (temeljnica)
nekog stabla pomnožiti, da se dobije njegov
kubični sadržaj. — To je visina valjka čiji
je promjer jednak kubičnom sadržaju stabla.
Oblikovisine se prema tome izračunavaju
diobom podataka o drvnim gromadama sa pripadajućim
kružnim plohama. Iz tako ustanovljenih
oblikovisina sastavljene su oblikovisinske
skrižaljke pomoću kojih se pak u vezi sa
pregleđnim skrižaljkama kružnih ploha i jedne
za to posebno sastavljene skrižajke za ođčitavanje
masa može pojednostavniti postupak kod
obračuna po drvno-gromadnim skrižaljkama.


Sastojinske drvne gromade moge se obračunati
na sliedećih pet načina:


A. za slučaj da se drvna gromada mora obračunati
bez diobe na debljinske razrede
1. pomoću primjernog stabla (srednjeg sastojinskog
stabla)
V = (N, + N, + ....) X g. .. f
N^ + N^ + .... = broj stabala


g.
.. f — drvna gromada srednjeg (sastojinskog)
stabla, koja se ustanovljuje iz podataka
premjerbe oborenih primjernih stabala,
ili se očitava iz drvno-gromadnih skrižaljaka.
2. pomoću sastojinskog obličnog broja.
V = (N^. .^ + N„. g, + ) X . X F


.^, .^ = kružne plohe srednjih promjera


pojedinih debljinskih razreda.
´. \ F — srednja visina i srednji oblični broj


sastojine, koji se u praksi uzimlju u pravilu


od srednjeg sastojinskog stabla.


3. pomoću oblikovisine.
.) X .. F


V = (N^. .^ + N^. .^, , .


kod čega se .. F — oblikovisina t. j . produkt


pojedinačnih vriednosti . i F uzimlje izravno


iz posebnih oblikovisinskih
skrižaljaka.


.. Za sučaj da su poznati oblični brojevi sva


kog pojedinog debljinskog razreda ustanovljuje


se drvna gromada za svaki pojedini debljinski


razred.


4. pomoću formule:
V = (N^X 3v .- f) + (N^ X g,. h,.f,) +
kod čega se vriednosti .^. .^. f^ očitavaju
iz drvno-gromadnih skrižaljaka.


5. pomoću podataka sastavljenih iz drvno-gromadnih
skrižaljaka izmienjenim postupkom po
formuli
V = (N,. .^ X ., /J + (N^. g, Xh,.f^) + ....
kod čega se vriednosti obih produkata N. g i


h. f očitavaju iz posebnih pomoćnih dr-vnogromadnih
skrižaljaka.
Razmatranje o odnosu izmeđju visiirskih
krivulja i krivulja običnih brojeva, te o izvedbi
oblikovisinske krivulje (oblikovisinskih redova)
kao funkcije oblikovisine srednjeg
stabla.


Pojedini debljinski razredi nemaju samo različite
visine, već se i njihovi oblični brojevi
međusobno razlikuju, tako da na obračun drvnih
gromada ne utječe samo visinska krivulja
već i krivulja obličnog broja.


Tim se iztraživanjima obširno bavio Wiedemann
koji smatra srednju sastojinsku visinu
kao čvrstu središnju točku krivulje oko koje
se koncentrira najveći dio drvne gromade. Ta
se srednja visina ima ustanoviti u samoj sastojim.
Najvažniji rezultat tih iztraživanja je taj,
što se ustanovilo da srednja visina ima za obračun
drvnih gromada prividno osobito iztaknuto
značenje, dok pojedinosti samog oblika
visinske krivulje nemaju za obračun drvnih
gromada gotovo nikakovog značenja, jer pretjerano
strmom uzponu gornjeg điela krivulje
u pravilu odgovara strmi pad donjeg diela krivulje
tako, da se pogrješke izjednačuju. I samo
grubo približavanje oblika krivulje stvarnosti
daje kod izpravnog izbora srednje visine u
svakom pravcu vrlo dobre rezultate.


Wiedemann je visinske krivulje za pojedinu
vrst đrveta, predjele, starost i visinske razrede
sabrao u t. zv. skupne krivulje (Sammelkurven),
pa je dobio prema različitim područjima
rasta za bor 10 krivulja, za bukvu 3, za
hrast 4 i za smreku 4 t. j . svega 21 krivulju.
Spajanjem krivulja slabijih debljinskih razreda
koje se međusobno malo razlikuju mogao je
krivulje još i dalje sabrati tako da mu je preostalo
12 krivulja.


Nadalje je ustanovljeno, da su si oblikovisinske
krivulje različitih sastojina mnogo sličnije
nego što su to pripadajuće visinske krivulje
među sobom. Primjerom je utvrđeno, da visinske
krivulje i krivulje obličnih brojeva imaju
protivnu tendencu uslied čega obikovisinske
krivulje ne samo da jedna od druge odstupaju
manje nego visinske krivulje nego su praktički
gotovo uzporedne — što je od velike važnosti.
To objašnjuje što 1 kod očito vrlo različitog
toka visinske krivulje može rezultat obračuna
drvne gromade — uz predpostavku, da su srednje
oblikovisine jednake — biti približno jednak.


Oblični brojevi koji se temelje na prsnim
promjerima ovisni su po svojoj prirodi o visini.


Kod jednog oblika stabla, oblični broj sa povećanjem
visine pada,. Međutim se drvna gromada
stabla kod granatih stabala (bor) obćenito
Sa većom visinom povećaje pa se stoga —
pod inače jednakim predpostavkama — u tom
slučaju sa većom visinom i oblični broj povećaje.
— Kod smreke ali krivulja obličnog broja
sa većom visinom pada, jer njezine grane imaju
jedva nešto malo deblovine. , što je visinska
krivulja strmija to je oblični broj manji, jer su
visoke, vjetru izložena stabla obćenito malodrvna.


Razlike u sastojinskim bonitetnim razredima
koje dolaze do izražaja kod visinskih krivulja,
kao i kod obličnih brojeva, jedva dolaze kod


229




ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 44     <-- 44 -->        PDF

\


oblikovisinskih krivulja do izražaja. Pokazalo
se da i obzirom na područje rasta postoje uski
odnosi između toka visinskih krivulja i krivulja
obličnih brojeva. — Ustanovilo se, da je za
svaku vrst drveta dovoljna jedna oblikovisinska
krivulja tako, da se na osnovu toga mogao sastaviti
kostur za skrižaljke oblikovisinskih redova
i to za smreku, bor, bukvu i hrast. —
Podatci za jelu, ariš, brezu, johu i dr. leže
unutar okvira krivulja za smreku i bor pa se
može za spomenute vrste drveća upotriebiti od
ovih dviju krivuhja ona, koja im je najbliža.


Skrižaljke oblikovisinskih redova tako su složene,
da se iz njih -— uz predpostavku da nam
je poznata oblikovisina srednjeg stabla -mogu
očitovati oblikovisine pojedinih debljinskih
razreda.


Prema tome točnost obračuna sa


stojlnskih drvnih gromada ovisi o
točnosti kojom se odredila oblikovisina
srednjeg stabla.
Određivanje srednje sastojinske visine.


Kao srednja visina sastojine smatra se u
praksi ona točka visinske krivulje koja odgovara
, promjeru srednjeg sastojinskog stabla.
Stoga se radi ustanovljenja te srednje visine
ima najprije odrediti promger srednjeg sastojinskog
stabla.


Kod tog se praktički postavljaju ovi zahtjevi:


1. da ustanovljenom srednjem promjeru odgovara
u visinskoj krivulji određena srednja
sastojinska visina;
2. da se određivanje srednje sastojinske visine
prilagodi onoj metodi, koja je bila primienjena
kod izradbe prihodnih skrižaljka;
3. da se toj srednjoj sastojinskoj visini odgovarajući
promjer obračuna na takav način,
da se i kod različitih stupnjeva prorede (t. j .
kod različitog broja stabla) dođe do približno
jednakih podataka;
4. da način bude jednostavan 1 primjenljiv i
svim slučajevima kada se izvrši klupiranje sastojine.
Srednje se stablo ne smije izvesti iz sastojinske
drvne gromade t. j . da se najprije provede
mjerenje visina, već se to stablo i njegova
visina in»a ustanoviti na osnovu srednje kružne
plohe


Do sada se u praksi ustanovljivalo aritmetski
srednje kružno-plošno stablo na taj način, da
se ukupna kružna ploha sastojine podielila
brojem stabala. Pošto je to stablo ovisno o
broju stabala, to na njega utječe i jakost proreda.
Ovo jasno dolazi do izražaja kada se na
pr. uzme da 100 stabala od 7 cm prsnog promjera
ima istu kružnu plohu kao jedno stablo
od 70 cm, dočim drvna gromada tih 100 stabala
nije niti približno tako velika kao ona od jednog
stabla sa 70 cm prsnog promjera.


Kada se tako kod prorede izvadi veći broj
pretežno tanjih stabala, to se broj stabala N
bitno jače umanjuje nego kružna ploha G što


/-f


ima za posljedicu, da vriednost ^ a s njom i


JV


promjer aritmetički srednjeg kružno-plošnog
stabla i njegova visina jako poskoči.


Srednja se sastojinska visina ne očitava iz
krivulje visine već se izračunava na osnovu
srednjih razrednih visina po formuli:


.^ ., + G.,H,-\- G, .. . i t. d.
.


Gj + G^ -h G.,.-i t. d.


Po Wiederaannu se srednja visina izravno
ustanovljuje pomoću centralnog kružno-plošnog
stabla kojega on skraćeno nazivlje central no
stablo.


Sastojinsko centralno stablo ima onaj promjer
kod kojeg se ukupna kružna ploha sastojine
dieli u dva jednaka diela.


Položaj centralnog stabla u sastojini ne mienjaju
zahvati proreda, tako da ono najbolje
odgovara napried navedenim zahtjevima.


Centralno stablo ima osobito značenje kada
se radi o međusobnom uzpoređivanju podataka
dobivenih kod opetovanog snimanja drvnih gromada
u jednoj te istoj sastojini, kao i kod sumarnog
obračuna drvnih gromada.


Stoga se preporuča, da se u praksi srednja
visina sastojine ustanovljuje samo na temelju
sastojinskog centralnog kružno-plošnog stabla.


Suiharno obračunavanje drvnih gromada pomoću
oblikovisine srednjeg stabla.


Točnost obračunavanja pomoću sastojinskog
obličnog broja ovisna je o točnosti sa kojom se
može ustanoviti srednja oblikovisina sastojine
(.. F.) t. j . onaj broj s kojim se mora ukupna


kružna ploha sastojine (G.) pomnožiti, da se


dobije ....... drvna gromada sastojine (V).
G X .. F = V
.. F V


G"


Mjesto vriednosti -- može se uvrstiti i vrieđ


G
nost — ako se v izračuna kao aritmetička sre


dina drvne gromade (—), a .g kao aritmetička


U/


sredina kružnih ploha


(.)


Pošto nam ali ukupna drvna gromada (V)
nije poznata, već se ona tek Ima ustanoviti to
se mora radi određivanja oblikovisinskog srednjeg
stabla uzeti u obzir odgovarajuća kružna
ploha dakle aritmetičko ili centralno kružnoplošno
stablo. Sa praktičnog je gledišta važno,


da se srednja oblikovisina sastojine |_-| prak


tički dovede u odnos sa oblikovisinom centralnog
stabla (.)


Provede li se obračun drvnih gromada po
debljinskim razredima pomoću skrižaljaka
oblikovisinskih redova te se pri tom za polaznu
točku uzme oblikovisina centralnog stabla, to
su uplivi eventualnih abnormalnih oblikovisinskhi
krivulja izključeni. U tom će slučaju za
pojedinu vrst drveta određena oblikovisina centralnog
stabla odstupati od srednje oblikovisinske
sastojine prilično konstantno, jer je to
odstupanje u biti ovisno samo o stupnju zakrivljenosti
oblikovisiriske krivulje uzstanovljene
pomoću skrižaljaka oblikovisinskih redova.


Može se uzeti, da zakrivljenošću oblikovisinske
krivulje uvjetovana »konstantna pogrješka«
oblikovisine centralnog stabla prema srednjoj
oblikovisini sastojine iznaša kod hrasta i bora


+ 1% a kod bukve + 2%. Kod smreke nije još
ustanovljena ali se može uzeti, da je većinom
veća od + 2% te da raste sa većom oblikovisinim
srednjeg stabla.
Umanji li se oblikovisina srednjeg stabla za
tu konstantnu pogrješku, to tako umanjena
oblikovisina praktički dovoljno točno odgovara


srednjoj oblikovisini sastojine j — j t. j. njezin
umnožak s ukupnom kružnom plohom daje
ukupnu drvnu gromadu sastojine praktički sa
istom približnošću, kao što je i ona, kada se
ta drvna gromada dobiva iz drvno gromadnih
skrižaljaka. -^


230




ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 45     <-- 45 -->        PDF

činjenica što je ta Iconstantna pogreška vrlo
mala pruža nam mogućnost da možemo kod
sumarnog obračuna drvne gromađe izvedenog
po debljinsklm razredima pomoću skrižaljaka
oblikovisinskih redova provesti jednostavnu računsk,\
i kontrolu u svrhu eliminiranja grubih
računskih pogrješaka.


Postupak kod prajktlčke upotrebe skrižaljaka
oblikovisinskih redova.


Kod upotrebe skrižaljaka oblikovisinskih redova
postupa se na sliedeći način:


1. Sastojina se klupira, pa se na temelju sabranih
podataka za svaki debljinski razred i
ukupno za čitavu sastojinu odredi broj stabala
i kružna ploha.
2. Iz dobivene kružne plohe ustanovi se promjer
centralnog kružnog-plošnog stabla na taj
način da se u manualu za obračun drvnih gromada
odbroji 50% kružnih ploha ( = —), te tako


odredi onaj debljinski razred unutar kojega se
nalazi traženi promjer. U pravilu je to debljinski
razred sa najvećom kružnom plohom. Ako
polovica od ukupnih kružnih ploha pada točno
na granicu dvaju susjednih debljinskih razreda,
onda je promjer centralnog stabla određen tom
granicom. Ali to nije slučaj kada ona padne
unutar granice debljinskog razreda. Tada određivanje
samog debljinskog razreda nije dovoljno
već se prsni promjer centralnog stabla mora
odrediti zaokruženo na puni centimetar. To se
čini na taj način, da se onaj dio od ukupne polovice
kružne plohe, koji je otpao na centralni
debljinski razred podieli sa kružnom plohom
koja u tom debljinskom razredu približno odgovara
jednom centimetru i dobiveni zaokruženi
broj centimetara doda srednjem promjeru
dvaju susjednih debljinskih razreda.


Navedeni postupak najbolje će nam objasniti
sliedeća dva primjera:


X


cl ^ Granica
debljinskog Kružne plohe ma


O 2 razreda
Primjer I. Primjer II.


12 10,0 — 13,99 2,0 2,0
16 14 —17,99 j> 8,0 5,0
20 18 —21,99 10,0 9,0
24 22 — 25,99 10,0 10,0
28 26 — 29,99 8,0 9,0
32 30 —33,99 1,0 4,0
36 34 — 37,99 1,0 1,0


Ukupna kružna ploha
(G) 40,0 40,0
Od toga 1/2 — 50%


20,0 20,0


(1)
\ /


Kružne plohe do pro


mjera 22 cm 20,0 16,0
Razlika 4,0
Na 1 cm u debljin


skom
razredu 24


odpadaju 10 : 4 —


2,5 ma
2,5


Promjer srednjeg
centralnog stabla 22 cm 23 cm


3. Visina srednjeg sastojinskog stabla određuje
na taj način, da se u sastojini izabere
10—40 stabala sa prsnim promjerom koji odgovara
ustanovljenom promjeru centralnog
stabla te pomoću Blume-Leisovog visinomjera
izmjere njihove visine. Stabla koja se izaberu
neka su uzrasla u prosječnim sastojinskim prilikama
a broj Izabranih stabala ovisit će o
većoj ili manjoj jednoličnosti sastojina. Kod tog
izabiranja nije potrebno da sva stabla imaju
točan promjer ustanovljenog srednjeg (centralnog)
stabla već se mogu uzimati i stabla sa 2
do 4 cm većim ili manjim promjerom, ali se
mora nastojati da većina stabala i prosjek izmjerenih
stabala odgovara promjeru srednjeg
stabla.


U većim se nejednoličnim sastojinama mora
izmjeriti veći broj visina i to tako, da se one
izmjere u više paralelnih pruga, a u svako od
tih pruga uzme jednaki broj stabala.


Sam način obračuna srednje visine centralnog
stabla vidljiv je iz sliedeća dva primjera:


Primjer I Primjer I I
(d — 22 m) ( — 23 m )
tek. br. Promjer Visina m Promjer Visina m


1 20 16,5 24 19,0
2 22 18,0 23 18,5
3 22 17,0 20 18,0
4 23 16,5 25 19,5
5 21 17,0 23 19,0


6 22 17,5 22 19,5
7 23 16,5 23 19.0
8 24 18,0 23 21,0
9 21 17,5 21 18,5
10 22 16,5 26 20,0
11 23 20,5
12 24 20,5
13 23 20,0
14 22 19,5
15 24 20,0
Ukupno
220 171,0 346 292,5
: 10 : 10 : 15 15
= 22 cm = 17,1 m = 23,1 cm 19,5


4. Na temelju tako ustanovljene visine srednjeg
(centralnog) stabla odčitava se njegova
oblikovisina iz grafičke predodžbe oblikovisina,
koje su priložene skrižaljkama oblikovisinskih
redova. Ako se želi dobiti čisti prihod na drvu
t. j . odbiti gubitak kod rušenja i izrade, tada
se od očitane oblikovlslne odbije 10% na pr.
ako je očitana oblikovisina . F — 8 to oblikovisina
za obračun čistog prihoda iznaša
(8—0, 8—7,2).
5. Ustanovljivanjem oblikovisine srednjeg
(centralnog) sastojinskog stabla dobio se podatak
pomoću kojeg se iz skrižaljaka oblikovisinskih
redova odčitava oblikovisina za svaki
pojedini debljinski razred konkretne sastojine.
Pomoću šablone odčitavaju se odjednom oblikovisine
svih debljinskih razreda. Skrižaljke
oblikovisinskih redova sadržavaju oblikovisine
srednjih stabala sa parnim decimalama (na pr.
8.0, 8.2, 8.4 ) Kod određivanja obUkovisina
srednjih stabala sa neparnim decimalama
(na pr. 8.1, 8.2, 8.3, 8.5 ) ima se
očitati najbliži niži red (na pr. za 8 .1 ima se
uzeti red 8,0) pa se tada svim očitanim vriednostlma
tog reda pribroji iznos 0.1.
6. Kružna ploha svakog pojedinog debljinskog
razreda odčitava se iz kružno plošnih
skrižaljaka na osnovu broja stabala koji odpada
na dotični debljinski razred.
7. Kada se tako za svaki pojedini debljinski
razred ustanovila kružna ploha i odgovaraju<5a
oblikovisina, to se množenjem ovih dvaju faktora
dolazi do drvne gromade svakog debljinskog
razreda, te dalje zbrajanjem drvnih gromada
svih debljinskih razreda dobivamo
ukupnu drvnu gromadu sastojine. Ova se drvna
231




ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 46     <-- 46 -->        PDF

gromađa za pojedini dcbljinski razred ođčitava
iz drvnogromadnih množidbenih skrižaljalta u
kojima su naznačeni produkti oblikovisina sa
kružnim plohama.


Za ovakav način obračuna drvnih gromada
navada sastavljač skrižaljaka za borovu sastojinu
u kojoj je promjer srednjeg stabla
d = 22 cm, srednja visina . = 17.1 m a oblikovisina
HF = 7,2 (odbijeno 10% na gubitak kod
izrade i izvoza) sliedeči primjer:


Deblj. Broj Obliko- Kružne Drvna
razr. stabala L Visine plohe masa
Promjer N hXf gX N deblovine
cm ođbiv 10% m-´ . .
m
12 180 5,3 2,0 11
16 400 6,1 8,0 49
20 320 6,9 10,0 69
24 222 7,4 10,0 74
28 130 7,8 8,0 62
32 12 8,2 1,0 8
36 10 8,5 1,0 9


Ukupno 1274 40,0 282


U svrhu preizpitivanja, da se nije u račun
uvukla kakova gruba t. j . veća grješka može
nam poslužiti umnožak oblikovisine srednjeg
(centralnog) stabla sastojine sa ukupnom kružnom
plohom sastojine koja u ovom slučaju iznaša
7.2 . X 40 m2 = 288 ma.


Ove je upute sastavljač skrižaljaka dopunio
još i ovim opazkama:


a) Ako se visine moraju bilo iz kojih razloga
izmieniti prije ustanovljivanja promjera
srednjeg stabla tada mora taxator predhodno
da ocieni promjer srednjeg stabla, te da za taj
ocienjeni promjer Izmjeri na već opisani način
potreban broj visina. Ustanovi li se nakon klupiranja
da taj ocienjeni promjer ne odgovara
promjeru centralnog stabla tada se mora predhodno
ustanovljena srednja visina pomoću skrižaljaka
za izravnavanje visinskih razlika izpraviti.


b) U slučaju, da se snimanja ne vrše u 4 cm
širokim debljinskim razredima pa za ustanovljivanje
kružnih ploha po postojećoj razdiobi u
debljinske razrede nema posebnih kružnoplošnih
skrižaljaka, moraju se za snimanje drvnih
gromada uzeti Kunzeove pomoćne skrižaljke i
za očitovanje oblikovisina načiniti posebne šablone
— po istom uzoru kao i one koje su priložene
Laerovnim skrižaljkama oblikovisinskih
redova.


c) Križaljke oblikovisinskih redova mogu se
uz isti postupak upotriebiti 1 za vrste drveća,
koje nisu u njima navedene. Tako se one za
hrast mogu primieniti za sve vrste hrastova,
one za bukvu — za sve ostale vrste listača,
one zS, bor — za sve vrste borova, a one za
smreku za sve ostale vrste četinara.


Oblikovisina centralnog stabla može se
ustanoviti i pomoću obličnih brojeva odčitanih
iz priručnih skrižaljaka prihoda tako, da se
odgovarajući oblični broj pomnoži sa srednjom
sastojinskom visinom. Vrši li se za brezu, johu,
crni bor, ariš i jelu odčitavanje oblikovisine
srednjeg stabla iz oblikovisinskih krivulja skrižaljaka
za obračun drvnih gromada, to se ima
paziti na sliedeće:


Pošto ove skrižaljke sadržavaju oblikovisine
samo za promjere od 4 do 4 cm, to se za ustanovljenje
promjera i visina koje leže između
ovih razmaka moraju izvesti Interpolacije
tako, da se najprije ustanovi oblikovisina za
visinu zaokruženu na puni metar, pa se ovoj
oblikovisini za svakih 0,2 m visine doda odnosno
odbije iznos od 0,1. — Na pr. kod usta


novljenja oblikovisine za centralno stablo brezove
sastojine promjera za d — 22 cm i visine
od 20.4 m očita se iz skrižaljke oblikovisina
(za, bukvu) da oblikovisina za visinu fe = 20 m


´ 7 R -t-7 fi
iznaša ´- -^ ´-— — 7.7. Pošto je stvarna


2
visina stabla za 0,4 m viša to se izračunatom
oblikovisinskom broju ima za svakih 0.2 m
visine dodati 0.1, t. j . svega 0.2, pa tražena
oblikovisina iznaša 7.7 + 0.2 = 7.9.


d) Kada se ima ustanoviti oblikovisina takovih
srednjih stabala, koja imaju promjer deblji
od 30 cm to se — ako se ne radi o pričuvcima


— uzimlje ona oblikovisina, koja se u oblikovisinskoj
skrižaljci očita za najjače stablo.
Kod slabih promjera, koji su za više od 25 cm
tanji od promjera srednjeg stabla, može se —
u koliko se radi o jnalim masama — zadržati
oblikovisina najtanjeg reda oblikovisinske skrižaljke.


Ako je kružna ploha tanjih stabala jače zastupana,
to znači, da ta sastojina ima dvie .
više etaža, ili da su ođnošaji između visine i
promjera abnormalni. U tom je slučaju najbolje
da se ta sastojina razdieli u dva ili više
dielova te da se za svaki taj dio t. j . etažu srednje
stablo posebno obračuna. Ako je oblikovisina
manja od 4 onda je bolje da se drvno
gromade obračunaju sumarno. U slučaju da je
oblikovisina veća od 16 odnosno 18 onda se
drvne gromade obračunavaju iz skrižaljaka na
temelju ustanovljenih oblikovisinskih razlika.


e) Kako je već napried spomenuto kontrolni
se obračun kao i sumarni obračun drvne gromade
izvodi tako, da se ukupna kružna ploha
sastojine pomnoži sa oblikovisinom srednjeg
stabla. Taj se način može upotriebiti i za sumarno
obračunavanje u slučaju da se napried
opisana konstantna pogrješka eliminira.


U koliko se prsni promjer srednjeg stabla
ustanovljuje samo radi kontrolnog obračuna,
to je za ovu svrhu dovoljno točno, da se taj
promjer ustanovi na taj način, da se od ukupnog
broja stabala uzmu u račun samo prve
dvie brojke. Ista se mjesta brojaka izpuštaju
također i iz zbroja kružnih ploha, pa se na
osnovu tako skraćenih brojaka, potraži u skrižaljki
kružna ploha koja odgovara naznačenom
broju stabala a u glavi skrižaljke očita
promjer traženog srednjeg stabla.


Na pr. ako je broj stabala N — 4589 (za
dvie posljednje brojke skraćen — 46) a
kružna ploha sastojine 710,8 (za đvle posljednje
brojk^ cielog broja skraćen ^ 7,1), to
se iz skrižaljke (Massenberechnungstafel) na
str. 32. odčita da broju stabala 46 odgovara
kružna ploha od 7.0 .. a ovoj prsni promjer
od 44 cm — a to je približni promjer srednjeg
stabla te sastojine.


f) Ako se mjesto drvne gromade deblovine
želi ustanoviti drvna gromađa stablovine tada
se mora iz drvnogromadnih skrižaljaka za
stablovinu izračunati oblikovisina srednjeg
stabla na taj način, da se drvna gromada stablovine
ustanovljenog srednjeg stabla razdieli
sa pripadajućom kružnom plohom. Daljnji je
postupak isti kao što je napried opisajio.


* * *


Za obračun drvnih gromada na napried izloženi
način izdana, uvodno naznačena dva
svezka sadržavaju sliedeće skrižaljke:
Prvi svezak drvnogromadne skrižaljke
za snimanje drvnih zaliha
(Massenberechnungstafeln fiir Holzvorratsaufnahmen):


I. Oblikoyisinske skrižaljke za deblovinu
(Derbholz-Pormhohentafeln) za hrast, bukvu,
bor, crni bor, ariš, smreku, jelu, brezu 1 johu
232