DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 43 <-- 43 --> PDF |
ve<5 znanstvenim metodama, koje se temelje na razdiobi stabalne cjeline u pojedine manje, bolje obuhvatljive dielove. Drvno-gromadne skrižaljke temelje se na takovim točnim izmjerama od mnogo hiljada stabala. Tako se za sastav najstarijih bavarskih skrižaljaka masa, iztražila i ustanovila drvna gromada od preko 40.000 stabala (g. 1843.—1846.). — Njemačke pokusne postaje sakupile su kasnije podatke od preko 70.000 stabala i sastavile nove drvnogromadne skrižaljke. God. 1898. i 1906. izdane su na istom principu Grundner-Schwappachove skrižaljke. Obli kovinske skrižaljke za obračun drvnih gromada temelje se na drugom principu nego dosadašnje. Dok se za ustanovljenje sadržaja ležećeg stabla upotrebljava Huberova formula t; = đs — X ?, to se za 4 kubiciranje stojećeg stabla može upotriebiti formula V = g X Ji X f, kod čega je g = temeljnica u prsnoj visini stabla, h = visina stabla, a / = obični broj stabla. Iz toga sliedi, da je oblični broj stabla V f = ih Umnožak . X f nazivamo oblikovisinom. To je faktor kojim se mora kružna ploha (temeljnica) nekog stabla pomnožiti, da se dobije njegov kubični sadržaj. — To je visina valjka čiji je promjer jednak kubičnom sadržaju stabla. Oblikovisine se prema tome izračunavaju diobom podataka o drvnim gromadama sa pripadajućim kružnim plohama. Iz tako ustanovljenih oblikovisina sastavljene su oblikovisinske skrižaljke pomoću kojih se pak u vezi sa pregleđnim skrižaljkama kružnih ploha i jedne za to posebno sastavljene skrižajke za ođčitavanje masa može pojednostavniti postupak kod obračuna po drvno-gromadnim skrižaljkama. Sastojinske drvne gromade moge se obračunati na sliedećih pet načina: A. za slučaj da se drvna gromada mora obračunati bez diobe na debljinske razrede 1. pomoću primjernog stabla (srednjeg sastojinskog stabla) V = (N, + N, + ....) X g. .. f N^ + N^ + .... = broj stabala g. .. f — drvna gromada srednjeg (sastojinskog) stabla, koja se ustanovljuje iz podataka premjerbe oborenih primjernih stabala, ili se očitava iz drvno-gromadnih skrižaljaka. 2. pomoću sastojinskog obličnog broja. V = (N^. .^ + N„. g, + ) X . X F .^, .^ = kružne plohe srednjih promjera pojedinih debljinskih razreda. ´. \ F — srednja visina i srednji oblični broj sastojine, koji se u praksi uzimlju u pravilu od srednjeg sastojinskog stabla. 3. pomoću oblikovisine. .) X .. F V = (N^. .^ + N^. .^, , . kod čega se .. F — oblikovisina t. j . produkt pojedinačnih vriednosti . i F uzimlje izravno iz posebnih oblikovisinskih skrižaljaka. .. Za sučaj da su poznati oblični brojevi sva kog pojedinog debljinskog razreda ustanovljuje se drvna gromada za svaki pojedini debljinski razred. 4. pomoću formule: V = (N^X 3v .- f) + (N^ X g,. h,.f,) + kod čega se vriednosti .^. .^. f^ očitavaju iz drvno-gromadnih skrižaljaka. 5. pomoću podataka sastavljenih iz drvno-gromadnih skrižaljaka izmienjenim postupkom po formuli V = (N,. .^ X ., /J + (N^. g, Xh,.f^) + .... kod čega se vriednosti obih produkata N. g i h. f očitavaju iz posebnih pomoćnih dr-vnogromadnih skrižaljaka. Razmatranje o odnosu izmeđju visiirskih krivulja i krivulja običnih brojeva, te o izvedbi oblikovisinske krivulje (oblikovisinskih redova) kao funkcije oblikovisine srednjeg stabla. Pojedini debljinski razredi nemaju samo različite visine, već se i njihovi oblični brojevi međusobno razlikuju, tako da na obračun drvnih gromada ne utječe samo visinska krivulja već i krivulja obličnog broja. Tim se iztraživanjima obširno bavio Wiedemann koji smatra srednju sastojinsku visinu kao čvrstu središnju točku krivulje oko koje se koncentrira najveći dio drvne gromade. Ta se srednja visina ima ustanoviti u samoj sastojim. Najvažniji rezultat tih iztraživanja je taj, što se ustanovilo da srednja visina ima za obračun drvnih gromada prividno osobito iztaknuto značenje, dok pojedinosti samog oblika visinske krivulje nemaju za obračun drvnih gromada gotovo nikakovog značenja, jer pretjerano strmom uzponu gornjeg điela krivulje u pravilu odgovara strmi pad donjeg diela krivulje tako, da se pogrješke izjednačuju. I samo grubo približavanje oblika krivulje stvarnosti daje kod izpravnog izbora srednje visine u svakom pravcu vrlo dobre rezultate. Wiedemann je visinske krivulje za pojedinu vrst đrveta, predjele, starost i visinske razrede sabrao u t. zv. skupne krivulje (Sammelkurven), pa je dobio prema različitim područjima rasta za bor 10 krivulja, za bukvu 3, za hrast 4 i za smreku 4 t. j . svega 21 krivulju. Spajanjem krivulja slabijih debljinskih razreda koje se međusobno malo razlikuju mogao je krivulje još i dalje sabrati tako da mu je preostalo 12 krivulja. Nadalje je ustanovljeno, da su si oblikovisinske krivulje različitih sastojina mnogo sličnije nego što su to pripadajuće visinske krivulje među sobom. Primjerom je utvrđeno, da visinske krivulje i krivulje obličnih brojeva imaju protivnu tendencu uslied čega obikovisinske krivulje ne samo da jedna od druge odstupaju manje nego visinske krivulje nego su praktički gotovo uzporedne — što je od velike važnosti. To objašnjuje što 1 kod očito vrlo različitog toka visinske krivulje može rezultat obračuna drvne gromade — uz predpostavku, da su srednje oblikovisine jednake — biti približno jednak. Oblični brojevi koji se temelje na prsnim promjerima ovisni su po svojoj prirodi o visini. Kod jednog oblika stabla, oblični broj sa povećanjem visine pada,. Međutim se drvna gromada stabla kod granatih stabala (bor) obćenito Sa većom visinom povećaje pa se stoga — pod inače jednakim predpostavkama — u tom slučaju sa većom visinom i oblični broj povećaje. — Kod smreke ali krivulja obličnog broja sa većom visinom pada, jer njezine grane imaju jedva nešto malo deblovine. , što je visinska krivulja strmija to je oblični broj manji, jer su visoke, vjetru izložena stabla obćenito malodrvna. Razlike u sastojinskim bonitetnim razredima koje dolaze do izražaja kod visinskih krivulja, kao i kod obličnih brojeva, jedva dolaze kod 229 |