DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 44 <-- 44 --> PDF |
\ oblikovisinskih krivulja do izražaja. Pokazalo se da i obzirom na područje rasta postoje uski odnosi između toka visinskih krivulja i krivulja obličnih brojeva. — Ustanovilo se, da je za svaku vrst drveta dovoljna jedna oblikovisinska krivulja tako, da se na osnovu toga mogao sastaviti kostur za skrižaljke oblikovisinskih redova i to za smreku, bor, bukvu i hrast. — Podatci za jelu, ariš, brezu, johu i dr. leže unutar okvira krivulja za smreku i bor pa se može za spomenute vrste drveća upotriebiti od ovih dviju krivuhja ona, koja im je najbliža. Skrižaljke oblikovisinskih redova tako su složene, da se iz njih -— uz predpostavku da nam je poznata oblikovisina srednjeg stabla -mogu očitovati oblikovisine pojedinih debljinskih razreda. Prema tome točnost obračuna sa stojlnskih drvnih gromada ovisi o točnosti kojom se odredila oblikovisina srednjeg stabla. Određivanje srednje sastojinske visine. Kao srednja visina sastojine smatra se u praksi ona točka visinske krivulje koja odgovara , promjeru srednjeg sastojinskog stabla. Stoga se radi ustanovljenja te srednje visine ima najprije odrediti promger srednjeg sastojinskog stabla. Kod tog se praktički postavljaju ovi zahtjevi: 1. da ustanovljenom srednjem promjeru odgovara u visinskoj krivulji određena srednja sastojinska visina; 2. da se određivanje srednje sastojinske visine prilagodi onoj metodi, koja je bila primienjena kod izradbe prihodnih skrižaljka; 3. da se toj srednjoj sastojinskoj visini odgovarajući promjer obračuna na takav način, da se i kod različitih stupnjeva prorede (t. j . kod različitog broja stabla) dođe do približno jednakih podataka; 4. da način bude jednostavan 1 primjenljiv i svim slučajevima kada se izvrši klupiranje sastojine. Srednje se stablo ne smije izvesti iz sastojinske drvne gromade t. j . da se najprije provede mjerenje visina, već se to stablo i njegova visina in»a ustanoviti na osnovu srednje kružne plohe Do sada se u praksi ustanovljivalo aritmetski srednje kružno-plošno stablo na taj način, da se ukupna kružna ploha sastojine podielila brojem stabala. Pošto je to stablo ovisno o broju stabala, to na njega utječe i jakost proreda. Ovo jasno dolazi do izražaja kada se na pr. uzme da 100 stabala od 7 cm prsnog promjera ima istu kružnu plohu kao jedno stablo od 70 cm, dočim drvna gromada tih 100 stabala nije niti približno tako velika kao ona od jednog stabla sa 70 cm prsnog promjera. Kada se tako kod prorede izvadi veći broj pretežno tanjih stabala, to se broj stabala N bitno jače umanjuje nego kružna ploha G što /-f ima za posljedicu, da vriednost ^ a s njom i JV promjer aritmetički srednjeg kružno-plošnog stabla i njegova visina jako poskoči. Srednja se sastojinska visina ne očitava iz krivulje visine već se izračunava na osnovu srednjih razrednih visina po formuli: .^ ., + G.,H,-\- G, .. . i t. d. . Gj + G^ -h G.,.-i t. d. Po Wiederaannu se srednja visina izravno ustanovljuje pomoću centralnog kružno-plošnog stabla kojega on skraćeno nazivlje central no stablo. Sastojinsko centralno stablo ima onaj promjer kod kojeg se ukupna kružna ploha sastojine dieli u dva jednaka diela. Položaj centralnog stabla u sastojini ne mienjaju zahvati proreda, tako da ono najbolje odgovara napried navedenim zahtjevima. Centralno stablo ima osobito značenje kada se radi o međusobnom uzpoređivanju podataka dobivenih kod opetovanog snimanja drvnih gromada u jednoj te istoj sastojini, kao i kod sumarnog obračuna drvnih gromada. Stoga se preporuča, da se u praksi srednja visina sastojine ustanovljuje samo na temelju sastojinskog centralnog kružno-plošnog stabla. Suiharno obračunavanje drvnih gromada pomoću oblikovisine srednjeg stabla. Točnost obračunavanja pomoću sastojinskog obličnog broja ovisna je o točnosti sa kojom se može ustanoviti srednja oblikovisina sastojine (.. F.) t. j . onaj broj s kojim se mora ukupna kružna ploha sastojine (G.) pomnožiti, da se dobije ....... drvna gromada sastojine (V). G X .. F = V .. F V G" Mjesto vriednosti -- može se uvrstiti i vrieđ G nost — ako se v izračuna kao aritmetička sre dina drvne gromade (—), a .g kao aritmetička U/ sredina kružnih ploha (.) Pošto nam ali ukupna drvna gromada (V) nije poznata, već se ona tek Ima ustanoviti to se mora radi određivanja oblikovisinskog srednjeg stabla uzeti u obzir odgovarajuća kružna ploha dakle aritmetičko ili centralno kružnoplošno stablo. Sa praktičnog je gledišta važno, da se srednja oblikovisina sastojine |_-| prak tički dovede u odnos sa oblikovisinom centralnog stabla (.) Provede li se obračun drvnih gromada po debljinskim razredima pomoću skrižaljaka oblikovisinskih redova te se pri tom za polaznu točku uzme oblikovisina centralnog stabla, to su uplivi eventualnih abnormalnih oblikovisinskhi krivulja izključeni. U tom će slučaju za pojedinu vrst drveta određena oblikovisina centralnog stabla odstupati od srednje oblikovisinske sastojine prilično konstantno, jer je to odstupanje u biti ovisno samo o stupnju zakrivljenosti oblikovisiriske krivulje uzstanovljene pomoću skrižaljaka oblikovisinskih redova. Može se uzeti, da zakrivljenošću oblikovisinske krivulje uvjetovana »konstantna pogrješka« oblikovisine centralnog stabla prema srednjoj oblikovisini sastojine iznaša kod hrasta i bora + 1% a kod bukve + 2%. Kod smreke nije još ustanovljena ali se može uzeti, da je većinom veća od + 2% te da raste sa većom oblikovisinim srednjeg stabla. Umanji li se oblikovisina srednjeg stabla za tu konstantnu pogrješku, to tako umanjena oblikovisina praktički dovoljno točno odgovara srednjoj oblikovisini sastojine j — j t. j. njezin umnožak s ukupnom kružnom plohom daje ukupnu drvnu gromadu sastojine praktički sa istom približnošću, kao što je i ona, kada se ta drvna gromada dobiva iz drvno gromadnih skrižaljaka. -^ 230 |