DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 45 <-- 45 --> PDF |
činjenica što je ta Iconstantna pogreška vrlo mala pruža nam mogućnost da možemo kod sumarnog obračuna drvne gromađe izvedenog po debljinsklm razredima pomoću skrižaljaka oblikovisinskih redova provesti jednostavnu računsk,\ i kontrolu u svrhu eliminiranja grubih računskih pogrješaka. Postupak kod prajktlčke upotrebe skrižaljaka oblikovisinskih redova. Kod upotrebe skrižaljaka oblikovisinskih redova postupa se na sliedeći način: 1. Sastojina se klupira, pa se na temelju sabranih podataka za svaki debljinski razred i ukupno za čitavu sastojinu odredi broj stabala i kružna ploha. 2. Iz dobivene kružne plohe ustanovi se promjer centralnog kružnog-plošnog stabla na taj način da se u manualu za obračun drvnih gromada odbroji 50% kružnih ploha ( = —), te tako odredi onaj debljinski razred unutar kojega se nalazi traženi promjer. U pravilu je to debljinski razred sa najvećom kružnom plohom. Ako polovica od ukupnih kružnih ploha pada točno na granicu dvaju susjednih debljinskih razreda, onda je promjer centralnog stabla određen tom granicom. Ali to nije slučaj kada ona padne unutar granice debljinskog razreda. Tada određivanje samog debljinskog razreda nije dovoljno već se prsni promjer centralnog stabla mora odrediti zaokruženo na puni centimetar. To se čini na taj način, da se onaj dio od ukupne polovice kružne plohe, koji je otpao na centralni debljinski razred podieli sa kružnom plohom koja u tom debljinskom razredu približno odgovara jednom centimetru i dobiveni zaokruženi broj centimetara doda srednjem promjeru dvaju susjednih debljinskih razreda. Navedeni postupak najbolje će nam objasniti sliedeća dva primjera: X cl ^ Granica debljinskog Kružne plohe ma O 2 razreda Primjer I. Primjer II. 12 10,0 — 13,99 2,0 2,0 16 14 —17,99 j> 8,0 5,0 20 18 —21,99 10,0 9,0 24 22 — 25,99 10,0 10,0 28 26 — 29,99 8,0 9,0 32 30 —33,99 1,0 4,0 36 34 — 37,99 1,0 1,0 Ukupna kružna ploha (G) 40,0 40,0 Od toga 1/2 — 50% 20,0 20,0 (1) \ / Kružne plohe do pro mjera 22 cm 20,0 16,0 Razlika 4,0 Na 1 cm u debljin skom razredu 24 odpadaju 10 : 4 — 2,5 ma 2,5 Promjer srednjeg centralnog stabla 22 cm 23 cm 3. Visina srednjeg sastojinskog stabla određuje na taj način, da se u sastojini izabere 10—40 stabala sa prsnim promjerom koji odgovara ustanovljenom promjeru centralnog stabla te pomoću Blume-Leisovog visinomjera izmjere njihove visine. Stabla koja se izaberu neka su uzrasla u prosječnim sastojinskim prilikama a broj Izabranih stabala ovisit će o većoj ili manjoj jednoličnosti sastojina. Kod tog izabiranja nije potrebno da sva stabla imaju točan promjer ustanovljenog srednjeg (centralnog) stabla već se mogu uzimati i stabla sa 2 do 4 cm većim ili manjim promjerom, ali se mora nastojati da većina stabala i prosjek izmjerenih stabala odgovara promjeru srednjeg stabla. U većim se nejednoličnim sastojinama mora izmjeriti veći broj visina i to tako, da se one izmjere u više paralelnih pruga, a u svako od tih pruga uzme jednaki broj stabala. Sam način obračuna srednje visine centralnog stabla vidljiv je iz sliedeća dva primjera: Primjer I Primjer I I (d — 22 m) ( — 23 m ) tek. br. Promjer Visina m Promjer Visina m 1 20 16,5 24 19,0 2 22 18,0 23 18,5 3 22 17,0 20 18,0 4 23 16,5 25 19,5 5 21 17,0 23 19,0 6 22 17,5 22 19,5 7 23 16,5 23 19.0 8 24 18,0 23 21,0 9 21 17,5 21 18,5 10 22 16,5 26 20,0 11 23 20,5 12 24 20,5 13 23 20,0 14 22 19,5 15 24 20,0 Ukupno 220 171,0 346 292,5 : 10 : 10 : 15 15 = 22 cm = 17,1 m = 23,1 cm 19,5 4. Na temelju tako ustanovljene visine srednjeg (centralnog) stabla odčitava se njegova oblikovisina iz grafičke predodžbe oblikovisina, koje su priložene skrižaljkama oblikovisinskih redova. Ako se želi dobiti čisti prihod na drvu t. j . odbiti gubitak kod rušenja i izrade, tada se od očitane oblikovlslne odbije 10% na pr. ako je očitana oblikovisina . F — 8 to oblikovisina za obračun čistog prihoda iznaša (8—0, 8—7,2). 5. Ustanovljivanjem oblikovisine srednjeg (centralnog) sastojinskog stabla dobio se podatak pomoću kojeg se iz skrižaljaka oblikovisinskih redova odčitava oblikovisina za svaki pojedini debljinski razred konkretne sastojine. Pomoću šablone odčitavaju se odjednom oblikovisine svih debljinskih razreda. Skrižaljke oblikovisinskih redova sadržavaju oblikovisine srednjih stabala sa parnim decimalama (na pr. 8.0, 8.2, 8.4 ) Kod određivanja obUkovisina srednjih stabala sa neparnim decimalama (na pr. 8.1, 8.2, 8.3, 8.5 ) ima se očitati najbliži niži red (na pr. za 8 .1 ima se uzeti red 8,0) pa se tada svim očitanim vriednostlma tog reda pribroji iznos 0.1. 6. Kružna ploha svakog pojedinog debljinskog razreda odčitava se iz kružno plošnih skrižaljaka na osnovu broja stabala koji odpada na dotični debljinski razred. 7. Kada se tako za svaki pojedini debljinski razred ustanovila kružna ploha i odgovaraju<5a oblikovisina, to se množenjem ovih dvaju faktora dolazi do drvne gromade svakog debljinskog razreda, te dalje zbrajanjem drvnih gromada svih debljinskih razreda dobivamo ukupnu drvnu gromadu sastojine. Ova se drvna 231 |