DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 47     <-- 47 -->        PDF

koje su sastavljene i obračunate na temelju
Grundner-Schwappachovih drvno gromadnlh
skrižaljaka (7. izdanje 1928., naklada P. Pa...,
Berlin). — Te skrlžaljke sadržavaju obllkovisine
za navedene vrste drveća prema visinama
i prsnim promjerima.


II. Kružno-plošne skrižaljke (Kreisf lachentafeln)
sadržavaju kružne plohe za 4 cm široke
debljinske razrede počam od 1 do 1000 stabala.
Te su skrižaljke izvađene iz Kunzeovih pomoćnih
skrižaljaka za snimanje drvnih gromada
(Hilfstafeln fiir ..1...88...1.......,
4. izd. 1928., Verlag P. ....., Berl^fe.
III. Drvno gromadne množidbene skrižaljke
(Massenmultiplikationstafeln) koje sadržavaju
na pune kubike zaokružene umnožke oblikovisina
sa kružnim plohama, te služe obračunu
drvnih gromada.
Drugi svezak: oblikovi, sinskl
redov i (Formhohenreihen) nadopunjuje prvi,
te sadržaje:


I. skrižaljke oblikovisinskih redova za hrast,
bukvu, smreku i bor.
II. Izjednaćoajc skrižaljke za visinske razlike
(Ausgeglichene Hohen-Taf eln) za iste
vrste drveća; one su izračunate na temelju
Wicdemannovih iztraživanja o pojednostavljenju
ustanovljenja visina kod snimanja drvnih
zaliha, kao i kod Philippovih skrižaljaka visina.
Po ovim se skrižaljkama može visina
srednjeg stabla i onda odrediti, kada u sastojini
ustanovljena visina ne odgovara promjeru
srednjeg stabla nego jednom drugom, za nekoliko
centimetara različitom promjeru.
III. Oblikovisinske skrižaljke deblovine (bez
odbitka) za hrast, bukvu, smreku i bor prikazane
su u 4 grafikona, koji su izvedeni iz
Kn.iiževnost


Grunđner Schwappachovih drvno gromadnlh
skrižaljka (Tafeln der Derbholzformhohen —
ohne Abzug — in graphischer Form fiir Eiche,
Buche, Fichte und Kiefer).


Ovim se grafičkim prikazom olakšava interpolacija
kod ustanovljenja oblikovisine deblovine
srednjeg stabla. U slučaju da se ima ustanoviti
drvna gromada deblovine umanjena za
gubitak kod rušenja i izrade, to se od dotične
oblikovisine srednjeg stabla ima odbiti 10%.


Opisane oblikovisinske skrižaljke
dobro će poslužiti kod
snimanja drvnih gro m.a da u svrhu
inventarizacije velikih površina
u sklopu uzraslih sastojina,
jer će se njihovom primjenom pojednostavniti
obračun masa te tako uz istu točnost ubrzati
taksacione radne a tim i smanjiti njihove
troškove.


Na osnovu ustanovljene promjene oblikovisine
srednjeg stabla pojedine sastojine u kojoj
se uzastopno na jedan te isti način vrše periodička
snimanja, mogu se dobiti pouzdani
podatci o prirastu, što je pak od osobite važnosti
za gospodarenje u priebornim šumama.


Kako je korist od upotrebe ovih skrižaljaka
kod šumsko uredajnih radova očita i ve}ika, to
preporučamo, da sc)-one kod svih
tih radova i kod nas primjene, dakako
izpitavši predhodno u kakovom odnosu
stoje njihovi obćeniti podatci prema lokalnim
podatcima područja u kojima se snimanja
drvnih gromada ima da izvrše.


Dr. Ing. Zlatko Vajda


L. HAUSKA: DAS FORSTLICHE BAUINUENIERWESEN, III. TEIL LANDVVEGE
Das forstliche Bauingenieurwesen, izdavač
prof. Ing. Dr. Leo Hauska. Band III: Landwege
1 Teil, 2 Abschnitt: »Der S t r a s s e nbau,
Bauausfiihrun g«. Preradili docent
Dipl. Forsting Dr. Franz . a f n e r, prof. Ing.
Dr. phil. Josef S t i n . i Hofrat Dipl. Ing. Rudolf
Feuctinger. Wien 1942. Naklada
F r o m m e.


Danas, kada šumar preuzima eksploataciju
šuma u svoje ruke, smatram da, nije naročito
potrebno naglašavati koristi, koje praktičar i
teoretičar može da ima od jedne knjige ove vrsti.
Istina, tehnička je literatura bogata sa
ovakim djelima, ali za šumare je preobširna,
tako da pojedinac izgubi previše vremena, dok
se orientira i nadje što mu treba. U ovoj je
knjizi međutim potanko i pregledno doneseno
sve što jedan praktičar šumar treba pri gradnji
šumskih puteva i cesta.


Ova knjiga od 367 strana i 188 slika podieljeno
je ui dva dlela: A. Tloznanstvene
osnov e sa 2 poglavlja: I. građevni kamen
cesta i II. Donji stroj ceste (obradio docent
Dipl. Forsting. Dr. Franz Hafner);


VODOGBAĐEVNI


Pred kratko vrieme izdao je Savez vodnih
zadruga Nezavisne Države Hrvatske prvi broj
pomenutog viestnika namjenom, da služi vodograđevnim
stručnjacima za Izlaganje njihovih
misli 1 izkustva pri riešavanju pitanja poboljšbe
tla 1 sredidbe naših vodotoka.


Potreba takovog glasila opažala se već dugo
vremena. Problemi koje nameće uređenje vodotoka
i poplavnih područja od obćeg su zna


., Izvedba šumskih puteva i cest
a sa 3 poglavlja: I. Donji stroj, II. Izgradnja
i uzdržavanje gornjeg stroja cesta i III. Projektiranje
mreže šumskih puteva. (Obradio docent
Dipl. Forsting. Dr. F. Hafner i Hofrat
dipl, Ing. R. Feuchtinger).


U prvom dielu izlažu se svojstva, koja treba
da ima dobro građjevno -tvorivo gornjeg i donjeg
stroja za izgradnju cesta, kao i na osnovu
kojih se mogu lahko razpoznati ta svojstva.
Drugi dio obuhvata izgradnju gornjeg i donjeg
stroja ceste, te principe prema kojima se najpovoljnije
postavlja mreža šumskih puteva.


Treba naglasiti, da gradiv o ove knjige
obuhvaća sve, što dolazi u obzir
na tome području sa gledišta
moderne tehnike. Prikazano je slikovito
i objašnjeno sa mnogo pi´imjera, tako da
se praktičaru i teoretičaru toplo preporučuje.*


Ing. N. L.


* Knjiga se nalazi u knjižnici Hrvatskog šumarskog
družtva pod br. 1747.
VIESTNIK


čenja i važnosti te spadaju u red naših najvažnijih
zadataka. Iz tih razloga potrebno je,
da se pojedina pitanja pretresu u javnom glasilu,
da bi se dala mogućnost uvida svima koji
su tim pitanjima zanimani.


Dosada su ta pitanja pretresana u glavnom
samo u stručnim krugovima putem nacrta,
priedloga, izvještaja i službenih spisa. Misli iznesene
tim putem ostale su redovno poznate


233




ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 48     <-- 48 -->        PDF

tek užem krugu stručnjaka. Uslied raznih promjena
često su mnoge koristne misli pale u zaborav
a veliko i dugogodišnje izkustvo pojedinih
stručnjaka ostalo je mrtvo slovo pohranjeno
u pismohranama. Članci koji bi povremeno
izlazili u tehničkim glasilima, dnevnim
novinama ili inače niesu mogli u riešavanju
tih pitanja dati potreban kontinuitet. Taj manjak
popunjen je izlaskom viesnika koji će izlaziti
kao godišnjak.


Radi važnosti pitanja koje viestnik obrađuje
i uske povezanosti šumarskog djelovanja sa
djelatnošću hidrotehničara, šumarski stručnjaci
ne gledaju u glasniku samo stručni časopis
već 1 jedno od sredstava koje će omogvićiti
što tiesniju suradnju u riešavanju postavljenih
zadataka. Pitanje te suradnje je i u
viestniku naglašeno.


Samo tiesna suradnja donosi pravilno riešenje
vodnih prilika, koje traže od šumarskih
stručnjaka kao bujičara izravan zahvat u brdske
tokove rieka i njihove bujične pritoke zadatkom,
da sprieče razorno djelovanje bujica.
S druge straine traži od šumara, da podesnim
načinom gospodarenja u planinskim šumajna 1
pašnjacima veže zemlju na strminama te
sprieče njezino izpiranje i odnošenje u nizinska
korita vodotoka. Tako se dovodi u sklad
hidrotehnička nastojanja s radom šumara fadi
održanja nuždne ravnoteže u transportu materiala
u tokovima rieka.


Prema tome su obće smjernice hidrotehničkih
radova vezane na šumarsko djelovanje.
Dosljedno tome mora i obća šumarska politika
voditi računa o nastojanjima oko poboljšbe tla
i sredidbenih radova. U planinskim predjelima
to je pitanje kako vidimo, raščišćeno. Eujičarski
radovi i način gospodarenja sa planinskim
šumama i pašnjacima djeluju u smislu
potreba hidrotehničkih radova. U Hizinskim
krajevima morat će se taj sklad uzpostavlti.
Nema sumnje, da će obća šumarska politika
morati dovesti u sklad svoje težnje sa novim
prilikama koje će nastati provedbom takovih
radova. Morat će se naći riešenje kojim će se
uzpostavlti pravilan odnos između šumske i
poljodjelske površine, da bi se očuvalo ekonomičnu
mogućnost obskrbe tih krajeva drvetom,
a istovremeno dozvolilo najveće moguće
rasprostranje poljodjelstva na svim površinama
koje su sredidbom i poboljšbom postale
sposobne za težadbu. Pri tome morat će se držati
u vidu pitajne pravilnog razprostranjenja
šuma u pojedinim predjelima, da se izbjegnu
zle posljedice nestanka šuma na većim prostorima.
Sva ta pitanja treba — povremeno
temeljito proučiti.


Prvi broj viestnika donosi niz vrlo zanimljivih
članaka. Od Ing. .. G j u r a š i n a je izcrpan
članak o hidrotehničkim radovima pod
naslovom; »Poljopriradne vod og rad nje
u Slavoniji i S r i e m u«. U članku su
izcrpno prikazani dosadanji radovi i nastojanja
oko; uređenja našeg međuriečja kao i rieka Save,
Drave i Dunava. Pisac daje pregled izvršenih
radova i zamisli koje se imaju provesti sa
naznakom približnih troškova. Kritički se
osvrće na pojedina riešenja i tehničku provedbu
kao i na sva pitanja koja su time povezana.
Za nas šumare je zanimljivo njegovo gledište
na djelovanje šuma obzirom
na hidrotehnička nastojanja.
Tom problemu posvećuje jedan odsjek
pod naslovom »Šume.«


Pisac priznaje, da su šume važan čimbenik
kulturno-tehničke djelatnosti, jer imadu naročito
povoljan upliv u prikupištima vodotoka u
strmim gorovitim predjelima sliva. Međutim


tvrdi, da se obćenito taj upliv precjenjuje jer,
da je upliv pošumljenosti na hidrografske prilike
velikih vodotoka praktički neznatan. Taj
upliv da je mnogo veći u područjhna manjih
vodotoka no i tamo više uslied toga što šuma
zaštićuje tlo od Izpiranja i odnošenja. Dodaje,
da je i ovakov upliv šume za vodne prilike od
goleme važnosti, naročito u kraškim predjelim,
gdje se šumska tla pretvaraju u golet. Pobija
tvrdnju, da je porastu savskih visokih voda
kriva, sječa šuma. Kao uzrok navodi kulturno-
tehničke radove koji su visoke vode stegli
u korito iiBime podigli vodostoj. On predlaže,
da šumarstvo nastoji svoje gospodarstvo
usmjeriti što više u pravcu što većeg učinka
na kulturno-tehničkom polju. Radi toga pred laže,
daše šumaukloni izpredjela
sposobnih za poljoprlrad te, da
se što više rasprostre u gorskim
krajevima, jer će se time postići najveći
gospodarski učinak.


Smatra, da šum e koje se nalaze u državnim
rukama i smatraju se narodnim dobrom,
trebaju služiti o b ć i m ciljevima
i probitcima čitavoga
naroda ali ne time, da šumsko
gospodarstvo kao takovo odbaci
što veći prihod, već time, da
p o d p o m o g n u obća gospodarska
nastojanja. Time će šumarstvo po njegovom
mišljenju dobiti jedan viši cilj. Zato treba
sve relativno šumsko tlo postepeno privesti
poljopriradu, a u prvom redu sve ono tlo pod
šumom koje je hidraulički poboljšano skupim
tehničkim radovima. Takovo tlo treba upotriebiti
za najkorisniju svrhu.


Međutim kod uklanja šuma iz nizina
preporuča oprez. Smatra pogreškom
forsiranje uklanjanje šuma sa prenizkih
položaja. Takva su zemljišta redovno nesposobna
za prirad, a njihovo izsušenje preskupo.
Zato je bolje na tim mjestima ostaviti šumske
kulture. Preporuča, da se izvjestne
površine u Sriemu kojesu često
izvržene poplavama, a čija je odvodnja
preskupa, što prije pošum
e.


Prigovara iz mnogih razloga krčenjima. Tako
napominje, da su seljacima često dodjeljivane
krčevine u nizinama koje niesu uobće
bile odvodnjene. Uslied toga su mjesto dobrih
šuma nastale loše oranice. Predlaže, da bi se
ovakove pojave onemogućile, sudjelovanje vođograđevinskih
stručnjaka kod izdavanja dozvola
za pretvorbu šumskog tla u drugu vrstu
težadbe.


Interesantan je članak Ing. J. Pilar a
»Prikaz poplava rieke Save u srednjoj
Posavini«. Podacima članka koristit
će se i šumari u tim područjima. Ing. Š. V e-
z e k iznosi »Izkustva pri provedbi
zaobaln e odvodnje«. Praktička izkustva
iznesena u tom članku zanimate će one
šumarske stručnjake koje se bave nizinskim
odvodnjama u našim šumama.


U članku Ing. Miroslava S t o j š i ć a pod
naslovom »Načela suvremene kultu r-


n o-t e h n i 0 k e djelatnosti« prikazan
je poboljšbeni i sredidbeni rad na Ennsu i
Sprottebruchu.


Kod regulacionih radova na Ennsu bila je
sva pažnja posvećena nastojanju, da se regulacioni
radovi izvedu uz što manje zadiranje
u ljepotu kraja. Radi toga dani su regulacionoj
liniji oblici koji se posvema priljubljuju
krajobrazu. Djelovanje kamenih i betonskih
masa kojima je izvršeno osiguranje obala


(Nastavak na str. 237.)


234