DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 5     <-- 5 -->        PDF

se i njeguju se nasadi uz ceste. Ljepota uspjelih nasada ne može se doduše procieniti,
ali i ona diže vriednost ceste, te posredno donosi korist.


Od kolike je pak važnosti i vriednosti nasad za fizičko i duševno stanje čovjeka
u nastavanom prostoru, u gradovima, poznato je svakome, tko prati novija
nastojanja oko ozelenjivanja naseljenih mjesta. Među ostalim u tom pogledu kao
uzoran primjer može poslužiti gradić Vreewyk, južno od Rotterdama, koji je složen
od ulica, svakovrsnog zelenila i drveća poput kakvog vrta.


Kako rekosmo, ceste zapremaju velike površine, prolaze svuda i prodiru svakamo.
Poradi toga nasadi uz nje, sa svojim mnogostranim utjecajem na prirodu i
potrebe čovjeka ne mogu biti samo cesto-građevno ili javno-prometno pitanje, nego
.su i od općeg narodno-gospodarskog značenja.


U početku, kad se je pojavio samovo z na cesti, pitanje nasada nije još ulazilo
u razpravu. Nego poslije i postepeno, kako je samovoz preotimao mah, kako je
stao voziti u sve većem broju, sa sve većom brzinom, kako je potiskivao i gotovo
iztisnuo glavno prijašnje prometno sredstvo: kola sa živom spregom. Najprije se
je izkusilo, da samovoz razvija prašinu i stvara blato u obilnoj mjeri; da razara u
ono doba vrlo proširene i za one prilike vrlo dobre kolnike makadame i chaussee
u vrlo kratko vrieme. Prema tome trebalo je najprije doskočiti ovome zlu. To se
je pak moglo postići samo pronalaženjem i izgrađivanjem boljih i odpornijih kolnika
od tadašnjih makadama i chaussea. Tako nastadoše i po cestama proširivahu
se sve više odporniji kolnici: uz razne već odprije poznate, no sad usavršene tarace
od umjetnog i naravnog kamena, još i brojne nove konstrukcije, izrađene u glavnom
od usitnjenog kamena, a povezane bitumenom, katranom, cementom ili vodenim
staklom. Zatim se je opazilo, da su ceste postale pretiesne, da ih treba proširiti,
te odieliti promet od prometa na njima, isto tako nije više ni linija prijašnje
ceste odgovarala potrebama motoriziranog prometa na svakom mjestu, nego ju je
trebalo mjestimično izpraviti. Konačno se je uvidjelo, da je za daleki i brzi motorizirani
promet najbolje, da se iz temelja izgrade zasebni novi putovi: pruge (drumovi)
za samovoze (Autobahnen). Izpočetka bijahu dakle građevinari podpuno zaokupljeni
riešavanjem čisto građevno-tehničkih zadaća te rekonstruiranjem donjeg
i gornjeg stroja prijašnjih cesta prema novim potrebama. Izkustvo o utjecaju nasada
na ove rekonstrukcije još je manjkalo. No kako su te adaptacije i novogradnje
tražile uz ostale i vanredne financijske napore kao od pojedinih samoupravnih tiela,
tako i od države kao cjeline, obraćala se sve veća pažnja uzdržavanju i obrani rekonstruiranih
i novih putova od svih mogućih štetnih utjecaja, osobito obrani kolnika,
hjihovog najskupocienijeg diela. I opazilo se ne samo, da nasadi mogu štetno
djelovati na nje, .nego da je motorizirani promet iz temelja promienio odnos nasada,
osobito drvoreda prema cesti. Mnogo, što je prije bilo od koristi, postalo je na uštrb
ceste i prometa na njoj.


´ Drveće, posađeno na cesti, suzuje prometnu površinu, smanjuje slobodan prostor
(krošnje), oduzima svietlo i slabi promaju. Kapljice kiše i rosa s lišća kvase
kolnik, podržavaju vlagu na njem te koče sušenje, a razni odpadci onečišćuju kolnik,
osobito u vrieme cvietanja, kad se drveće triebi od cvieća, u jesen kad gubi
lišće, kad odpada plod, pa u svako doba, kad se ruši suvad, napose s nekih listača
u poodmakloj dobi. Sve je to od štetnog utjecaja, osobito na kolnik povezan sa bitumenom.
Korienje stabala može da prodre neočekivano daleko u cestovno tielo,
ondje se proširiti, navlažiti i zadržavati vlagu, gdjekad i zabrtviti podzemne cievi
(tajače). Obori li se stablo, ne može se bez štete i troška izvući korienje doprlo pod
kolnik.


Vozač motora doduše također cieni sjenu, ali ona mu može biti i na smetnju,
jer slabi jakost i prekida jednoličnost razsvjete. Sjena ga može zavesti i u bludnju,
osobito ako ima oblik mrlja, jer mu dočarava kojekakve zapreke. Listinac, suvad
i odpali plod čine kolnik klizkim osobito u vlažno doba. Drveće treba njegovati:
podrezivati, poduzimati zaštitne mjere proti štetočincima, štititi i liečiti od bolesti;
ako su voćke, stručno postupati sa plodom još na stablu, obrati plod i spremati ga
poslije berbe. Sve te radnje iziskuju duži boravak radnika, sprava i naprava
(ljestve) na cesti, a sve to smeta prometu. »


Za motorizirani promet od najvećeg je značenja sloboda n vidik , jednako
napried kao i na strane. Cesta i njezine krajine po stranama treba da su pregledne,
da vozač uoči zapreku za vremena, smanji brzinu ili zaustavi motor. Za
kočenje pak potrebna dužina puta raste sa brzinom motora. U prvom redu potreban
je svakako dalek vidi k napried . Taj je vidik od tolikog značenja za moto


191