DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 7 <-- 7 --> PDF |
troškova uzdržavanja za promet kud i kamo važnijih dielova cesta, kao što su na pr. kolnik i objekti. Iz tih razloga cestograđevne vlasti i njihovi organi niesu bili uviek skloni nasadima. I to s tim manje, što se mogu zamieniti, u koliko su za .motoj-izirani promet -od koristi, sa boljim i jeftinijim napravama, koje nemaju mana nasada. Na cestama u sjedinjenim državama Amerike nema drvoreda. Zamienjuju ih stupovi brzojava ili brzoglasa, oličeni bielom bojom 2 m iznad tla. No to ima i svoj posebni razlog. Ogromna industrija jeftinih samovoza potakla je izgradnju guste mreže novih putova, podesnih za samovoze, još u vrieme, u koje mreža putova u Americi daleko nije dosegla gustoće postojećih cesta u Evropi. Amerićani nisu trebali poput Evropljana u najvećoj česti adaptirati baštinjene ceste u drumove podesne za samovoze, nego su u tu svrhu odmah gradili nove ceste i to, kako samovozima nije trebalo, bez drvoreda i nasada Poradi postojećih drvoreda i nasada i njihovog šireg značenja u Europi moralo se postupiti opreznije, te preizpitati svaku akciju, koja je išla za promjenom prijašnjeg stanja obzirom na njezino djelovanje u budućnosti. Zato se nisu u Europi nikad i nigdje potpuno zabacili nasadi uz ceste, nego se je nastojalo postići sklad između potrebe moderne ceste i prometa na njoj s jedne strane, pa estetske i gospodarske vriednosti nasada s druge strane. U tom su ipak bili svi složni, da se kod riešavanja ovog pitanja imaju uzeti u obzir potrebe modernih cesta i motoriziranog prometa na prvom mjestu. Kako je samovoz ponlavio gotovo sve ceste, nije ni čudo, da je nastalo i pitanje, treba li postupiti posvuda jednako, ili razlikovati cestu od ceste? Tako na pr. treći Landstrassenkursus des Deutschen Landkreistages postavio je pitanje: može li cesta imati svoj karakter? Odgovor je glasio: »Da bude svrsi shodna, cesta može i mora imati svoj karakter. Ona ima biti prometna žila za brzi promet bez ikakvog dodatka, koji bi ga smetao. Ona ima biti poslovna cesta za sve ili samo za određene načine prometa,nja, sa gustim ili polaganijim prometom, ili ulica za stanovanje bez tranzitnog prometa, po mogućnosti i bez teškog prometa. Ceste sa alejama neka njeguju drveće, turističke ceste neka pružaju i otvafaiu liepe vidike. Itd.« U ostalom, svakomu udara u oči bitna razlika između intravilanskih i ekstravilanskih cesta. Zapaža se i daljna razlika, u plavnom u skladu sa gornjim odgovorom, kao među cestama (ulicama"! unutar gradova i naseljenih mjesta, tako i među cestama (putovima) izvan takovih mjesta. Ta razlika postojala je već i prije. Prema toj razlici i značenju za promet bili su podijeljeni svi putovi, napose mreža ekstravilanskih putova u svim kulturnim državama. Pripadnost, dohodak, pravo i dužnost uzdržavanja putova, te dužnost proširivanja njihovih mreža bila je podie- Ijena med državnom vlasti i ostalim- javnim i privatnim samoupravnim tielima u raznim državama različito, već prema stanju i historijskom razvitku prilika u njima. Kao prvorazredne među ekstravilanskim cestama izticahu se pak uviek i posvuda ceste, s kojima neposredno upravljaše državna vlast (državne ceste) ili javna tiela iza državne vlasti sa najširom samoupravorn (zemaljske, provincijske, okružne ceste itd.). Doba samovoza u glavnom nije promienilo tu razdiobu. Ali je to doba potiskivalo ingerenciju nad svim javnim putovima državi sve više u ruke, te pod pritiskom naglog porasta motorizacije i s njom povezanih neodlozivih potr-felDa prometa, izazvalo hitne i opsežne radnje od dalekosežnog značenja za savremeni socialan i kulturan život. Državna vlast najprije preuređuje upravu cesta tamo, gdje je bila zamršena, nesuvremena, neopravdana i neracionalna; zatim sama pregrađuje javne ceste — osobito one prvorazredne — u sve većem opsegu. Tako su nastale i prve prvorazredne moderne ceste za samovoze (Autostrassen, autostrade), a nedugo iza njih iz temelja na novo izgrađene prug e za samovoz e (Autobahnen). Već prvorazredne cest e za samovoze uređene su i utvrđene su sa najmodernijom tehnikom tako, da udovoljavaju potrebama današnjeg prometa u punoj mjeri. No karakteriše ih još uviek samo jedan kolnik, na kome je dopušteno prometati izim samovoza — i drugim vozilima u najviše slučajeva. Prug e za samovoze ili pruge za daleki promet su pak podpuni novum sa cestograđevnog gledišta, jer daleko nadmašuju sve dosad učinjeno na tom polju: svojom grandioznošću u liniji, u objektima i izmjerama, te reformatorskim značenjem u izgrađivanju putova uobće. Karakteriše ih u glavnom: dva zasebna i razstavljena kolnika za jedan i drugi smjer vožnje; križanja sa ostalim prugama, cestama i putovima izključivo u prostoru; mimoilaženje i obilaženje naseljenih mjesta; dozvoljen 193 |