DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Drvored zavisi i o širini ceste. Prije se je računalo 2,5 m širine ceste po jednom kolovozu: po 1,0 m najmanje za pješačke putove na jednoj i drugoj strani ceste, a 2 do 3 m najmanje za takav put samo na jednoj strani ceste. Širina, koturaškog puta uzimala se u račun sa 1 do 2 m, a, prostor za drvored sa 0,8 .. Najmanja širina ceste za dva kolovoza iznosila je dakle 5 m. Naše bivše »zemaljske ceste« u užoj Hrvatskoj izgrađene su sa tolikom širinom. Dodaju li se pak putovi za pješake, pa još i prostori za drvorede na jednoj i drugoj strani, proširuje se cesta na 7 do 8,6 m. Naše bivše »državne ceste« u užoj Hrvatskoj široke su 8 do 10, a iznimno 6 m. Drvoredi, u koliko su se uzgajali, bili su podignuti uz rubove na samoj cesti ili najviše 0,3 izvan ceste, da bi pješaci i kola imali korist od njihove sjene. Prostor, određen za drvorede izkorišćivao se i za slaganje tucanog kamena ili sličnog tvoriva, potrebnog za obnavljanje utrenika. No bolje spremao se i sprema se takav materijal na posebnim prostorima, izvan svih prometnih površina ceste. Danas se obćenito računa širina jednog kolovoza najmanje sa 3 m, a kod pruga za samovoze, radi velike brzine, još i više (do 3,75 m). U Švicarskoj (Bern) gdje se zbog teške plastike tla vrlo štedi sa prostorom, u najnovije doba širina kolnika za dva kolovoza normalno je propisana sa 6 m; kod spojnih i važnijih gorskih cesta sa 5,5 m, a kod sporednih cesta sa 4,5 m; za tri kolovoza ta je širina odmjerena samo sa 7,5 m. Najmanja širina puta za dvokolice i hodnika za pješake obćenito navodi se danas ista kao i prije. Nego širina traka za drvored čini se, da je sa 0,8 m pre si. 1. Razpored prometnih površina i nasada na cesti po prof. Knippingu-u. uzko odmjerena, jer kad drvo odeblja, ne može se u druge svrhe izkoristiti cea 1,2 m široki trak tla. Kako se je prije obično stavljalo drveće na rubove ceste, razmak dvostrukog drvoreda bio je jednak širini ceste. Da se kolnik zaštiti od nepovoljnog utjecaja, suglasno se danas navodi 10 m (rjeđe 8 m) kao najmanji razmak dvostrukog drvoreda. Još bolje: da razmak drvoreda nije manji od razmaka stabala u drvoredu. Prema tome moći će se danas uzgajati dvostruki drvored na samoj površini cesta barem 10 m širokih, a kod užih od ovih, u koliko dvostruki drvored uobće dolazi u obzir, na prostoru onkraj cestovnih graba i to tako, da razmak drvoreda opet mjeri najmanje 10 m. Da se izkoristi, uputno je saditi drvored na površini dovoljno širokih cesta tako, da ujedno dieli prostor, na pr. hodnik za pješake od puta za dvokolice. Stabla dvostrukog drvoreda mogu stajati sučelice ili tako, da se stablo jednog drvoreda sučeljuje sa prazninom drugog drvoreda. Prema tome udešen je i razmak stabala u istom drvoredu. Taj razmak mjerio je prije 6 do 10 m: kod voćaka manje, kod šumskog drveća više. Danas je obično povećan. Kod jednostrukog drvoreda predlažu minimum sa 15, a maksimum sa 20 m; kod dvostrukog drvoreda može se još povećati taj razmak na 25 do 30 m, ako stoji stablo jednog drvoreda sučelice praznini drugog drvoreda. Poveća li se pak razmak stabala istog drvoreda preko 30 m, ne djeluje više poput aleje. Drvored gubi na vriednosti i kao putokaz. Vrši li drvored i službu kolobrana, na pr. na vanjskom rubu ceste u zavojici, unutar većeg razmaka stabala, može se ugraditi još po koji kolobran. Ove mjere moći će se ublažiti na sporednim cestama drugog i nižeg razreda, već prema potrebi i prilikama (aleje za osjenjivanje). Napose moći će se obnavljati postojeći drvoredi u dojakošnjem stanju, na dosadašnji način na cestama nižeg razreda, ako nisu na štetu kolniku, a ne narušuju ni sklad sa okolicom. Uz ove opazke o drvoredima, iz rečenog prielaznog doba od poučnog značenja i vriedan opisivanja je konkretan primjer riešenja pitanja cielokupnog nasada: uz novosagrađenu cestu Adorf—Flechtdorf, u kotaru Korbach, prije slobodne državice W a 1 d e c k. Nastojalo se je izraditi tu cestu prema potrebama mo 195 |