DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1943 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Zaštita šuma


O KLIJAVOSTI AMORFINA SJEMENA
tJber đie Keimlahigkeit đer Samen von Amorpha fruticosa L.)


Savezno sa člankom prof. dr. A. P e t r a-Sjeme je ubrano u park-šumi Maksimir, gdje
č 1 ć a »Amorfa kao nov i opasan korov u poje
amorfa uzgajana radi ukrasa i odanle se
savskim šumama«, otisnutim u šumarskom liproširila
na više mjesta tvoreći grupice guštistu
1938., str. 623.-626., izpitivao sam u Zaka.
Sjeme je ubrano u jeseni 1938. Prije izpitivodu
za uzgajanje šuma na Poljodjelsko-šumar-vanja ono je stajalo oko mjesec dana u uredskom
fakultetu u Zagrebu valjanost sjemena skim prostorijama. Bilo je prema tome prilično
ovog štetnog grma. prosušeno. Prilikom izpitivanja sjeme je ostalo


Postotak klijavosti sjemena (u mahunicama):
Keimprozent der Samen (In den Hulschen):


Tab. 1.


ce Sjeme pri. e izpitivanja klijavosti močeno u vođi, ali
nije potonulo. Upotrebljeno je sjeme, koje je močeno:


XoTS
aH
N o
.2fe
Sjeme prije izpitivanja
klijavosti nije močeno
Die Samen vor der
Keimpriifung slnd nicht
eingeweicht
Die Samen vor der Keimpriifung im Wasser eingeweicht,
aber nicht untergegangen. Vervvendet wurden
Samen gewelcht:
dana : — durc h Tage :
1 2 3 1 4 1 5 6 8 10 13


1. 5 1 3 1 8 5 9 19 8
2. 15 29 26 33 27 34 35 41 37 17
3. 32 55 45 49 48 48 45 49 44 20
4. 40 62 52 67 53 56 47 51 49 23
6. 48 65 55 65 59 60 56 66 54 27
6. 56 70 60 69 61 63 56 60 55 28
7. 60 74 65 72 64 67 57 63 64 40
8. 64 77 67 74 69 72 61 70 70 51
9. 70 82 71 79 74 77 69 77 75 57
10. 76 85 75 83 78 80 75 79 76 58
11. 81 87 79 86 80 81 77 81 75 63
12. 82 87 80 88 84 82 77 82 75 63
Postotak klijavosti sjemena (u maliuiiicama):
Keimprozent der Samen (in den Hulschen):


Tab. 2.


Sjeme prije izpitivanja klijavosti močeno u vodi i potonulo. Upo-|
trebljeno je sjeme, koje je potonulo i tome stanju bilo u vodi:
Do konca ... tjedna


Die Samen vor der Keimpriifung im Wasser eingeweicht unđ untergegangen.
Vervvendet wurđen Samen, die im Wasser untergegangen


Bis zum Ende dei: . ..


und in diesem Zustand verblieben sind:


Woche


dana: — durch Tage:


1 1 2 3 4 1 5 6 1 8 11 15 20 30
!


1. 68 67 92 93 71 81 75 80 47 39 15 i
2-69 60 96 82 88 81 87 52 43 63 i
3. 73 83 80 81 87 56 46 56 1
4. 83 90 83 88 59 63 62 i
6. 85 92 84 90 72 67 65 I
6. 84 93 76 72
7. 88 94 79 73
8. 90 96 81 76
9. 82 76
10. 82 76
i


11. 83 79
12. 84 80
261




ŠUMARSKI LIST 9/1943 str. 20     <-- 20 -->        PDF

u mahunicama, jer u tome stanju dolazi ono u


prirodi. Prema tome ovdje ćemo pod sjemenom


misliti sjeme u mahunlci.


Za Izpltivanje upotrebljeno je sjeme, koje
prije toga nije bilo močeno, kao i sjeme, koje
je bilo močeno u običnoj vodi. Od močenog sjemena
posebno je izpitivano sjeme, koje je plivalo
na vodi kroz 1 do 6, 8, 10 1 13 dana, a
posebno sjeme, koje je nakon plivanja samo od
sebe potonulo i ostalo u tome stanju kroz 1
do 6, 8, 11, 15, 20 i 30 dana. Posljedci tog
Izpitivanja sadržani su u tabelama br. 1 i 2.


Sjeme, koje nije bilo u obće močeno,
imalo je sasma malu energiju klijavosti, t. j .
broj sjemenaka proklijalih u prvom tjednu.
Najveću klijavost imalo je ono istom u 3. tjednu.
Ono je u priličnom broju klijalo zapravo
kroz 2.5 mjeseca, a pojedine sjemenke klijale
su i nakon 3.5 mjeseca.


I, kod močeno g sjemena, koje prije stavljanja
u klijalo nije bilo potonulo, značajna
je posvuda mala energija klijavosti. Kod
takvog sjemena, koje je močeno 1 dan, najveća
je klijavost bila u 3. tjednu, dakle kao i kod
nemočenog sjemena. Kod sjemena močenog 2
dana bila je najveća klijavost u 2. tjednu, a u
tome tjednu bila je najveća klijavost i kod sjemena
močenog kroz 3 do 6 i 8 dana. Najveću
energiju klijavosti imalo je sjeme močeno 10
dana.


Ako se uzme kao običan rok za izpltivanje
klijavosti 4 tjedna, vidi se, da je u tome vremenu
sjeme, koje nije bilo močeno, klijalo
sa tek oko 40%, nakon 10 tjedana sa 76%, a
nakon 12 tjedana sa 82%. Od močenog, a
nepotonulo g sjemena iznosio je procenat
klijavosti kako sliedi:


Sjeme močeno Postotak klijavosti nakon


4 10 15


tjedana:


1 dan 62 85 90


2 dana 52 75 81
3 57 83 89
4 53 78 86
5 ., 56 80 83
´ 6 „ 47 75 79
8 „ 51 79 85
10 , 49 75 79
13 „ 23 58 67


Najbolju klijavost pokazalo je sjeme, koje je
bilo močeno, a nepotonulo, kroz 1 dan. Sjeme
močeno kroz 2 do 10 dana ponaša se, kako
odavle vidimo, više manje podjednako, a sjeme
močeno 13 dana pokazuje znatno umanjenje
klijavosti.


Dugotrajna pojedinačna klijavost opažena je
kod svih proba. Kod nemočenog sjemena klijalo
je posljednje sjeme u 16. tjednu. Od močenog,
a nepotonulog sjemena klijalo je posljednje
sjeme, i to kod sjemena močenog kroz 1
dan u 17. tjednu, močenog kroz 2 do 6 dana
u 20. i 21. tjednu, kroz 8 dana u 14. tjednu,
kroz 10 dana u 17. tjednu i kroz 13 dana u


19. tjednu.
Amorfino sjeme dosta se dugo drži na vođi.
Ako je svježe, ono će potonuti već za kojih
desetak dana, a ako je suho, ono će mnogo
duže plivati. U tabeli br. 3. prikazan je tok
tonjenja sjemena ubranog u jeseni 1938. g. u
Maksimiru, koje je poslije toga držano u uredskim
prostorijama preko mjesec dana, te je
prema tome bilo dobro prosušeno. Od
izpitivanih 3800 mahunica vidi se, da je u
prvom tjednu potonulo oko 15%, a većina da
ih je potonula istom u 3. tjednu.


Potonul o sjeme pokazuje posve drugi
tečaj klijanja, nego sjeme, koje je plivalo. Dakako,
da je tu od važnosti i okolnost, da su


potonule sjemenke bile najbolje kakvoće. Kod
potonulog sjemena, koje je u tome stanju
ostalo kroz 1 do 8 i 11 dana, energija klijavosti
u glavnom je dosta velika. Takvo sjeme,
koje je bilo u vodi 15, 20 i 30 dana, pokazuje
sve veće umanjenje energije klijavosti.


Potonulo sjeme, koje je u tome stanju bilo
kroz 1 do 4 dana, izklijalo je posvema u 1. do


3. tjednu. Isto to u glavnom vriedi i za sjeme,
koje je bilo u vodi kroz 5 i 6 dana. Sjeme, koje
Tab. 3.


Od 3800 sjemenki (u mahunicama)
(metnutih u vodu 22. XI. 1938.)


potonulo


nakon . .


ukupno


dana


1 42 1.1


2 161 4.2


3 204 5.4


4 262 6,6


6 431 11.3


7 567 14.7


8 658 17.3


9 931 24.6


U 1407 370


13 2084 64.8


14 2176 57,3


15 2313


60.9
16 2824 74,3
18 3186


83.8


91.1


3462


20


97.2


8692


23


je bilo u vodi kroz 8 i U dana, izklijalo je do
konca 8. tjedna, a ono, koje je bilo u vodi 15
i 20 dana, do konca 12. tjedna. Sjeme, koje je
kao potonulo bilo u vodi kroz 30 dana, završilo
je klijanje koncem 5. tjedna sa 65%. Ono je
prema tome pokazalo najlošiji posljedak.


Sjeme, koje je prije izpitivanja p o t o nu 1 o
i u tome stanju bilo 11 dana, pokazalo je energiju
klijavosti od 80%, a klijavost do konca


4. tjedna 88%. Kod sjemena, koje je bilo u
vodi 15, 20 i 30 dana, opaža se znatno umanjenje
energije klijavosti. Ona iznosi 47, 39 i
15%, a do konca 4. tjedna izklijalo je od toga
sjemena u pojedinom slučaju oko 60%.
Iz izloženog vidimo, da nemočen o sjeme
klije sporo i dosta loše. Močenje,
dakle u prirodi poplava, povisuje
klijavost, odnosno odatle se znatno
utječe na povećavanje energije klijavosti, a i
u obće na povećanje postotka klijavosti.


Potonulo sjeme odlikuje se velikom energijom
klijavosti (to važi samo do izvjestnog vremena).
Prema gornjim pokusima možemo zaključiti,
ako voda ode u vremenu od
10 dana nakon što je sjeme potonulo,
ono je postalo veoma podesno
za klijanje.


Ako potonulo sjeme ostane duže u vođi,
počme ono u njoj klijati. Od 96 mahunica, koje
su kao potonule bile u vodi 20 dana, zadnjih
par dana proklijalo je u vodi 7 sjemenaka. Od
41 mahunice, koje su bile u vodi 30 dana, proklijalo
je zadnjeg tjedna 7 sjemenaka.


Kako je već naglašeno, izpitivano sjeme
bilo je prilično prosušeno, a njegova klijavost
izpltivana je u toku zim e (1938/39).
Dakako, da će svježe sjeme i sjeme, kojeg bi
se klijavost izpitivala u povoljnije vrieme, dati
bolje posljeđke u pogledu klijanja.


262