DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1943 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Spomenuti pokusi govore nam, da je
amorfa u poplavnim područ j i^ a
zaista opasan grm. Ondje se ona lako
razmnožava, jer se njeno sjeme na daleko raznosi
za vrieme poplava, voda razmoči -mahunicu,
a sjeme čini pogodnim za klijanje. Ako
takova vođa pravovremeno ode, mogu se stvoriti
vrlo povoljni odnošaji za klijanje amorfina
sjemena. Kako se iz pokusa vidi, amorfa je i
obzirom na dugotrajnost klijanja vrlo izdržljiva.
Njena štetnost u toliko je veća, što
joj je prirodni pomladak gust, te što i u ođraslijoj
dobi čini težko prohodan guštik.


Upotreba đrveta


Uzput se napominje, da se na pokusima
vršenim zadnjih nekoliko godina u fakultetskoj
park-šumi Maksimir pokazal o koristnim
uništavanje amorfe sječom
njenih grmova u sredini ljeta.
Ako se takva sječa provodi kroz par godina
uzastopce, može se amorfa prilično dobro
suzbiti.


Širenje amorfe može se suzbiti i . tako, da
joj se cvjetni klasasti grozdovi odrežu. Taj
posao najuputnije je obaviti nakon završenja
cvatnje (radi pčela), ali svakako prije đozrenja
ploda, Dr. M. Anlć


BAGBEMOVINA KAO BUDNIČKO DRVO


Od dobrog rudničkog đrveta se zahtieva da
je dovoljno čvrsto, trajno, lako, zdravo, bez
kvrga i grešaka. Osobito se ciene one vrste,
koje pucketaju prije loma. Ovo pucketanje
đrveta prije loma znak je radniku rudaru da
mu prieti opasnost ođ urušenja rova. Od rudničkog
se đrveta među ostalim traži, da bude
razmjerno jeftino.


U mehaničko-tehnoložkom institutu državnog
zavoda za istraživanje đrveta u Njemačkoj
izvršeno je izpitivanje prirodnim putem


Prostorna


Modul elastičnosti E,,


težina


kg/cm2


kg/m3


740 126000 .. . 135000 . . . 143000


Ovim pokusima je utvrđena ona čvrstoća
na tlak kod koje je nastupilo prvo jasno pucketanje
đrveta, a koje se je moglo čuti sa uđa-
Ijetnosti od 1 m od podpornja. To je pucketanje
nastupilo kod optećenja, koje je za 30%
bilo manje od čvrstoće tlaka trupčića. Kad se
je opterećenje povisilo za daljnjih 10% čulo se
je pucketanje u udaljenosti od nekoliko metara
od podpornja. To je pucketanje po jačini
tona raslo sve do opterećenja, koje je bilo 15%
ispod čvrstoće na tlak. Kad se je opterećenje


Pregled mehaničkih svojstava rudničkog đrveta


Prostorna


Vrst


težina tu


đrveta


kg/m^


Bor 340 ... 545 .. . 900
Ariš 450 ... 610.. . 865
Smreka 340 ... 480.. . 700
Jela 360 ... 460.. . 760
Hrast 440 ... 705 .. . 965
Bukva 545 ... 740.. . 930
Bagrem 600 ... 785.. . 915


11 . ..14 cm.,
Modul


elastičnosti


kg/cm2


62000 ... 108000
57000 ...108000.
66000 ... 100000
59000 ... 100000
81000 ... 112000
90000 ... 144000


122000


Jasno i rano pucketanje bagremovine prije
loma, kao i ostala mehanička svojstva, ko.
ja su ovim istraživanjem utvrđena, potvrđuju
već ranije stečeno iskustvo rudai´skih krugova
o bagremovini kao dobrom rudničkom đr


prosušenih bagremovih trupčića u svrhu utvrđivanja
čvrstoće na tlak,. modula elastičnosti i
one čvrstoće na tlak kod koje se čuje prvo
jasno pucketanje đrveta.


Dužina izpitanih bagremovih trupčića iznosila
je oko 60 cm, a promjer se je kretao u
granicama od 12—16,7 cm, srednji promjer
trupčića je bio 13,5 cm. Sadržaj vlage istraženih
tijupčića je iznosio 24.. . 26 .. . 29%.
Svojstva istraženih trupčića pregledno su
prikazana u slieđećoj tabeli:


Pucketanje je započelo


Čvrstoća na tlak


kod čvrstoće na tlak ođ


kg/cm


kg;cm2


301 ... 383...449 174 ... 291.. . 390


diglo do gornje granice t. j . do čvrstoće na
tlak, trupčić je uz prasak pukao.


Dobiveni rezultati izpitivanja dobro se poklapaju
sa ranijim istraživanjima i pokazuju
za bagremovinu veću čvrstoću na
tlak ođ borovine, smrekovine i
hrastovine. Radi upoređenja donašamo u
slieđećoj tabeli pregled važnijih tehničkih
svojstava borovine, ariševine, smrekovine, je


lovine, hrastovine, bukovine i
(promjer istraženih trupčića


vlaga 20%).


E„


.
... 180000
.. 180000
.
... 190000
.
... 155000


.
... 121000


.
... 162000


Čvrstoća
na tlak
kg/cm2


140 ... 340 .. .
180 ... 270 .. .
190 ... 270 .. .
160 ... 250 .. .
260 ... 340 .. .
230 ... 340 .. .


380


410190.
350290
420315
310300
380350
540340


bagremovine.


iznosio je


Čvrstoća
savijanja
kg|cm2


. . 475 . . . 1100


. . 460 . . . 710


. . 495 . . . 870


. . 465 . . . 750


. .500 . . . 570


. . 570 . . . 980


655


vetu. Greške kao što su zakrivljenost, sabljast
rast i usukanost debla znatno smanjuju mehanička
svojstva. To vriedi osobito za modul
elastičnosti.


H-t


263