DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 10 <-- 10 --> PDF |
važnijoj potrebi za ogriev. Nasuprot kod plemenitih vrsta ^kao oraha, kestena, jasena, hrasta i drugih drvna masa se upotrebljava kao građevni material, koji je mnogo cienjen. Pustimo li iz vida koristi, koje daju plodovi (orah, kesten, badem i drugi), to ipak moramo spomenuti koristi, koje dobivamo od brsta. Većina vrsta, koje su napred spomenute, sposobne su za davanje brsta. To je naročito važno u kraškim predjelima, gdje je za ljetnih mjeseci, uslied suše pitanje izbrane stoke akutni problem. Soliteri sađeni na kraškim pašnjacima i livadama djeluju kao zastor te štite rastlinstvo izpod sebe. Ta zaštita djeluje osobito povoljno na svježinu trave. Za vrieme najvećih Ijetnjih žega, kada sunce izprži gotovo svu zelenu vegetaciju,^ izpod krošanja takovih stabala trava ostaje još dugo vremena sočna. Najveću korist daju takova stabla kao zaštita od vjetra. Bura svojim djelovanjem onemogućuje racionalno izkorištavanje tla. Drveće svojom krošnjom zaštićuje slično kao zid zemljište na izvjestnu (gotovo 10 deseterostruku visinu stabla), od djelovanja vjetra. Time štiti tlo od odnošenja zemlje i omogućuje izpravnu obradbu takovih zemljišta. Podizanjem potrebnih burobrana od stabala daje se naročita korist sadnji drveća van šumskih površina. Povremene prorede i čišćenja u tim pojasima dat će drvni prihod. Provođenje podizanja drveća na van šumskim površinama ima se vršiti privatnom pobudom. Svaki pojedinac kao vlastnik zemljišta najbolje će znati, gdje može smjestiti pojedino stablo ili grupu drveća, da mu ne smeta uostalom gospodarstvu. Državna vlast pomaže davanjem uputa o načinu sadnje i uzgoja i davanjem potrebnog materijala za sadnju. Iznimka od toga bit će kod podizanja burobrana, koji će se postavljati prema smjernicama postavljenim u obćoj gospodarskoj osnovi za krš. Nadzor nad podignutim grupama drveća vršit će i buduće obća upravna vlast putem šumarskih stručnjaka. Njihova je zadaća paziti, da se svi prazni prostori stave pod obrast, a sa postojećim stablima da se najkoristnije postupa. Svaku akciju pokreću životne potrebe. Dosada se stablima vanšumskih površina nije obćenito posvećivala naročita pažnja. Iznimku od toga činila je orahovina, te stabla na kraškom području. Za orahovinu, kao surovinu potrebno u voj-,. noj industriji, postoje posebni propisi, kojima je određen način gospodarenja. Za stabla na kršu ne postoji poseban propis. Ali da bi se zapriečilo dalje ogoljivanje, izdavane su na osnovu § 166. zakona o šumama od 31. prosinca 1929. pojedinačne odredbe, kojima se određivalo, kako se ima postupati s na samo stojećim stablima. Uslied nastalih ratnih prilika te nastojanja, da se sve neizkorišteno tlo što bolje upotrebi, potrebno je, da se za stabla, koja će se uzgajati na površinama van šume, dadu određene smjernice. Smjernice će se donieti naredbenim putem, te imaju obuhvatiti sve napred izneseno uz obavezu, da su vlastnici zemljišta podesnih za sadnju drveća dužni izvršiti pojedinačne ili grupimične sadnje. Naredba ima dati mogućnost nadzornom organu, da prisili pojedince na određeni način gospodarenja. Obzirom na to da u mnogim državama evropskim vladaju jednake ili slične šumsko gospodarske prilike i slično terensko razdjeljenje šuma moglo bi se za osnovicu smjernica dati po Međunarodnoj središnjici za šumarstvo zajedničke sugestije (pobude). ^ 280 |