DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Ing. ROMAN SARNAVKA, Zagreb: O ŠUMSKIM PAUŽITCIMA I O NJIHOVOM IZKORIŠĆAVANJU (EINIGES tJBEK DIE FORSTLICHEN NEBENNUTZUNGEN) Mogao bi netko prigovoriti, da je u najmanju ruku nerealno pisati danas o t. ZV. sporednim (nuzgrednim) šumskim proizvodima i o povećanju prihoda šumskog gospodarstva iskorišćavanjem tih sporedn h šumskih pro zvoda, kada same šume i šumska zemljišta ne odbacuju još one prihode, koje bi oni u smišljenom gospodarstvu mogli i morali odbacivati, kada izkor šćavanje glavnog šumskog proizvoda t. j . drveta čeka rješenje još mnogih zadataka, koje danas više nego ikada prije nameće racionalno šumsko gospodarstvo. Moglo bi se činiti, da su ti prigovori to više opravdani naročito danas, kada u sadašnjim prilikama moramo nastojati, da uz ogromne troškove, potežkoće i šumsko gospodarske žrtve podmirimo kako tako barem djelomice naše potrebe na drvetu. Ako samo letimice pregledamo stanje naših šuma, naći ćemo, naročto u Bosni, nepregledne površine preizkorišćenih šuma, naći ćemo i posve devastiranih površina, na kojima su se još pr je nekoliko desetljeća dizale neprohodne šume, naći ćemo ogromne površine šikara, koje su za narodno gospodarstvo posve izgubljene, naći ćemo mnogobrojne paljike, od kojih su neke i preko 2.000 ha velike. U Hrvatskom Pr morju, Dalmaciji, Hercegovini, a djelomice i u Lici i Bosni nalaze se ogromne površine golieti na kršu i na serpent nu, koje bi se velikim dielom mogle privesti šumskoj kulturi. Sve te površine odbacuju danas ili jako umanjen, ili ne odbacuju nikakav prihod. Pa ni naše najvrednije šume u Hrvatskoj, Slavon ji i u Sriernu ne odbacuju još one prihode, koje bi se smišljenim gospodarstvom, odgovarajućim uzgojem, boljom njegom i dobro vođenim proredama mogli postići. Velike površine mlađih šuma ostale su nepror edene ili pogrjesno prorieđene. One gube na prirastu ili na kakvoći (kvaliteti). Stare vriedne sastojine sasječene su često u ogrjev, mjesto da se najprije izvadilo svo tehničko drvo. To je oč ti gubitak za narodno gospodarstvo, kad znamo, koju i koliku ulogu mora drvo da igra u našoj -vanjskoj trgovini. -, ^ -r » ," " ´* Lako ćemo iz ovih samo na brzu ruku nabačenih momenata odrediti, kojim smjerom mora šumsko gospodarstvo udar ti, da se s jedne strane poveća produkcija šumskih zemljišta i šuma, a s druge strane, da se podigne kvaliteta naših šuma i našeg drveta. Povećana produkcija drveta i bolja kvaliteta produciranog drveta su najosnovn ji uvjeti za intenziviranje prihoda šuma i šumskih zemljišta. Ali stvar nije tako prosta, kako se u prvi mah čin´. Ne radi se samo o samom pošuihljavanju i o proredama, pa makar se ove radnje izvršile po svim pravilima nauke. Zadaća je mnogo složenija. U obzir dolaze i svi oni momenti, koji će osigurati podpun uspjeh pojačanoj proizvodnji i´ većoj njezi kako cielih šuma tako i samog drveta. A tih je momenata jako mnogo. Oni su se osrn toga i tako izprepleli među sobom, da je težko odrediti, koji je važniji, a koji manje važan, i gdje bi trebalo najprije pr onuti uz posao, da se postigne željeni cilj. Možemo sa sigurnošću uztvrditi, da ja u našim prilikama u prvom redu potrebna ž va i svestrana promičba u svim slojevima naroda. Ova se promičba ne bi smjela ograničiti samo na tg da nabraja, kolike i kakve izravne i ne´zravne koristi nam šuma pruža, odnosno na to, da opominje, da se šuma ne smije uništavati, ili da savjetuje, da se šuma i drvo mora čuvati kao najveće narodno dobro. Sve je to premalo za održavanje naših šuma. Sve to nije ni dosada mnogo koristilo. Promičba mora u srdcima svih slojeva našeg naroda probudit´ iskrenu ljuba v za šumu. Doklegod naše selo ne bude osjetilo prema šumi ljubav isto tako kao što osjeća ljubav prema zemlji, koju obrađuje, doklegod ne bude osjetilo i ne bude svjestno, da mu je šuma isto tako vjeranprijatelj i drug kao i žemlja, ne samo da se uobće ne možemo nadati pojačanoj produkcij šumskog zemljišta i šuma — o većoj njezi" da i ne govorirno — nego štaviše ne ćemo moći ni naše sadanje šume održati i očuvati.´ 1 Ne smiju nas zavaravati naše t. zv. pošumljene sječine. Ako malo dublje zavirimo u te »pošumljene sječine«, vidjet ćemo, da mnoge i mnoge tih sječina sadržava velikim dielom samo kriva, polomljena i oštećena mlada stabla kao i prestarjela tanka stabla, koja nikada ne će moći dati vriednu sastojinu. Naoko je šumsko tlo pokriveno zelenilom, podmlađak sklopljen, ali buduće sastojine ne mogu ta stabla reprezentirati. Te »pošumljene sječine« daju nam vjernu sliku, kako su nestručno i sa kako malo pažnje su mnoge naše sječe vođene. 281 |