DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Ovaj momenat htio sam naročito naglasiti, jer držim, da j e ljuba v naj širih
slojeva našeg naroda prema šumi jedan od najvažnijih
činbenika (faktora) u radu oko pojačanja šumske proizvodnje
ivećenjegenašihšvima. U toj i takvoj promičbi mora sa
šumskirn stručnjakom i njegovim osobljem sudjelovati i osnovna škola, jer će se
piava ljubav prema šumi moći najprije usaditi u srdca djece.


Ja ne ću dublje zadirati u ta pitanja, jer im ovdje nema mjesta. Hoću samo
da naglasim, kako smo mi još daleko od cilja, kako smo još daleko od jednog smišljenog
i sistematski provađanog gospodarstva. Nisu to pitanja specifično naša.
druge su zemlje bile stavljene pred iste zadatke sličnog sastava (strukture). Uzmimo
samo kao primjer njemačko šumarstvo, koje nam tako često služi uzorom. Početkom
19. stoljeća bile su i njemačke državne šume u očajnom stanju. Ali su
Niemci strpljivim sustavnim radom dočekali plodove, koji su premašili svako očekivanje.
Ako produkcija drveta u Njemačkoj oko 1830. godine označimo sa 100,
iznosila je ona u godini 1904. u pruskim državnim šilmama 275, u bavarsk´m 155, u
saskim 200, u wiirtemburžkim 195. Eto to se može postići smišljenim, sustavnim,
dobro organiziranim gospodarenjem i jakom voljom. Taj posao i nas čeka, žel mo
li pojačati proizvodnju a time u vezi i prihode naših šuma. Ali, kako rekoh, ta pitanja
ne spadaju u okvir ovoga članka.


Ovim sam uvodom htio samo naglasiti, da je po v e ć a n j e prihoda naših
šuma u prvom redu vezano za temeljitu reorganizaciju
samoga gospodarenja sa šumama, koje mora ići za tim da kvantitativno
i kvalitativno poveća proizvode naših šuma. Ali to ni na koji način ne znači,
da ne moramo istodobno povećanje prihoda tražiti i u punom izkor.šćavanju i drugih
šumskih proizvoda osim drveta.


Moramo držati na umu, da je svaka šumarija za sebe jedna zaokružena gospodarska
cjelina, iako u isto vrieme može biti sastavni dio jednog većeg područja,
u kojem se gospodarenje vrši po jednakim smjernicama. Svaka je šumarija samo
gospodarska jedinica prema nadležnom ravnateljstvu šuma. Kao posebna gospo


darska cjelma mora dakako, obćenito govoreći, svaka šumarija svoje gospodarstvo
tako
tli^diti,~*da pđStigne ´što veći gospodarski učihak (efe*at). Kao dobar gospodar
ne smije šumarija tražiti djelokrug svoga gospodarstva samo u gospodarenju sa
samim šumama, t. j . ne sm´je svoje gospodarenje ograničiti samo na glavni proizvod
šuma — na drvo, nego mora isto toliku pažnju kao šumi i drvetu posvetiti i
svm ostalim gospodarskim objektima, koji su manje ili više tiesno povezani sa
šumom, a koji su svakako sastavni dio šumarije kao gospodarske cjeline. Ne može
biti dobar gospodar, koji u punoj mjeri racionalno ne izkoristiti sva vrela prihoda
svoga dobra. Pa tako ne može ni šumar biti dobar gospodar, ako u djelokrug svoga
rada u šumariji ne uključi i brigu oko izkorišćavanja svih onih proizvoda i dobara,
koji su mu zajedno sa šumom povjereni na upravljanje. Postulat je šumskog
gospodarstva, da šumar sve koristi, koje mu šuma pruža, uoči i da ih privede upotrebi
na način, koji će najveći trajni prihod odbacivati bez štete za druge grane
njegovog gospodarstva. A te koristi nisu male ni po broju ni po sadržajnoj vriednosti.
1. ZNACAJ ŠUMSKIH PAUZITAKA
Da vidimo sada, koje su to koristi, koje nam šuma pruža os´m drveta, i kako
da ih razvrstamo, odnosno da postavimo pitanje odmah određenije, što su sporedni
šumski proizvodi? Znamo, da je najvažniji dakle glavni proizvod šuma drvo. Kada
se govori o šumskom gospodarstvu uobće, m´sli se obično na taj najvažniji, na taj
glavni proizvod, na drvo. I cilj šumskog gospodarstva obćenito govoreći je proizvodnja
drveta. Suma nam međutim daje osim drveta još cio niz drugih proizvoda,
pruža nam mnoge druge koristi, kojima se izravno ili neizravno služimo. Ti su
proizvodi odnosno dobra vezani ili uz šumska stabla, ili su vezani za šumsko tlo,
ili sačinjavaju sastavni dio toga tla, ili su manje ili više tiesno vezani za samo šumsko
gospodarstvo. Oni ne sačinjavaju cilj šumskog gospodarstva, ali redovito prate
šumu i šumsko gospodarstvo u većem ili manjem broju, u većem ili manjem obsegu.
Ti se proizvodi odnosno dobra uv´ek sami od sebe pojavljuju uz glavni proizvod,
uz drvo, pored drveta, kao neki dodatak u šumskom gospodarstvu. Pošto je
glavni cilj šumskog gospodarstva proizvodnja drveta, igraju obično sve te koristi,
koje nam šuma daje pored drveta, nekupodređeniju ulogu, iako te koristi znadu


´ 282