DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 19 <-- 19 --> PDF |
2. smola 3. manje važni proizvodi za razne obrtne i druge svrhe Proizvodi, koji su sastavni dio šumskog tla 4. razni minerali 8. zemlja crnica, humus 5. razne vrsti građevnog kamena 9. treset 6. šljunak i piesak 10. snieg i led 7. razne vrsti glina i ilovača B. ŠUMSKA-DOBRA I. Poljoprivredna dobra za pr oizvodnju ljudske hrane II. Dobra za proizvodnju stočne hrane 1. poljoprivredna zemljišta 2. šumske livade i č´stine 3. planinski pašnjaci III. Tvornice i postrojenja, ukoliko nisu samostalne veleobrtne jedinice , IV. Razne zgrade V. Prometne naprave i stovarišta C. KORISTI SUM A kao jedne organske cjeline. 3. VAŽNOST ŠUMSKIH PAUZITAKA Tek kada smo ovako razvrstali šumske paužitke, možemo pravilno ocieniti njihovu mnogobrojnost i njihovu raznovrsnost. A njihova gospodarska važnost izkrsava pred nama tek, kada malo dublje uronimo u značaj pojedin´h vrsta šumskih paužitaka. Uzmimo na pr. ljekovite proizvode naših šuma. Odkako poviest prati razvitak roda ljudskoga, znali su ljudi za Ijekov´to bilje i njihovo djelovanje. Tajne sile ljekovitosti bilja bile su vezane za planete i proizlazile su iz božanstava, kojima je ljekovito bilje b´lo posvećeno. Vjerovanje u tajne sile ljekovitog bilja i danas je duboko uvrieženo u narodu. Tek je sredinom prošloga stoljeća moderna medicina počela potiskivati ljekovito bilje u pozadinu, dok ga nije gotovo posve iztisnula i zamienila sintet´čkim preparatima, koji su preplavili sviet. Moderna medicina podpomognuta nagim razvitkom kemije počela je razčlanjivati i iztraživati djelotvorne tvari ljekovitog bilja i onda ih umjetnim putem sastavljati u priručnije preparate. Ali se je uskoro pokazalo, da ti sintetički preparati nisu izpunili želje i oček´vanja moderne medicine. Kemička retorta nije mogla prodrieti u tajne sile djelovanja ljekovitog bilja. I baš zato se najnovija medicina sve više i više opet priklanja liekovima biljne pri1 o d e. Tisuću i t"suću godina bilo je nastojanje ljudi ustremijeno da prodre u tajne ljekovitog bilja za dobro roda ljudskoga. Zar iz ovoga ne proizlazi važnost ljekovitog b´lja? Zar iz ovoga ne proizlazi njegov narodno gospodarski značaj? Kako je dalekosežno bilo ljudsko nastojanje, da prodre u tajne ljekovitog bilja, može se po tome zaključiti, što je već Hipokrat, najglasovitiji liečnik starog vieka, 200 biljka upotrebljeno za liekove. Tabernaemontanus opisuje u XVI. vieku preko 3000 biljaka i ujedno daje upute, kako da se upotrebljavaju u raznim bolestima. Draggendorf obrađuje l´ekove biljne prirode svih naroda i svih vremena i navodi ih preko 12.700. Istina broj priznatih, ofi"ielnih droga je danas još prilično ograničen, ali se već sada u medicini upotrebljava kudikamo veći broj ljekovitog bilja isto tako kao i oficinelne biljke. Kolika je važnost koža u svagdašnjem životu, toga smo zapravo podpuno sviesni tek danas, kada sami na sebi osjećamo pomanjkanje obuće i toliko drugih sitnih potreba, koje se prave od kože. Ali isto tako osjećaju pomanjkanje koža toliki obrti i veleobrti, koji kožu ili prerađuju ili im je potrebna kao pogonsko sredstvo. Za proizvodnju čvrste i jake kože su neobhodno potrebna b´ljna štavila. Kao sirovina za biljna štavila služe razni dielovi drveća: drvo, korienje, kora, plodovi, lišće, a isto tako i razno drugo bilje. Do nedavno izkor´šćavali su kožari sami uglavnom domaće sirovine bogate treslovinama upotrebljavajući ih ili izravno u usitnjenom stanju za štavljenje kože kao triesla ili izlužujući iz njih štavne tvari. Danas su biljna štavila predmet svjetske trgovine. Svjetska proizvodnja štavila iznosi godišnje okruglo 1,600.0001 sa oko 480.000 t čiste treslovine, koja kod činjenja 2a9 |