DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 20 <-- 20 --> PDF |
koža zapravo i dolazi u obzir. Vriednost te treslovine iznosi preko 370 miliona maraka. Oko polovinu proizvodnje čiste treslovine potječe od šumskih paužitaka. Druga polovina dobij a se ekstrakcjom drveta. Važnost tih šumskih paužitaka za svjetski prirad i trgovinu ne treba nakon ovih brojeva još posebno naglašavati. Koliku će važnost poslije rata imati proizvodnja opeka i criepova za obnovu porušenih sela i gradova? A ako još uzmemo u obzir, koliko će koristi imati šumsko gospodarstvo, ako samo bude pro´zvodilo opeku i criep, mjesto da u tu svrhu sieče drvo, koje poslije rata ima da odigra važniju ulogu u narodnom gospodarstvu, ona će nam važnost proizvodnje opeke i criepa biti još jasn´ja. Glina i ilovača, od kojih se prave opeke i criepovi, su za šumsko gospodarstvo, ukoliko razpolaže sa tim proizvodima, također šumski pauž´tci. Treba li posebno iztaknuti važnost građevnog kamena? Sjetimo se, kolika je poslije svjetskog rata bila potražnja granitne kocke. A kolike ogromne koristi leže u zrađenim granitnim blokovima za monumentalne zgrade, spomenike i si. Ne radi se samo o granitu. I ostale vrste građevnog kamena tražit će se poslije rata u velikoj mjeri. Treba izgraditi luke, vojničke objekte, podić^´ mostove, prosiecati nove putove, popraviti stare i t. d. i t. d. A naše šumsko gospodarstvo razpolaže i sa tim proizvodima. Može li onda šumsko gospdarstvo bez štete po svoje prihode da ne pr´stupi sustavnom izkorišćavanju i preradi kamena? Smije li ono zanemariti te prihode? Do istih ćemo posljedaka doći, ako ssmo malo razčlanimo i sve druge vrste šumskih paužitaka. Svagdje ćemo naći, od kako su velike važnosti šumski paužitci, kakve se raznovrstne i mnogobrojne potrebe mogu njima podmiriti. Svagdje se šumaru otvara ogromno novo polje rada, kojim će se u veoma velikoj mjeri moći povećati prihodi šumarstva. Pa uza sve to, uza sve koristi, koje nam pružaju šumski paužitci, uza svu njihovu ogromnu važnost i za pr´rad i za trgovinu, izkorišćavanje šumskih paužitaka je u nas do krajnih granica zanemareno, a da i ne spomenemo, ukoliko su to proizvodi b^´ljne prirode, njihovo uzgajanje, njegu ili čak daljnju preradu. To zanemarivanje izkorišćavanja šumskih paužitaka u prvi mah začuđava. Ima više razloga, koji su dosada sprječavali i sputavali svaki rad oko izkorišćavanja šumskih paužitaka. Nastojat ćemo, da pronađemo i izpitamo te razloge, kako bi ih mogli što p r je ukloniti, jer, kako se već iz gornjeg razabire, sustavno izkorišćavanje i daljne prerađivanje šumskih paužitaka može u velikoj mjeri povećati prihode šumskog gospodarstva. Šumske paužitke zovemo obično »sporednim šumskim proizvodima.« Ja namjerce izbjegavam tu oznaku za šumske paužitke. A bježim od nje zato, jer odviše umanjuje važnost svom objektu. U rieči »sporedni« krije se nešto bezvriedno, nešto sasvim nevažno, neznatno, nepotrebno. Ta nevažnost, nepotrebnost, bezvriednost, koja se krije u rieči »sporedni«, proširila se je i na oznaku »sporedni šumski proizvodi«, a onda se je natrag proicirala na same proizvode. Njemačka oznaka »Nebennutzungen« označava, da ti užitci teku pored glavnog, dok naša oznaka »sporedni šumski proizvodi« krije u sebi neku nevažnost, bezvriednost i nepotrebnost t´h užitaka. Držim, da je ta neuspjela oznaka »sporedni šumski proizvodi« veoma mnogo dopriniela, da se šumski p=iužitci ne postavljaju na pravo mjesto, na mjesto, gdje po svojoj narodno gospodarskoj važnosti spadaju. "Vrlo se često čuje i u stručnim šumarskim krugovima, kako se nekim omalovažavanjem govore o izkorišćavanju šumskih paužitaka, iako su se često već ranije dizali glasovi dalekovidnih šumara, koji su upozoravali na veliku važnost i na ogromnu vriednost, koja leži u tom toliko zanemarenom dielu šumskog gospodarstva. Krajnje je vrieme, da i mi pravilno ocienimo važnost šumskih paužitaka, i da svim silama poradimo oko toga, da šumski paužitci, da proizvodi, koje nam šuma daje pored drveta, ne ostanu »sporedni« proizvodi u šumskom gospodarstvu. I sama šumarska stručna književnost upaočila je mnogo izkorišćavanje šumskih paužitaka, naročito njemačka, koju smo mi veoma često bez kritičke ocjene u nas primjenjivali. Držeći pred očima štete, koje šumi nanosi šumska paša, brst, stelarenje, ona je uviek odviše jako izticala, da se šumski paužitci smiju samo onda izkorišćavati, ako ne idu na štetu uzgoja šume. Ta bojazan za pravilan uzgoj šume postigla je svoj vrhunac u Mayrovom načelu, da svako izkorišćavanje u šumi mora ujedno biti i šumsko uzgojna mjera. Možda je u Njemačkoj u većoj ili manjoj mjeri bila i opravdana tolika bojazan za uzgoj šuma obzirom na šumsko tlo, koje je do krajnjih granica bilo izcrpljeno, izmoždeno pretjeranom šumskom pašom, 290 |