DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 21 <-- 21 --> PDF |
stelarenjem i monokulturama smrče. Ali taj strah od šumske paše, od brsta, od stelarenja protegnut je onda i na sve ostale šumske paužitke. Taj strah za uzgoj šume izražen u gore spomenutom načelu priečio je sustavni razvoj uzgoja, njege i izkorišćavanja šumskih paužitaka. Mayrovo načelo je posve opravdano, ukoliko se odnosi na sječu šuma. Svaka bi sječa doista morala biti ujedno i uzgojna mjera. Da smo mi to načelo u nas primjenjivali u punoj mjer´, ne bi danas naši stari slavonski hrastici bili posječeni, ne bi naše bosanske prašume bile opustošene. Dalje protezati to načelo i time koč´ti razvoj jedne važne grane šumskog gospodarstva, nije bilo potrebno. Stočari su radi obilne i sočne hrane za stoku, pa i radi samog plandovanja uv´ek na šumu nasrtali. Nema sumnje, da je to od očite štete za uzgoj šuma i za šumsko gospodarstvo. Naglasili smo već, da treba što prije pristupiti konačnojn rješenju pitanja šumske paše. Ako se to pitanje pravilno ne resi, uzaludan je svaki trud šumara oko uzgoja šuma. Naše šume ne će ni po količini ni po kakvoći odbacivati ono, što šume u drugm zemljama odbacuju, iako bi velikim dielom mogle odbacivati još mnogo više zbog optimalnih prilika, u kojima se nalaze. Ako su šumska paša, kresanje listnika j brsta, stelarenje i štetni po šumu, ne smije nas ta činjenica odbiti od sustavnog izkorišćavanja ostalih šumskih paužitaka, koje ob´čno nije ni najmanje štetno za uzgoj šuma, a rekli smo već, mora se naći puta i načina, da se i pitanje prehrane stoke rieši bez štete za šumsko gospodarstvo. 4. UZGOJ I IZKORISCAVANJE ŠUMSKIH PAUZITAKA Kako smo već vidjeli, šumski paužitci nisu samo veoma mnogobrojni, raznorodni i raznovrstni, nego svaki od njih predstavlja sam za sebe jedan problem. Svaki od njih zahtieva i posebno znanje. Želimo li sustavno i stručno izkorišćavati pojedine vrste šumskih paužitaka, moramo zahvatiti mnogo dublje u sam problem, nego što smo to dosada običavali činit\ A baš to dublje zahvatanje u sam problem, zahtieva obsežno znanje o svakom pojedinom šumskom proizvodu, ne samo 0 njegovom sabiranju i prikupljanju, nego i o njegovoj biti, o stručnom uzgoju i njez´, o racionalnom izkorišćavanju, o njegovoj daljnoj preradi. To nas dovodi do proučavanja raznih drugih disciplina, prilično udaljenih od šumarstva, dovodi do naučnog iztraž´vanja i izpitivanja pojedinih šumskih paužitka. Izkorišćavanju šumskih paužitaka ne može se bez daljnjeg pristupiti. Zato je potrebna predhodna obsežna sprema, poznavanje svega rada oko pojedinog pauž´tka od njegovog uzgoja do kemičke ili mehaničke njegove prerade u konačni proizvod ili barem u neki poluproizvod. Toga znanja mi dosada nismo ^mali. A čini se, da je baš nepoznavanje samog predmeta, nepoznavanje šumskih paužitaka u njihovoj bitnosti, nepoznavanje načina stručnog izkorišćavanja i prerade, nepoznavanje njihove praktične upotrebe i važnosti, ukratko naše prilično oskudno znanje o šumskim proizvodima uobće, glavni razlog i da se šumski paužitci podcienjuju i da su u šumskom gospodarstvu dosada b"li tako zanemareni. Ako šumske paužitke promatramo sa toga šireg stanovišta, ako ih označimo kao posebnu granu šumskog gospodarstva, jasno je obzirom na izloženo, da će ta nova grana šumskog gospodarstva iziskivati i poseban napor, poseban rad, koji, istina, stoji u tiesnoj vezi sa šumom i sa gospodarenjem u njoj — a u takvoj vezi treba po prirodi svojoj i da ostane — ali je ipak u suštini posve različan od rada oko uzgoja i izkoršćavania šuma. A takav će rad iziskivati i posebne šumarske stručnjake. I ne samo to. Takav će rad T)O svojoj obsežnosti i važnosti izisk´vati, da se šumarski stručnjaci, koji su odlučili prionuti za taj rad, podpuno i samo njemu predadu. Nemoguće je zamisliti, da bi šumarski stručnjaci kraj svojih redovitih stručnih poslova u šumariji mogli sa uspjehom voditi i neku tvornicu za preradu kojeg b-lo proizvoda. Uviek će jedan ili drugi rad ostati zanemaren ili oba zajedno, pogotovo kada se rad oko izkorišćavanja šumskih paužitaka ne ograniči samo na samu preradu, nego se, kako je gore iztaknuto, protegne i na mnoge druge radove, koji su sastavni dio gospodarstva sa šumskim paužitcima. Ne sumnjam ni najmanje, da bi se mnogi šumarski stručnjaci rado posvetili samo tome dielu šumskog gospodarstva. Ne sumnjam ni u to, da bi te poslove, pa i preradu šumskih proizvoda, mogli voditi sa punim uspjehom. Ako su opančari (ne mislim ni na koga) ih ljudi bez ikakvog stručnog znanja mogli postati veleobrtnici u drvnom priradu, zašto ne bi š´jmarski inžinieri mogli destilirati smolu, impregnirati pragove, tvornički prerađivati šumske plodove u voćne sokove, mar 291 |