DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 22 <-- 22 --> PDF |
melade, pekmeze, alkoholna pića i t. d. Pogotovo, a to je svakako preduvjet, ako su stekli potrebno predznanje, i ako su cio posao, kome su se posvetili, temeljito proučili. Ne mora te poslove ni voditi napokon uviek šumarski stručnjak. Možda će ova ili ona grana prerade šumskih paužitaka zahtievati specijalnog stručnjaka. To ništa ne smeta. Ne radi se na koncu o tome, tko će voditi te poslove. Glavno je, da prerada zajedno sa uzgojem i njegom pojedinih šumskih paužitaka ostane u okviru šumskog gospodarstva, jer se mnogi šumski paužitci mogu rentabilno izkorišćavati samo onda, ako se odmah dalje i prerade u neki konačni proizvod. Iz svega, što je dosada rečeno o šumskim paužitcima i o njihovom izkorišćavanju, mogu se već nazrieti okvir i smjernice šumskog gospodarstva, ukoliko se odnosi na šumske paužitke. Sada treba samo sve iztaknute činbenike skupiti i sustavno povezati. Buduće šumsko gospodarstvo prošireno i na šumske paužitke ne može se ograničiti samo na izkorišćavanje šumskih paužitaka, ne smije se zaustaviti na prikupljanju proizvoda, koje nam šuma pruža pored drveta. Ono treba stručnim radom da samo doprinese, da tih proizvoda, barem ukoliko su biljne prirode, bude što više, da im kvaliteta bude što bolja, i da budu na okupu, da bi se troškovi sabiranja što više smanjili. Ukratko rečeno, šumske paužitke biljne prirode treba uzgajati isto tako, kao što se uzgajaju i druge koristne kulturne biljke. Ako grmlje, sa kojih beremo šumske plodove, ili ljekovito bilje, ili rujevinu i t. d. budemo uzgajali na prikladnom mjestu, imat ćemo ih sve na okupu, ne ćemo ih morati sabirati razštrkane po velikim površinama, olakšat ćemo sabiranje, a i prirod će biti veći. Stručnim uzgojem biljnih šumskih paproizvoda učmili bi dakle u tom dielu šumskog gospodarstva veliki korak unapr^ed. Ali to nije tako jednostavno, kako se u prvi mah čini. Potrebna su za to temeljita znanstvena iztraživanja i iznitivanja. Treba znati uzgojiti biljke sa svim svojstvima, radi kojih ih zanravo tražimo. Većina šumskih paproizvoda biljne prirode raste samo pod posve određenim uvjetima, koji nam nisu jos posve poznati. Tlo i podneblje, te dvie najglavnije komponente staništa utječu jedna na dru moglo zadovoljiti poznavanje podneblja nekog većeg kraja. Šumske su biljke veomia osjetljive. One traže posve određen sastav tla i posve određeno svoje podneblje samo za svoje stanište, svoju određenu mikroklimu. Duboko poznavanje toga specif čnog staništa pojedinih vrsta biljaka je neobhodno potrebno, jer biljke samo pod tim određenim uvjetima razvijaju ona svojstva, radi kojih ih izkorišćavamo. Dakako da i njezi umjetno odgojen´h nasada treba posvetiti posebnu pažnju. Ali i pitanje njege trebalo bi predhodno temeljito iztražiti i prouč´ti, jer i o tome ne znamo gotovo ništa. Isto tako kao o plodovima grmlja treba šumsko gospodarstvo ubuduće da vodi punu brigu i o plodovima šumskog drveća. Naročitu pažnju zaslužuju kesten i orah, jer se ´zravno mogu upotrebiti kao hrana. Ali nema sumnje, da bi se posebnim uzgojem i oplemenjivanjem, analogno kao u voćarstvu, i drugi šumski plodovi mogli izmienit´ i po veličini i po sastavu i koristno upotrebiti kao hrana na pr. plodovi jarebike, bukvice i t. d. Bukvicamože i sada poslužiti za dobivanje jestivog ulja, od plodova jarebike se i sada peče odlična rakija. Posebnim uzgojem moglo bi se možda postići, da bukve rode na n´žim i mlađim stablima, a rode obilno svake godine, a rode većim i za upotrebu prikladnijim plodovima. Ne ću da se upuštam u nagađanja opisujući razkoš neke nove obećane zemlje, iako postoji vjerojatnost za umjetnu izmjenu i šumsk´h plodova. Izpitati te mogućnosti izmjene i onda praktički primieniti posljedke toga -ziraživanja bila bi dužnost novog proširenog šumskog gospodarstva. Da se vratimo još malo kestenu i orahu, koji mogu odmah bez nekog naročitog izDitivanja odbacivati vanredno velike prihode. Sa šumsko-uzgojnog stanovišta su obje ove vrste drveća upravo nevjerojatno zanemarene. Dužnos t j e budu ćeg šumskog gospodarstva, da stručnim uzgojem proširi kestenove i orahove šume svagdje, gdje je to od prirode moguće . Ali i pored toga trebalo bi na prikladnim mjestima izdvojiti i posebne površine, na kojima bi se kesten i orah samo radi plodova uzgajao — dakle više kao u voćnjacima. Pri tome bi trebalo naročitu pažnju posvetiti izboru vrsta i oplemenjivanju ciepljenjem. Nema sumnje, da bi se na nekim mjestima i u nas mogli uzgajati maroni, koji bi uz običan kesten mogl:´ postati naš unosni izvozni artikl. Svi veliki gradovi troše u zimskim mjesecima upravo nevjerojatne količine ke 292 |