DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 22     <-- 22 -->        PDF

melade, pekmeze, alkoholna pića i t. d. Pogotovo, a to je svakako preduvjet, ako
su stekli potrebno predznanje, i ako su cio posao, kome su se posvetili, temeljito
proučili. Ne mora te poslove ni voditi napokon uviek šumarski stručnjak. Možda
će ova ili ona grana prerade šumskih paužitaka zahtievati specijalnog stručnjaka.
To ništa ne smeta. Ne radi se na koncu o tome, tko će voditi te poslove. Glavno je,
da prerada zajedno sa uzgojem i njegom pojedinih šumskih paužitaka ostane u
okviru šumskog gospodarstva, jer se mnogi šumski paužitci mogu rentabilno izkorišćavati
samo onda, ako se odmah dalje i prerade u neki konačni proizvod.


Iz svega, što je dosada rečeno o šumskim paužitcima i o njihovom izkorišćavanju,
mogu se već nazrieti okvir i smjernice šumskog gospodarstva, ukoliko se
odnosi na šumske paužitke. Sada treba samo sve iztaknute činbenike skupiti i sustavno
povezati.


Buduće šumsko gospodarstvo prošireno i na šumske paužitke ne može se ograničiti
samo na izkorišćavanje šumskih paužitaka, ne smije se zaustaviti na prikupljanju
proizvoda, koje nam šuma pruža pored drveta. Ono treba stručnim radom
da samo doprinese, da tih proizvoda, barem ukoliko su biljne prirode, bude što
više, da im kvaliteta bude što bolja, i da budu na okupu, da bi se troškovi sabiranja
što više smanjili. Ukratko rečeno, šumske paužitke biljne prirode treba uzgajati
isto tako, kao što se uzgajaju i druge koristne kulturne biljke. Ako grmlje, sa
kojih beremo šumske plodove, ili ljekovito bilje, ili rujevinu i t. d. budemo uzgajali
na prikladnom mjestu, imat ćemo ih sve na okupu, ne ćemo ih morati sabirati
razštrkane po velikim površinama, olakšat ćemo sabiranje, a i prirod će biti
veći. Stručnim uzgojem biljnih šumskih paproizvoda učmili bi dakle u tom dielu
šumskog gospodarstva veliki korak unapr^ed. Ali to nije tako jednostavno, kako se
u prvi mah čini. Potrebna su za to temeljita znanstvena iztraživanja i iznitivanja.
Treba znati uzgojiti biljke sa svim svojstvima, radi kojih ih zanravo tražimo.


Većina šumskih paproizvoda biljne prirode raste samo pod posve određenim
uvjetima, koji nam nisu jos posve poznati. Tlo i podneblje, te dvie najglavnije
komponente staništa utječu jedna na drutla ne bi nas dovelo do pravilnog posijedka (rezultata), isto tako kaošto nas ne bi
moglo zadovoljiti poznavanje podneblja nekog većeg kraja. Šumske su biljke veomia
osjetljive. One traže posve određen sastav tla i posve određeno svoje podneblje
samo za svoje stanište, svoju određenu mikroklimu. Duboko poznavanje toga specif
čnog staništa pojedinih vrsta biljaka je neobhodno potrebno, jer biljke samo
pod tim određenim uvjetima razvijaju ona svojstva, radi kojih ih izkorišćavamo.
Dakako da i njezi umjetno odgojen´h nasada treba posvetiti posebnu pažnju. Ali
i pitanje njege trebalo bi predhodno temeljito iztražiti i prouč´ti, jer i o tome ne
znamo gotovo ništa.


Isto tako kao o plodovima grmlja treba šumsko gospodarstvo ubuduće da vodi
punu brigu i o plodovima šumskog drveća. Naročitu pažnju zaslužuju kesten i orah,
jer se ´zravno mogu upotrebiti kao hrana. Ali nema sumnje, da bi se posebnim
uzgojem i oplemenjivanjem, analogno kao u voćarstvu, i drugi šumski plodovi
mogli izmienit´ i po veličini i po sastavu i koristno upotrebiti kao hrana na pr.
plodovi jarebike, bukvice i t. d. Bukvicamože i sada poslužiti za dobivanje jestivog
ulja, od plodova jarebike se i sada peče odlična rakija. Posebnim uzgojem moglo
bi se možda postići, da bukve rode na n´žim i mlađim stablima, a rode obilno
svake godine, a rode većim i za upotrebu prikladnijim plodovima. Ne ću da se
upuštam u nagađanja opisujući razkoš neke nove obećane zemlje, iako postoji vjerojatnost
za umjetnu izmjenu i šumsk´h plodova. Izpitati te mogućnosti izmjene i
onda praktički primieniti posljedke toga -ziraživanja bila bi dužnost novog proširenog
šumskog gospodarstva.


Da se vratimo još malo kestenu i orahu, koji mogu odmah bez nekog naročitog
izDitivanja odbacivati vanredno velike prihode. Sa šumsko-uzgojnog stanovišta su
obje ove vrste drveća upravo nevjerojatno zanemarene. Dužnos t j e budu ćeg
šumskog gospodarstva, da stručnim uzgojem proširi
kestenove i orahove šume svagdje, gdje je to od prirode
moguće . Ali i pored toga trebalo bi na prikladnim mjestima izdvojiti i posebne
površine, na kojima bi se kesten i orah samo radi plodova uzgajao — dakle više
kao u voćnjacima. Pri tome bi trebalo naročitu pažnju posvetiti izboru vrsta i oplemenjivanju
ciepljenjem. Nema sumnje, da bi se na nekim mjestima i u nas mogli
uzgajati maroni, koji bi uz običan kesten mogl:´ postati naš unosni izvozni artikl.
Svi veliki gradovi troše u zimskim mjesecima upravo nevjerojatne količine ke


292