DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 24 <-- 24 --> PDF |
troškovima, ali će se sve to mnogostruko naplatiti obilnim prihodima vlastitog voćarstva, naplatiti narodno-gospodarstvenom koristi, koje će doći od unaprieđenog voćarstva. Prvorazredno voće moći će poslužiti izravno za izvoz, slab.´je moći će se preraditi u domaćim tvornicama u pekmeze, marmelade, voćne sokove, napitke, alkoholna pića i dr. Unapređenjem voćarstva u narodu sa strane šumara prebrodit će se i jaz, koji danas postoji između šumara i naroda, koji sada u šumaru gleda samo svoga neprijatelja, jer će uvidjeti, koliku su mu korist šumari donieli. Naročitu pažnju treba posvetiti izpitivanju kvalitete šumskih proizvoda. Moramo strogo paziti, da umjetnim uzgajanjem pojedinih biljaka, koje sadržavaju na pr. neku ljekovitu tvar, doista uzgojimo biljke barem sa onom količinom potrebnih tvari u njima, koju sadržavaju samonikle u prirodi, a da se ujedno kvaliteta te tvari ne pogorša. Obično se drži, d a su umjetno uzgojene biljke manje vriedne i da su samonikle uviek bolje. Obzirom na osjetljivost bljaka se to lako može dogoditi, ako se uzgoju nije posvetilo dovoljno pažnje, t. j . ako je uzgoj bio nestručan. Najnovijim pokusima uspjelo je šta više povećati količ nu vriednih sastojaka u bilju, a ujedno i odstraniti nepoželjne primjese. Pažljivim izborom prikladnih biljaka, izmjenom načina sadnje, ukrštavanjem, ciepljenjem i drugim sredstvima se to sigurno može postići. Dok nemamo dovoljno izkustava, sliedit ćemo u prvo A^rieme samu prirodu. Uzgajat ćemo srčanik (Gentiana lutea), velebilje (Atropa belladonna) samo na onim mjestima, gdje ih u prirodi u većoj količini ima. Dakako da pri tome treba naročitu pažnju posvetiti nač nu sadnje, sjetve, uzgoju i t. d. dok ne nađemo ono, što je najpovoljnije. To dakako vriedi i za ostale proizvode biljne prirode. Treba stručno izpitati i znati, na kojim staništima, pod kojim uslovima i uz kakav uzgoj dobija smrča (Picea excelsa) debelu, mesnatu koru, koja je najbogatija treslovinom. I uzgoj i daljna njega rujevine mora nam biti tačno poznata, da dobijemo što vriednije proizvode za štavljenje koža. O osnivanju, uzgoju i njezi plantaža šipaka, malina, kupina i t. d. sigurno ovisi i kvaLteta njihovih plodova. U većim pogonima doći će sigurno i do nakupa pojedinih proizvoda. Kvaliteta nakupljenih plodova mora odgovarati svojoj svrsi u daljnoj preradi. Ona se dakle mora točno odrediti. Kadkad će dobrim proizvodima biti primiešani drugi nepoželjni, možda i školjivi. Razpoznavanje takih primjesa b´t će obično makroskopsko, ali ćemo često morati pribjeći i sitnozoru. A za to nam anatomska struktura proizvoda mora biti poznata. Kadkada nas ni mikroskopska ob Iježja ne će moći zadovoljiti, nego" ćemo sastav proizvoda morati kemičkim putem odrediti. Određivanje kvalitete pro zvoda zahtieva dakle osim vještine i prilično obsežno znanje raznih drugih disciplina. Možemo li prstupiti pečenju opeka, ako ne poznajemo tehnička svojstva gline i ilovače, koja nam stoji na razpolaganju, ako ne poznajemo njenu plastičnost, njeno stezanje, njenu sposobnost za proizvodnju raznih vrsta opeka, criepa i t. d. I za izradu granitne kocke moramo predhodno izpitati kamen, njegovu čvrstoću, tvrdoću, nosivost, njegovu odpornost proti mehaničkim i vremenskim utjecajima i t. d. To traže i druga gradiva i tvoriva, jer moraju podpuno odgovarati svrsi, u koju ih želimo upotrebiti. Ne možemo se upuštati u daljne nabrajanje primjera. Točno poznavanje kvalitete proizvoda, njihovog sastava, strukture, njihovih svojstava i osobina je neobhodno potrebno za svaku proizvodnju. Ono je potrebno i šumskom gospodarstvu, jer šumsko gospodarstvo mora na tržište donositi samo prvorazredne proizvode pogotovo, kad ga vodi država. Određivanje kvalitete šumskih pauzi taka je kadkada tiesno vezano sa njihovim izkorišćavanjem t. j . bolje rečeno sa prikupljanjem, pribiranjem šumskih paproizvoda. Cesto je kvaLteta proizvoda zapravo ovisna o načinu i vremenu prikupljanja. Spomenut ću samo, da se razno ljekovito bilje sakuplja u razno doba godine t. j . onda, kada je njegova djelotvorna snaga najjača. I rujev list se trga, kada mu je sadržaj treslovine najveći. Za sabiranje čajeva igra i doba dana važnu ulogu. Prirodna boja lista i cvieta se najbolje sačuva, ako se sabire za najveće žege ili barem kad je sunce rosu pokupilo. Stavila, ljekovito bilje pa i glj´ve i druge proizvode ne smije poslije sabiranja da uhvati kiša, jer se onda na njima lako hvata pliesan, koja u svakom slučaju kvari proizvod, ili se odmah izapiru one tvari, koje su u proizvodu najvažnije. Mnogi plodovi brzo progniju> mnogi se lahko upale. Već se iz ovo nekoliko prirhjera jasno vidi, da kod izkoršćavanja paužitaka treba strogo voditi računa o načinu i vremenu sabiranja, o daljnjem rulčovanju s njima, o njihovom rezerviranju, spremanju i čuvanju do vremena upotrebe odnosno do - 294 |