DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 36 <-- 36 --> PDF |
ima da obuhvati — kako to ističe Morozo v za nauku o šumi — sve one pojedinosti, koje su potrebne za poznavanje života i građe šume i njezinih različitih oblika, ali ona ima da obuhvati i sve one pojedinosti iz života šume, koje su od osnovne potrebe za šumsko gospodarstvo. Iz izloženog vidimo, da naše šumarstvo nalazi u sociologiji bilja nove mogućnosti za svoj daljnji razvitak . Šumske zajednice, koje su određene ili će biti određene i razčlanjene prema zasadama sociologije bilja, a u kojima su izpitani prirodni uslovi obstanka kao i bioložke njihove osobine, sadržat će u sebi najbolje temelje za valjano i napredno šumsko gospodarenje. VAŽNOST SOCIOLOGIJE BILJA U UZGAJANJU SUMA. Današnje uzgajanje šuma skreće osobitu pozornost što većoj njezi šumskih sastojina. Ide se kod toga za stvaranjem mogućnosti za trajno dobivanje što vrednije drvne mase. Pri tome se vodi računa o njezi tla i njezi sastojine; ide se za uzgojem nejednakodobnih i mješovitih sastojina; sastojine se obnavljaju prirodnim putem; kod podizanja novih šuma nastoji se što više približiti radu prirode. Danas se glavni uzgojni radovi sastoje pretežno u marnom njegovanju sastojina, s kojim se ide tako daleko, da ono sve više uključuje u sebi i pomlađivanje šuma. Njegovanjem od rane mladosti pa sve do zrelosti sastoiine ima se ujedno riešiti i pitanje njene obnove (13, 16). Sieča i pomlađivanje imaju i prema M or o z o v u biti sinonimi, t. j . sječa mora biti tako organizirana, da u samom izkorišćivanju budu sadržani momenti obnove šuma. Sumu treba uzgajati i izkorišćivati po zakonima prirode, kako to liepo kaže Morozov . -Držeći se spomenutih načela osigurava se mogućnost proizvodnje drva za daleku budućnost, a osim toga odklanjaju se opasnosti organske i anorganske prirode, koje inače često i u velikoj mjeri ugrožavaiu šumske sastoiine. Pomladak, nastao prirodnom obnovom dobro njegovanih sastoiina, predstavlja osobitu vriednost, jer potieče od najvredniiih stabala. Takvim pomladkom osniva se sastojina, koja ima najbolje izglede za dobru budućnost. Novi pogledi nauke o uzgajanju šuma sastoie se prema Morozov u (9), Rubner ("13), Hufnagelu (8) i dr. u sliedećem: 1. UzDostava bioložke potrainosti, t. j . stvaranie mogućnosti naiveće, ali trajne proizvodnie drva, u skladu sa činjenicom: viečan narod — vječne potrebe. 2. Namirivanje sve većih potreba na drvu povećavanjem učinka osnovnih prirodnih činbenika. 3. Uzgoinira mierama poboljšati što više kakvoću šumskih proizvoda. 4. UzT-in^tavom bioložke ravnoteže dizati ne samo vriednost i liepotu šume, nego i ljepotu kraja. Time povezivati čovjeka sve više s prirodom i dizati u njemu ljubav za rodnu grudu. Da bi nauka o uzgajanju šuma mogla udovoliiti svoilm važnim "zadatcima, mora ona obratiti osobitu pozornost ne samo životu i građi bilinih zaiednica. neffo i staništu. U tome su joj od velike pomoći tloznanstvo, klimatologija i sociologija bilja. vSavezno sa iztraživanjem šumskih zadruca na načelima sociologiie bilia potrebna su nam prvenstveno podrobnija k´´imatoložka iztraživania. Međutim meteOT- nio7ka služba kod nas je vrlo slabo razvli^na. Pns+oieći klimatoložki pod=itci ni izdaleka nas u ovome pogledu ne mogu zadovoliiti. Od osnovne će sto^a biti potrebe, da se u pitanju uzpostave što bolje meteoroložke službe krene i kod nas što prije napried. ., Kad se šumske zadruge u podpunom onsegu, t. j . bilinosoHoložki, pedološki i šumarsko-taksaciiski utvrde i ograniče, te kad se uztanovi niihovo pravo razvojno stanie, moći će nauka o uzgaianju šuma da utvrdi i primienitjie načine radn, koii će za odnosnu šumu naribolie odgovarati. U savezu s time bit će zasade sociolog! ie bilia za nas od važnosti kod stvaranja odluka o pošumljivanju, kod obnove sastoiina, niegovania, izvođenja sieča i si. Kod pošumljivanj a upotrebliavat ćemo — oslaniaiući se na zasade sociologiie bilia — u glavnom one vrste, koje će prema staniu tla, te dendrogeografskim i dendrobioložkim uvietima najbolje odgovarati. Takvim radom odklanja se mogućnost poduzimania skupocjenih i možda već od početka dvojbenih pokusa. Srednioevropsko šumarstvo činilo je minulog stolieća, pa sve do nedavna znatne grieške time. što je u velikoj mjeri uzgajalo čiste smrekove i borove sastojine, bez obzira na kakvoću staništa, te time pustilo iz vida činjenicu, da šumu 306 |