DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 49 <-- 49 --> PDF |
računskih nedostataka, koji se ne smiju zanemarivati. Ipak je glavni razlog nepovjerenja praktičara u tom, što se šuma umjerenog pojasa po svojoj naravi 1 mnogostručnim funkcijama ne može svrstati u glavničarski gospodarski sustav. Mimo drugih okolnosti posebno za to govore zaštitni utjecaji planinske šume. Smisao teorije čistoga prihoda, nastale u nizinskim šumama, dokazuje, da niti njezin osnivač niti njegovi sljedbenici nisu imali dovoljnog Izkustva ni uviđa u obće zadatke 1 uloge šume. Autor navodi jedan čitav niz stvarnih i idealnih funkcija šume, koje račun čistog prihoda nije uzeo u obzir. Uostalom u toj su teoriji vrlo dvojbene i nekoje računske osnove. Nasuprot svim tim nedostatcima postavlja autor ulogu šume u ljudskoj kulturi (posredne koristi) i traži stvaranje organskog shvaćanja šume, što sve stoji u najoštrijoj protimbi s naukom o čistom zemljišnom prihodu, šuma jest i ostaje najmanje prikladan objekt za primjenu individualističkih gospodarskih teorema. Šumsko je gospodarstvo više nego ijedno drugo ovisno o dinamici prirodnih sila i zato se svom snagom odupire svakom šablonlzlranju. Odatle 1 dolazi, da je u šumarstvu moguća samo djelomična primjena strojeva a i to u SEimo vrlo skučenom obsegu. Pa ni sama racionalizacija rađa u šumi nikad ne će dobiti one razmjere, koje je postigla u drugim prirađnim granama. Zadaća je šumara a ujedno i najvažniji činilac u računanju vriednosti proizvodnja drveta, i samo se s tog stanovišta smije oclenjivatl gospodarski uspjeh. Produkcija je dakle stavljena u prvi položaj i pođpuno potisnula glavničarski pojam rentabilnosti. A čim je ovo gledište usvojeno u šumskom gospodarstvu, onda nema kompromisa s teorijom čistog prihoda. Ing. S. Frančisković JOSEF KOSTLEK, WIRTSCHAFTSLEHRE DES FORSTWESEN. Naklada Paul Parey, Berlin 1943. Ciena (uvezana) RM 18,60 (h) U središtu današnje nove njemačke šumarske znanosti stoji Dieterichovo djelo »Forstliche Betriebswirtschaftslehre« (3 svezka), o kojemu je šumarski List (1939., str. 328—330) donio prikaz. I Kostler je pobudu za svoju knjigu crpio iz Dietericha. Novu nauku kao cjelinu naziva Dieterich Forstliche Wirtschaftswissenschaft i dieli je na Gemeinwirtschaftslehre i Betrlebswirtschaftslehre. Dok se ona prva u bitnosti podudara sa dosadašnjim pojmoin i opsegom šumarske politike te drži pred očima šumu u njenom odnošaju prema obćem dobru, dotle druga vodi računa o šumi gledanoj na naočari vlastnika i njene šumske uprave. Betriebswirtschaftslehre obradio je Dieterich u već spomenutom djelu a Gemeinwirtschaftslehre Kostler u gornjoj knjizi. Kostlerovu obradu mogli bi nazvati praktičnom šumarskom politikom današnjice. Piscu su šumarske politike Endresa i Webera »u mnogočem zastarjele« (str. V.) te on traži nove puteve, bliže sadašnjosti i budućnosti. Građa knjige, koja obuhvaća 388 stranica sa 138 tabela, razdjeljena je na pet velikih đielova. Prvi osvjetljuje šurriarstvo kao sastavni dio narodnog gospodarstva. To je prikaz ekonomskih, kulturnih i bioložkih značajki šumskog gospodarstva, pretočen u brojeve (tabele) i kri tički tekst te protkan poviestnim podatcima. Drugi se dio odnosi na unutrašnju građu šum.sko- gospodarskog i novčanog poslovanja te prikazivanje ođnošaja te građe naprama šumskom gospodarstvu kao velikoj gospodarskoj cjelini točnije naprama narodnoj imovini. Mogli bi reći, to je osvjetljivanje ođnošaja između šumsko-gospodarske politike pojedinca naprama onoj cjeline. U ovom se đielu pisac oslanja na Dietericha. U trećem đielu prikazana je nauka o drvnom tržištu, zapravo njeni elementi: ponuda, tražnja, uvoz i izvoz drveta te ciene i njihovo kretanje, četvrti dio sadržava mjere, koje smo do sada nazivali šumarsko-redarstvene, šumarsko-privređne i nadzorne. Peti po obsegu najkraći dio, razmjerno je najzanimljiviji, jer donosi prikaz ciljeva gospodarenja a s time u vezi i oštru kritiku nauke o čistom prihodu tla i — kapitalizma. U zaključku petog prikazani su zakoni o šumama kao izraz šumarskog mentaliteta. Knjiga je vanredno zanimljiva, pisana jasno i vriedna da se prouči. Prije čitanja treba čitalac da se upozna sa novom njemačkom šumarskom terminologijom. U knjižnici Hrvatskog šumarskog đružtva knjiga se nalazi pod br. 1784. STOTINKE KUBNOG METRA Izašle su iz tiska »Stotinke kubnog metra , skrižaljke za računanje sadržaja trupaca i tesane građe, na dvie decimale m^, koje je složio Ing. Drago Kajfež. Do sada postojale su samo takozvane »Presslerove skrižaljke« na dvie decimale i za svaki dm duljine trupca, tiskane u ođebljoj knjizi zajedno sa mnogim drugim skrižaljkama te ih se u zadnje vrieme nije moglo kupiti. Takozvane »Hundt-ove skrižaljke« na kartonima nisu upotrebljive za hrast radi toga. jer imaju duljine sa-no parnih dm, kao što se do sada obćenito mjerilo i računalo četinjače. — Sve ostale skrižaljke su na tri decimale mi^^ te dakle po hrvatskoj normi HN 116, točki 7, kao nepotrebno obširne više ne dolaze u obair za priručnu upotrebu. Stranica 18. i 19. »Stotinki«, skrižaljke za tesanu građu svakako su nešto novoga, jer su sve skrižaljke te vrsti do sada izrađene na neke okrugle brojeve cm poprečnoga presjeka n. pr. 8/10, 10/10, 10/13, 13/16 itđ. cm, koji su brojevi cm približno odgovarali 3/4, 4/4, 4/5, 5/6 itđ. bečkih palaca. Tesanje prema načelu proizvodnje izvjestne dimenzije moglo je biti najbolje u vrieme izobilja drveta. Danas to više nije. Po novom načelu jasno je, da će biti širina i visina tesane građe svih mogućih centimetara, jer treba iz nekog zadanog promjera oblog drveta tesanjem dobiti proizvod najvećeg izkorišćenja. Prema dosadanjim zaključcima Savjetodavnog odbora za normalizaciju tesati će se u buduće sve širine i visine poprečnog presjeka između 8 i 22 cm. (Vidi Viesti HN). »Stotinke« tiskane su na čvrstom papiru sa velikim brojkama te time prikladne za slabije oči odnosno najčešće slabu, petrolejsku razsvjetu. Naručuju se uz cienu 150 Kuna po komadu i 30 Kuna za trošak preporučene poštarine. Povrh svakih naručenih deset komada »Stotinki« dodaje se bezplatno po jedan primjerak. Novac slati unapried čekovnom uplatnicom broj 46.864 na naslov Ing. Drago Kajfež, ovlašćeni šumar, Zagreb, Međulićeva 32. 319 |