DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 5 <-- 5 --> PDF |
schen Flora«, Bd. IV., Berlin 1908.—1913., ističu, da među hrvatskim lužnjacima i kitnjacima postoji bezbroj forma, ali da se u načinu njihova opisivanja i nazivanja postupalo loše. Navode, da je Vukotinovi ć forme hrastova opisivao često kao vrste, te obzirom na to ističu, da je kod njega često nemoguće lučiti pljevu od žita. Kod hrastova iz skupine medunaca, gdje postoji bezbroj forma prema geografskim područjima, Vukotinovi ć je razlikovao preko 50 forma. Navedeni autori prigovaraju Vukotinovi ć u, što je te forme binarno označio. Spomenuti prigovori svakako su preoštri, a donekle i neopravdani, jer isti autori prihvaćaju u svom djelu vrlo mnoge nazive hrastova prema Vukotinovi ć u. Veliko obilje forma i odlika unutar pojedinih skupina hrastova, koje je pronašao i opisao Vu kotinović , ne dolaze doduše za sada u šumarskoj praksi u obzir, ali kod detaljnijeg proučavanja ekoložkih i bioložkih odnošaja unutar pojedine skupine svakako će ti nalazi biti od velike važnosti. Vukotinovi ć je svojim radom stekao neprolazne zasluge. Sto se više odmičemo od vremena njegovog djelovanja, on nam postaje veći i snažniji. Veličina njegovog stvaralačkog duha naročito se izpoljuje, ako se uzmu u obzir prilike, u kojima se on razvijao i djelovao. Iz zahvalnosti prema tom iičpnjakn grad Zagreb okrstio je ulicu, u kojoj se nalazi´^umarsjci dom, odnosno bivša Šumarska akadenuja, a sada~šumarsK:i od.iei Foljodjelsko-šUmarskog fakulteta njegwim~imehom. Dakako, da bi s obzirom TTaT rad Vukotinović a kao hrvatskog" prirodoslovca i političara bilo na mjestu, da je njegovim imenom okrštena koja veća ulica hrvatske metropole. Ing. ANTE ABRAMOViC, Zagreb: PITANJE RASA ŠUMSKOG DRVECA U HRVATSKOJ ZUB BAUMRASSENFRAGE IN KBOATIEN Obzirom na pridolazak šumskog drveća kao i njegovo horizontalno i vertikalno razprostranjenje pripada Hrvatska među najzanimljivije države u Evropi. Na njezinom području postoje velike razlike kako u horizontalnom tako i u vertikalnom smjeru razprostranjenosti šuma, a postoje i osobitosti gledom na razvitak tih šuma u dalekoj prošlosti (Picea omorica Panč.). Uzrok tomu je taj što je Hrvatska podvrgnuta u šumsko vegetacijskom pogledu na svom razmjerno malom području najraznoličnijim klimatskim utjecajima, a i pedoložke su razlike između pojedinih područja znatne što također utječe na vrst i sastav šuma. U klimatskom bi se pogledu mogao teritorij naše države podieliti u ovih pet područja: I. Sjevero-zapadno kraško područje koje stoji pod uplivom atlantske klime uz iznimku uzkog primorskog pojasa i otoka sa submediteranskom klimom; II. središnje sjeverno područje zemlje sa umjereno kontinentalnom ili srednjo- evropskom klimom; III. sjevero-iztočno područje sa izrazito kontinentalnom klimom uz mjestimični utjecaj stepske klime; IV. središnje iztočno i jugoiztočno područje sa pretežno brdskom i alpskom klimom; V. južno kraško područje sa pretežno submediteranskom i mediteranskom klimom. Ovi posebni klimatski odnošaji zajedno sa raznolikim geomorfoložkim odnošajima uslovljuju pridolazak različitih šumskih zadruga, koje se po svom izgledu i sastavu, te po osnovnim životnim odnošajima kao i po svom gospodarskom značenju mnogo međusobno razlikuju. I velike pedoložke razlike utječu na sastav šumskih zadruga. Tako imamo šumske zadruge na kršu t. j . na vapnenoj podlozi te one na izrazito silikatnim tlima kao što su šumske zadruge pitomog kestena i hrasta kitnjaka. Za proučavanje rasa drveća pogoduju velike geomorfoložke razlike uslied čega su pojedine vrste mogle razviti gornju i dolnju granicu svog prirodnog razprostranjenja. Naše šume tvori pretežno srednjoevropsko i sredozemno drveće. Hrast lužnjak raste u nizinama glavnih rieka i riečnih dolina. Imade ga na mjestima, koja su jače 275 |