DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 5     <-- 5 -->        PDF

schen Flora«, Bd. IV., Berlin 1908.—1913., ističu, da među hrvatskim lužnjacima i
kitnjacima postoji bezbroj forma, ali da se u načinu njihova opisivanja i nazivanja
postupalo loše. Navode, da je Vukotinovi ć forme hrastova opisivao često kao
vrste, te obzirom na to ističu, da je kod njega često nemoguće lučiti pljevu od
žita. Kod hrastova iz skupine medunaca, gdje postoji bezbroj forma prema geografskim
područjima, Vukotinovi ć je razlikovao preko 50 forma. Navedeni
autori prigovaraju Vukotinovi ć u, što je te forme binarno označio. Spomenuti
prigovori svakako su preoštri, a donekle i neopravdani, jer isti autori prihvaćaju
u svom djelu vrlo mnoge nazive hrastova prema Vukotinovi ć u. Veliko obilje
forma i odlika unutar pojedinih skupina hrastova, koje je pronašao i opisao Vu kotinović
, ne dolaze doduše za sada u šumarskoj praksi u obzir, ali kod detaljnijeg
proučavanja ekoložkih i bioložkih odnošaja unutar pojedine skupine
svakako će ti nalazi biti od velike važnosti.


Vukotinovi ć je svojim radom stekao neprolazne zasluge. Sto se više odmičemo
od vremena njegovog djelovanja, on nam postaje veći i snažniji. Veličina
njegovog stvaralačkog duha naročito se izpoljuje, ako se uzmu u obzir prilike, u
kojima se on razvijao i djelovao. Iz zahvalnosti prema tom iičpnjakn grad Zagreb
okrstio je ulicu, u kojoj se nalazi´^umarsjci dom, odnosno bivša Šumarska akadenuja,
a sada~šumarsK:i od.iei Foljodjelsko-šUmarskog fakulteta njegwim~imehom.
Dakako, da bi s obzirom TTaT rad Vukotinović a kao hrvatskog" prirodoslovca i
političara bilo na mjestu, da je njegovim imenom okrštena koja veća ulica hrvatske
metropole.


Ing. ANTE ABRAMOViC, Zagreb:


PITANJE RASA ŠUMSKOG DRVECA U HRVATSKOJ


ZUB BAUMRASSENFRAGE IN KBOATIEN


Obzirom na pridolazak šumskog drveća kao i njegovo horizontalno i vertikalno
razprostranjenje pripada Hrvatska među najzanimljivije države u Evropi.
Na njezinom području postoje velike razlike kako u horizontalnom tako i u vertikalnom
smjeru razprostranjenosti šuma, a postoje i osobitosti gledom na razvitak
tih šuma u dalekoj prošlosti (Picea omorica Panč.). Uzrok tomu je taj što je
Hrvatska podvrgnuta u šumsko vegetacijskom pogledu na svom razmjerno malom
području najraznoličnijim klimatskim utjecajima, a i pedoložke su razlike između
pojedinih područja znatne što također utječe na vrst i sastav šuma.


U klimatskom bi se pogledu mogao teritorij naše države podieliti u ovih pet
područja:


I. Sjevero-zapadno kraško područje koje stoji pod uplivom atlantske klime uz
iznimku uzkog primorskog pojasa i otoka sa submediteranskom klimom;
II. središnje sjeverno područje zemlje sa umjereno kontinentalnom ili srednjo-
evropskom klimom;
III. sjevero-iztočno područje sa izrazito kontinentalnom klimom uz mjestimični
utjecaj stepske klime;
IV. središnje iztočno i jugoiztočno područje sa pretežno brdskom i alpskom
klimom;
V. južno kraško područje sa pretežno submediteranskom i mediteranskom klimom.
Ovi posebni klimatski odnošaji zajedno sa raznolikim geomorfoložkim odnošajima
uslovljuju pridolazak različitih šumskih zadruga, koje se po svom izgledu
i sastavu, te po osnovnim životnim odnošajima kao i po svom gospodarskom značenju
mnogo međusobno razlikuju. I velike pedoložke razlike utječu na sastav
šumskih zadruga. Tako imamo šumske zadruge na kršu t. j . na vapnenoj podlozi
te one na izrazito silikatnim tlima kao što su šumske zadruge pitomog kestena i
hrasta kitnjaka. Za proučavanje rasa drveća pogoduju velike geomorfoložke razlike
uslied čega su pojedine vrste mogle razviti gornju i dolnju granicu svog prirodnog
razprostranjenja.


Naše šume tvori pretežno srednjoevropsko i sredozemno drveće. Hrast lužnjak
raste u nizinama glavnih rieka i riečnih dolina. Imade ga na mjestima, koja su jače


275




ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 6     <-- 6 -->        PDF

ili slabije izvrgnuta mrazovima. Raste u čistim sastojinama ili u primjesi sa poljskim
briestom i bielim jasenom. Hrast ki^^njak tvori zajedno sa običnim grabom klimatske
šume po brežuljcima i podnožju gora. Na prisojnim padinama i po hrpto


vima imade kitnjaka i preko 1000 met. nadmorske visine. Bukva je drvo naših
brda i planina. U planinama tvori ona prostrane sastojine zajedno sa jelom ili sa
jelom i smrekom, a na mnogo naših planina čini ona gornju granicu šumske vegetacije.
Smrekove sastojine nalaze se na staništima, koja su nepodesna za jelu i
bukvu. Duž Primorja stere se širi pojas Dodručia hrasta medunca u kojem postoje
znatnije razlike obzirom na vrste drveća i građu sastojina. Glavne vrste tog područja:
hrast medunac i crni jasen rastu od mora pa do iznad 1000 m nadmorske
visine. U najtoplijim predjelima nalaze se izrazito mediteranske šume, u kojima
čini klimaks hrast crnika i alepski bor.
Odavle vidimo, da kod nas na razm´erno malenoj površini raste velik broj
vrsta šumskog drveća. Osim toga različiti eko^ožki i geomorfo^ožM odnošaji omogućuju,
da se ovdje šumsko drveće nalazi u raznim svo i im životnim okolnostima.
Ovdje, prema tome, postoji mogućnost proučavanja pitanja rasa pojedinog drveća.


Unutar areala nekih vrsta šumskog drveća postoje očite razlike obzirom na


životne prilike, te se kod njih jasno može lučiti više rasa. Savezno sa unapređenjem


našeg šumskog gospodarenja stoii u uzkoj vezi pitanje proučavania rasa našeg


drveća. Proučavanje iz tog područja nalaze se u tečaju. Ratne potežkoće prekinule


su nekoliko takvih radova.


Unatrag duže vremena vrše se kod nas iztraživania o razprostranjenosti domaće.
«? šumskog drveća. Izpituiu se njihovi eko´´ožki, bioložki i bilinosocioiožki
odnošaii. Napose se u tome pogledu vrše opažanja, koja se odnose na bieli jasen,
crni bor, pitomi kesten, hrast lužnjak i dr.


Biel i jase n CFraKinus excelsior L.) raste kod nas — kako ie već naglašeno
— u nizinskim predielima, dakle u prediehma, koji su izvrgnuti poplavama.
Imade ga obilniie i na vapnenastim tlima u unutrašniem die^u krško"? nodručja. To
su of^ito dvie rase. koje su kao takove i noznate u literaturi kao Wasseresche i
Ka^kesche. Međutim u našem gorju ima-l°mo bie^og jasena i inače. Tako se on
nagazi češće po naivišim visovima Zagre^^ačke Gore. t. j . u visinama od 800—1035


m. Tvori oveće grupe i manje sastoiine. Paste sam ili u nrimiesi sa gorskim javorom,
fforskim briestom. bukvom i jelom. Nagazi se na nod^ozi zelenocf škrilievca. U
biiinosocioložkom pogledu čini on posebnu trainu zadrugu, koia prema prof. dr. I.
Forvatu pripada asociiaciii Acereto-Fraxinetum croaticum. To će svakako biti posebna
rasa bieiog jasena, koja je uslovljena svježim i humoznim tlom, te većom
zračnom vlagom.
Poseban studii kod nas zaslužuju ni7inske iasenove šume, gdie osim Fraxinus
exceisior dolazi i Fraxinus oxycarpa WilM. Uzput se snominie. da su u našim nizinskim
jasenovim šumama uočene neke važne morfo^ožke razUke, a osim toffa
opaženo je, da na mnosim jasenovim stablima dolazi Visctim album L., dok ie iz
literature poznato, da biela imela ne dokazi na Fraxinus excelsior, ili vrlo riedko.


Vrlo ie zanimljiv u pitaniu rasa na.š crn i bor . Od prirode raste on u planinskim
predielima Bosne i Zanadne Hrvatske (u užem smisluV zatim u Hrvatskom
Primoriu, kao i na naivišim položaiima otoka Brača i poluotoka Peliešca.
Dosad su vršena u tome pogledu opažania u crnoborovim šumama Hrvatskog Primoria
i na spomenutim dalmatinskim staništima. U Hrvatskom Primorju nalaze se
sastoiine crno?? bora unutar područja hrasta medunca. U niima, i to u sloju drveća,
grmlja i prizemnog rašća rastu mnoffe biiike. koie su inače zajedničke za šumu
hrasta medunca i crnog graba. Sa biljnosocioiožkog gledišta uvrstio je prof. dr. I.
Horvat našu primorsku šumu Pinus nigra — Cotoneaster tomentosa u svezu Quercion
pubescentis sessiliflorae Br.-Bl.


Od spomenutih borovih šuma znatno se razlikuju crnoborove šume otoka
Brača i poluotoka Pelješca. One su lošijeg uzrasta, jer živu u lošijim životnim prilikama,
t. j . u sušem podneblju. Njihove posebne životne prilike odrazuju se i u
građi sastojine. U tim šumama raste veći broj rezistentnijih vrsta iz izrazito mediteranskih
šuma, kao što su: Quercus ilex, Juniperus oxycedrus, Phillyrea latifolia
i dr. Da se ovdje radi o posebnom crnom boru, dokazom je činjenica, što je
1842. g. Visiani nazvao taj bor Pinus dalmatica, a Ronniger 1924. g. sa Pinus nigra
var. dalmatica. Tu se svakako radi o posebnoj odlici ili bar rasi crnog bora, koja
se gledom na ekoložke i biljAosocioložke odnošaje znatno razlikuje od crnog bora


276




ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 7     <-- 7 -->        PDF

u Hrvatskom Primorju, a pogotovo od crnog bora u planinskim predjelima unutrašnjeg
diela Hrvatske.


I kod iztraživanja o razprostranjenosti i životnim odnošajima pitomog kestena
kod nas opažene su gledom na ekoložke odnošaje znatnije razlike. Dakako, da će i
tu biti u pitanju razne rase. Posebnu rasu činit će t. zv. kasni kesten, t. j . kesten,
čiji plodovi dozrievaju znatno kasnije. Taj je kesten svakako vezan na staništa,
gdje su jeseni ugodne i tople.


Kod nas raste pitom i keste n većinom u krajevima s obilnijim oborinama,
odnosno gdje su one obzirom na vegetaciju povoljno razpoređene. Međutim,
na Balkanskom poluotoku ima kestenovih staništa, gdje su godišnje oborine dosta
malene, a gdje su osim toga one obzirom na vegetaciju loše raspoređene. Takva su
mnoga staništa u Macedoniji (Ohrid, Tetovo, Debar). Ma da se ondje radi o većim
nadmorskim visinama, a prema tome o većoj zračnoj vlazi, te o dubokom i inače
za uzpievanje kestena pogodnom tlu, ipak će taj kesten činiti posebnu rasu. Posebnu
rasu pitomog kestena činit će i kesten, koji raste u Boki Kotorskoj i u blizini Skadarskog
Jezera, kao i kesten u Lovranštini u Iztočnoj Istri.


U ovome pogledu posebne je pažnje vriedan kod nas i hras t lužnja k
(Quercus pedunculata Ehrh.), kod kojeg postoje, lako uočljive dvie odlike ili bar
rase: rani i kasni lužnjak. Oba rastu u Posavini i Pokuplju. U tečaju, su iztraživanja
ekoložkih odnošaja jednog i drugog, a napose u savezu sa pojavom kasnih
mrazova. Važno je iztaknuti, da je prema mnogim opažanjima kasni lužnjak znatno
ljepšeg oblika od ranog, što se po svoj prilici ima pripisati okolnosti, da manje
stradava od kasnih mrazova.


I kod mnogog drugog našeg drveća postoji više rasa. Tako će b r i e s t (Ulmus
campestris L.) iz Hrvatskog Primorja činiti svakako posebnu rasu prema istovrstnom
briestu iz slavonske nizine, crni jasen (Fraxinus ornus L.) iz gorja u okolici
Zagreba posebnu rasu prema crnome jasenu u izrazitom mediteranskom području
i t. d.


Pitanje proučavanja šumskog drveća sa gledišta rasa, doniet će kod nas u budućnosti
vrlo zanimljive rezultate, koji će bez dvojbe imati i znatno šumarskopraktičko
značenje.*


Ing. ANTE ABRAMOVIC, Zagreb: ^^.P " ´


POVEĆANJE PROIZVODNJE DRVETA UZGOJEM STABALA IZVAN
ŠUMSKIH POVRŠINA


HOLZANBAU AUSSERHALB DES WAL,DES ZUB INTESIVIEBTJNG DEB
HOLZEBZEUGUNG


U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ima 4,077.702 ha šumskog tla, a to znači gotovo
40´´/o čitavog teritorija zemlje.** Od pomenute površine je 90,30/0 pošumljeno,
a ostatak je neobrašten. Sliedi da je Hrvatska šumom najbogatija zemlja mediterana.
Prema tome ne bi postojala potreba povećanja prirasta na van šumskim
površinama, što međutim nije tako. Unatoč tolikih šuma ipak se pokazuje potreba
povećanja prirasta drvne mase uzgojem stabala izvan šumskih površina.


Sume Nezavisne Države Hrvatske grupirane su po svome razprostranjenju u
nekoliko velikih areala i to prema geografskim, klimatskim i edafskim faktorima
pod utjecajem biotske prirode. Razdjeljenje šuma je od prirode takovo, da se


*) Ovaj je sastavak predavanje održano na Vni. sastanku odbora Međunarodne središnjice


za šumarstvo na Strbskom Plesu početkom rujna 1943. Glavne podatke za ovo predavanje dao


je Zavod za uzgajanje, šuma Poljođjelsko-šumarskog fakulteta Hrvatskog sveučilišta (predstoj


nik Prof. Dr A. Petračić), pa se Istom i ovom prilikom zahvaljujem.


Diese Abfassung ist der Vortrag, đen der Verfasser gelegentlich der VIII. Sitzung der CIS


Anfang September 1943. abhielt.


**) Ovaj je sastavak predavanje održano na VIII. sastanku odbora Međunarodne središnjice


za šumarstvo na Strbskom Plesu početkom rujna 1943., pa se prema tome i brojidbeni podatci


odnose na stanje prije 9. rujna.


Diese Abfassung ist der Vortrag, đen der Verfasser gelegentlich der VIII. Sitzung der CIS
Ende September 1943. abhielt. Die angefiihrten statistischen Angaben beziehen slch auf đen
, Štand vor den 9. September 1943. —^r


277