DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1944 str. 4     <-- 4 -->        PDF

područja. Znanje iz prirodnih nauka, upodpunjeno šumarskim studijem, ili bolje
reći primjenjeno na šumsko gospodarstvo, daje mu mogućnosti, da duboko zahvata
u bioložke odnose u šumi. Nadovezujući na rad umnoga profesora Morozova,
koji je udario temelje tipologiji u šumarstvu, Cajander kao nitko do njega proučava
raznolike prirodne utjecaje, čiji je konačni rezultat: najsavrsenij a i


najzanimljivija životna zajednica — šuma.
Razprave »Aluviji porječja Onege« (1905) i »O barskim područjima i njihovom
značenju za šumarsku nauku I.« te »Prirodne osebine naših barskih područja
« (1906) označuju pravac njegova rada, koji je toliko odlučan za njegovo
plodno djelovanje kroz više od 30 godina.
Godine 1907—1908 vidimo ga kao profesora i rektora šumarskoga instituta u
Evo, a 1911 kao redovnog profesora šumarstva na sveučilištu u Helsinki, kamo je
šumarstvo bilo preneseno.


Kao sveučilištni profesor Cajander upravo oblikuje i upućuje čitavi rad na šumarskoj
nauci u Finskoj: on okuplja oko sebe i odgaja čitavi niz
ljudi od nau ke, koji u složnom redu idu putem, koji je on obilježio,
iztražujući mnoga šumsko gospodarska pitanja, daj
ući dragocjenu podlogu za šumsko gospodarstvo kao glavni
izvor do bara svojeze ml jeiutvrdjujući u znanstvenom
svietu i ime svoga učitelja i ugled svoje zemlje.


U razdoblju 1907—1918 objelodanjuje Cajander veliki broj znanstvenih radnja
— rezultate pomnog iztraživačkog rada. U to doba spadaju i radovi: »Šumarsko
znanstveni rad u inozemstvu« (1909) ; »O šumskim tipovima« (1909); »Aluviji
porječja Tornio i Kemi« (1909); »Osnovi šumarske nauke« I. i II. (1916 do
1917), »Studije o tresetima Finske« (1913).


Finsko šumarsko znanstveno družtvo (Suomen Metsätieteellinen Seura) osnovano
je 1909 god. na pobudu Cajanderovu.


Za rad zavoda za šumarska znanstvena iztraživanja u Finskoj udario je Cajander
temelje, pa ga vidimo god. 1909, kao tajnika povjerenstva, koje je imalo
urediti ovo pitanje.


Godine 1917 član je t. zv. državnog šumarskog povjerenstva a god. 1918. njegov
je predsjednik. Ovo je povjerenstvo imalo udariti smjernice državnom šumskom
gospodarstvu u Finskoj. Cajander ima bitni udio u radu ovoga
povjerenstva u sastavu projekt a, ukojemsupoloženesmjernice
šumskoga gosp od arstv a, koje je bitni dio gospodarske
snage Finske.


Godine 1918 Cajander je glavni ravnatelj finskih šuma. Na tom je položaju
kao i u svojstvu člana različitih povjerenstava proveo reorganizaciju, šumarske administracije,
proveo je razdiobu na šumsko-upravna područja, uveo je nadzor nad
posebničkim šumskim gospodarstvom, proširio je utjecaj države na šumska poduzeća.
Možemo kazati, da intenzivni napredak šumskoga gospodarstva u Finskoj
počinje sa radom prof. Cajandera. Jedan od glavnih proizvoda finskog drveta —
celuloz a — zahvaljuje svoj udio u gospodarstvu Finske prof. Cajanderu.


Nije manja zasluga prof. Cajandera za osnivanje i pomaganje zavoda za šumarska
znanstvena iztraživanja kao i za provedbu njegovoga programa. Ovaj
zavod je, izmedju ostaloga proveo i procjenu drvnih zaliha u šumskim područjima
Finske, pa je i u tom pogledu neizmjerna zasluga Cajanderova.


Od 1919 objelodanio je čitav niz daljih znanstvenih radova, od kojih napominjemo
samo nekoje: »Državno šumsko gospodarstvo kao poduzeće« (1921), »O
šumskim tipovima II.« (1921) »K pitanju o medjusobnim odnosima klime, tla i
vegetacije« (1921), »Razčišćavanje pojmova u biljnoj topografiji« (1922), »Teorija
o šumskim tipovima« (1926), »Medjusobna borba u biljnom svietu« (1926),
»Bit i značaj šumskih tipova« (1927).


Bio je dopisnik i član mnogih znanstvenih družtava u inozemstvu: Poljodjelske
akademije u Turinu (1923), Njemačkog botaničkog družtva (1926), Bečkog
botaničko-zooložkog družtva (1926), Poljskog botaničkog družtva (1926), Madjarske
akademije znanosti (1928), Švedskog botaničko-geografskog družtva. (1930)
i t. d.


2