DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1944 str. 42     <-- 42 -->        PDF

toga promatranja, živa priroda, zaokupio bi ga
toliko, da je sve drugo pred tim izčezavalo,
dok ne bi stvorio jasnu sliku, pa, kada bi tumačio
svoja opažanja, rieči su tekle polahko,
bilo ih je malo, ali svaka je vriedila mnogo,
dajuć sažet i precizan prikaz onoga, što je on
dugo i pažljivo motrio, upoznao i uzročno povezao.
Jezik mu je liep, biran, narodni, neobično
je slikovit, pa ima veliku sugestivnu moć
pa čitalac gleda i osjeća sa piscem.


Pisao je mnogo> i u raznim listovima, pa
ne bilo lahko sastaviti i prikazati taj njegov
obsežni rad, koji je najobilniji u području lova.
što je prikazao, bilo je najvećim dielom izvorno,
plod bogatoga, obsežnoga i dugoga izkustva
i na tome području, mislim, da obzirom na
lovne prilike ovih zemalja nema premca.


Posebno treba iztaknuti monografiju »Divokoza
«, u kojoj je ova naša plemenita divljač
prikazana na način, koji zadivljuje, jer se opažanja
iz života ovih plahih stanovnika naših
najviših kršnih vrleti neobično teško prikupljaju.
Poznato mi je, da još dva takva rada čekaju
na objelodanjenje: jedan o vucima, a drugi
o divljim svinjama. Daj Bože, da su dovršeni,
pa da i oni ugledaju svietlo svieta.


Knežević je u velikom obsegu stručno sudjelovao
pri organizaciji Savezne lovačke izložbe
u Sarajevu, koja je predhodila zagrebačkoj
i- Medjunarodnoj lovačkoj izložbi u Berlinu.
Ova je izložba pobudila pažnju daleko izvan
područja sarajevskoga saveza i poslužila
je sakupljanju dragocjenoga materijala. Sam
je tu izložio i ostavio iza sebe zbirku lovačkih
trofeja osobite vriednosti. Mora se požaliti, da
nije suradjivao i u sarajevskom Lovačkom listu.
Iza osnutka Nezavisne Države Hrvatske
bio´ je neko vrieme i povjerenik ondašnjega lovačkog
saveza.


Na području šumarstva bio je osobito cienjen
kao vrlo dobar stručnjak u izkorišćavanju
đrveta. Dug niz godina radio je na tome području
i upoznao je predmet u tančine ne samo
kao upravni državni činovnik, nego i kao
suradnik jednoga naših najvećih veleobrtnih
poduzeća, pa je slovio kao vrlo dobar praktičar
i organizator na tome području.


U drugome nizu godina promienio je mnogo
predpostavljenih, ali su se u pogledu ocjene


njegovoga rađa svi složili i prikazali ga uviek
kao jako revnoga i pouzdanoga, vrlo sposobnoga
i energičnoga te neobično marljivoga
stručnjaka, koji razpolaže obsežnim, solidnim,
teoreticnim i praktičnim znanjem i vrši svoju
službu na najveće zadovoljstvo.


Milan Knežević


U javnome i posebničkom životu uživao je
naklonost užih i širih slojeva, bio je čovjek jakoga
značaja, a prije svega Hrvat. Kao takav
pozdravio je iz dna duše ostvarenje stoljetnoga
sna: osnutak Nezavisne Države Hrvatske.


Naučan na stalan rad, nije se ni nakon
umirovljenja odao zasluženome odmoru, pa ga
je nenadano smrt zatekla u radu kao upravitelja
pogona »Našičke« d. d. u Zavidovićema i
presjekla je nit mnogih već zasnovanih, a ne
dovršenih radova.


Odajući mu zasluženo priznanje kao čovjeku
i radniku, uvjereni smo, da će mu drugovi
sačuvati svietlu uspomenu!


Dragutin Veseli


ING. NIKOLA BRKLJAČIĆ


16. studenog 1943. umro je nakon duljeg bolovanja
Ing. Nikola Brkljač i ć, upravitelj
šumarije u Sv. Ivanu žabno. Pokojnik je rođen
25. studenog 1908. god. u Gospiću, gdje je
polazio i škole, a šumarstvo je svršio 1935. god.
u Zagrebu. Nakon svršenih studija bio je preko
godinu dana namješten kao šumarski volonter
kod grada, Varaždina, a prvo1 imenovanje dobio
je 1938. god. u rodnoj mu Lici kod šumarije
otočke imovne obćine u Korenici. Nakon kraćeg
vremena bio je premješten u Sv. Ivan
žabno, gdje je služio sve do svoje smrti. U
službi je pokazivao veliku revnost, te je sa
mnogo mara i nastojao očuvati i podići povjerene
mu šume. Nemilosrdna smrt prekinula je
iznenada sva njegova nastojanja, i tako otela
šumarskoj struci vriednog radnika, a nama dobrog
drugua.


Pokojnik ostavlja iza sebe udovicu i dvoje
dječice, sa kojima učestvujemo u njihovoj dubokoj
tuzi.


Nikoli Brkljačiću neka je trajan
spomen i lahka zemljica!


Ing. Nikola žiromski


ZAPISNIK
sjednice upravnog odbora Hrvatskog šumarskog družtva u Zagrebu, održane dne 15. I. siečnja
1944.


" Ovoj sjednici, sazvanoj pozivom družtvenog
predsjednika pod br. 88S. 1943., a održanoj u
Zagrebu u družtvenim prostorijama prisustvovali
su: Ing. Ante. A b r a m o v i ć, predsjednik;
Ing. Petar O s t o j i ć, podpredsjednik; Ing.
Oskar Piškorić, tajnik; Oskar D r e m i 1,
blagajnik; te odbornici inžinjeri: Ivan G o d e k,
Mihovil M a r k i ć, Stjepan š k o p a c, dok su


odbornici Ing. Maks Fische r i Ing. Josip
Joz i ć, poslali pismena obavještenja za zastupanje.
Urednik Dr. Josip B a 1 e n, kao i odbornik
Ing. Milan Rosandić izpričali su se zaposlenošću,
a odbornik Ing. Krešimir K a t i ć,
bclešću, dok je odsutnost ostalim odbornicima
izpričana zbog izvanrednih prilika.


Rad sjŽdnice odvijao se kako sliedi:


40




ŠUMARSKI LIST 1-2/1944 str. 43     <-- 43 -->        PDF

I.
Družtveni predsjednik Ing. Ante A b r am
o v i ć, otvara sjednicu u 17 sati pozdravljajući
prisutne i obavješćujući prisutne o razlozima
odsutnosti odbornika, kako je uvodno
navedeno. Nakon toga komemorira smrt družtvenog
člana Ing. Nikole Brkljačića, upravitelj
šumarije u Sv. Ivanu žabnu, a sjednica
mu odaje počast. — U počast uspomene pokojnika
činovnici ravnateljstva šuma u Bjelovaru
sakupili su iznos od 1.200 Kuna i poslali u korist
Pripomoćne Köreskönjijeve zaklade, čime
je pokojni Brkljačić dobio najljepši vienac na
svoje posljednje zemaljsko počivalište.


Zatim predsjednik iznosi glavnu svrhu
ove sjednice, a ta je, da se i sa strane Hrvatskog
šumarskog družtva izričito naglasi važ nost
zakonske odredbe o osnivanju
dioničkog družtva za proizvodnju
i preradbu celuloze ovim
riečima:


»Prije prelaza na obični dnevni red želio bi
iztaći ogromnu važnost i veliko značenje koje
imadu u promicanju našeg šumskog gospodarstva
i unapređenju našeg šumskog gospodarstva
donesene dvie zakonske odredbe u zadnje
vrieme kod Ministarstva šumarstva i rudarstva
i to:


1. Zakonska odredba o osnivanju dioničarskog
družtva za proizvodnju celuloze, celuloznih
prerađevina i nuzgrednih proizvoda od 17.
XII. 1943. broj 2.899-D. V.-43. i
2. Zakonska odredba o izmjeni § 74. zakona
o šumama od 6. studenoga 1943. broj. 2790D.
V.-1943.
Poznato je da se u Ministarstvu šumarstva i
rudarstva izrađuje veleobrtni program kojim
će se regulirati u našem šumskom veleobrtu
broj i kapacitet raznih uređaja za mehaničku
i kemijsku preradbu drveta.


Na temelju prihodne sposobnosti naših šuma,
razpoloživih drvnih masa i drvnih zaliha te godišnjih
drvnih etata provesti će se revizija postojećih
uređaja i izraditi nove jasne smjernice
za obnovu drvnog prirada. Današnja
struktura naše drvne industrijske grane nije
suvremena i ne odgovara našim narodnim i
državnim potrebama. Razlozi takovom stanju
dobro su poznati te ih nije potrebno posebno
obrazlagati. Velike pustoši u našim šumama
nakon provedenih velikih eksploatacija najbolji
su nam dokazi dosadašnjeg lošeg šumskog gospodarstva.
Naš novi veleobrtni program obuhvatit
će plansko oblikovanje, uređenje i unapređenje
cjelokupne drvne industrijske proizvodnje.
Imajući pred očima sadanju strukturu
naše drvne industrije i veliki tehnički napredak
drvnog veleobrta u drugim kulturnim zemljama
Evrope dolazimo do zaključka, da je potrebno
provesti preorijentaciju preradbe s mehaničke
na kemijsku i time upotpuniti industrijsku
proizvodnju s tehnoložke strane. Dobivanjem
ovlaštenja za osnivanje i podizanje tvornice
celuloze, celuloznih prerađevina i nuzgrednih
proizvoda oživotvoruje se veliki dio našeg veleobrtnog
programa i izpunjava se jedna velika
praznina u našem narodnom gospodarstvu.


Naša potrošnja papira kretala se oko 27
milijuna kilograma od čega je naša jedina domaća
tvornica zagrebačka proizvela 10 milijuna
kilograma, dok se iz inozemstva moralo uvesti
15 milijuna kilograma. Isto tako uvažao se
ostali papir i Ijepenke okruglo oko 5 milijuna
kilograma. Prosječna se potrošnja papira kod
nas po glavi kretala oko 3 kilograma, dok je
primjerice u Njemačkoj 30 kg. Prigodom donašanja
zakonske odredbe o celulozi i podizanjem
novih tvornica celuloze izkrsavaju tri


glavna momenta. Prvo što država kao naš najveći
šumovlastnik imade u rukama najveći
broj dionica i rukovodi samo poduzećem, te što
će drvo kao glavnu sirovinu zato poduzeće
sada moći mnogo bolje izkoristiti. Ogromne
količine drva koje su ostale ležati u šumi i
koje su propadale na području Bosne i Gorskog
kotara bit će privedene svojoj svrsi. Drugo
osnivanje i podizanjem tvornica celuloze udovoljit
će se jednoj velikoj narodnoj potrebi time
što će se sve domaće potrebe na celulozi, papiru,
drvnom vlaknu i drugim potrebama podmiriti
iz vlastitih industrijskih proizvoda. Treće
da je postavljanje novih tvornica dobro izpitano
sa tehničke gospodarske i financijalne strane
i da naša država razvitkom te industrijske
grane ide -stopama drugih zemalja kao što su
Švedska, Finska i Slovačka.


Hrvatsko šumarsko đružtvo podcrtavajući
ovaj veliki napredak
u našem narodnom gospodarstvu
zahvaljuje gospodinu Ministru
Dru. Josipu Balenu nabriz´i i davanju
inicijative-u tom velikom podhvatu.


Zakonska odredba o izmjeni § 74., zakona o
šumama od velike je važnosti za unapređenje
šumskog gospodarstva u privatnim šumama,
jer su tom zakonskom odredbom uvrštene pod
naročiti javni nadzor kompleksi šuma od 30
hektara površine na više što do sada nije bilo.
Osim toga iztaknut je važan momenat javnih
probitaka u izkorišćivanju tih manjih kompleksa
šuma i određena potrajnost šumskog
gospodarenja, što do sada nije bilo, a ujedno
je predloženim mjerama spriečen loš postupak
sa šumama, jer je predviđeno kod poremećenja
i velikog predhvata na normalnoj drvnoj zalihi
uzimanje šume u državnu upravu ili izvlaštenje
u korist države. Ova zakonska odredba
kao i gornja igrat će presudnu važnost u budućnosti
u održavanju posebničkih šuma u dobrom
stanju i dobrom šumskom gospodarstvu.«


Sjednica upravnog odbora prihvaća ovaj govor
i zaključuje, da se Ministarstvo šumarstva
i rudarstva, odnosno gospođinu ministru
prof. Dr. Ing. Josipu Balen u uputi ovo
pismo:


Iz niza mjera, koje je ministarstvo šumarstva
poduzelo na polju šumarstva u godini
1943. Hrvatsko šumarsk o družtvo naročito pozdravlja
zakonsku odredbu, kojom je dano
ovlaštenje ministru šumarstva i rudarstva, da
osnuje poduzeće za proizvodnju i preradbu celuloze,
te što je tom istom zakonskom odredbom
ne samo pobuda nego i srž svih radova
predano u državne ruke. Ova zakonska odredba
značajan je čin za hrvatsko šumsko, ali-i
obće narodno gospodarstvo, jer osigurava mogućnost
izkorišćivanja diela naših prirodnih dobara,
na najracionalnijoj osnovici. Preradbom
drveta u celulozu izkoristiti će se u prvom
redu sve ono drvo, četinjača, a i listača, koje
je do sada ostajalo u šumama neizkorišteno,
jer nije bilo sposobno za pllansku preradbu.
Time se ne samo spašava dio dobara, kojim
nas je obdarila priroda, nego se pojačava i intezitet
izkorišćivanja naših šuma. Time se pruža
i mogućnost zaposlenja većeg broja radničtva
kako u šumi, tako i na prevozu, te konačno
pri samoj preradbi drveta. Preradbom
drveta u celulozu intenzivirat će se gospodarenje
u dielu seljačkih samovlastničkih šuma,
jer će seljaci koje će proizvodnjom celuloznog,
a napose smrekovog i topolovog drveta
kroz razmjerno kratko vrieme moći uživati
plodove svoga troška i truda oko pošumljavanja
i čuvanja svojih gajeva. Osnivanjem


41




ŠUMARSKI LIST 1-2/1944 str. 44     <-- 44 -->        PDF

tvornica prema ovoj zakonskoj odredbi osigurava
se i vlastita proizvodnja svih proizvoda,
kojim služi celuloza kao izhodišnje tvorivo,
a u prvom redu papira, što će povoljno djelovati
i na bilancu hrvatske vanjske trgovine.


Iza toga prikazao je predsjednik Ing. A.
Abramović pitanje osnutka posebnog odbora
za proučavanje problema preradbe i prometa
drvom, ali je nakon kraće debate donošenje
konačne odluke odgođeno za kasnije.


II.
Družtveni tajnik u svom izvještaju
iznio je:


1. Pobudom gospodina ministra prof. Dr.
Ing. Josipa B a 1 e n a ministarstvo šumarstva
i rudarstva nastojat će u okviru mogućnosti
obskrbiti ogrievom i živenim namirnicama najpotrebnije
šumarske umirovljenike i njihove
udove. U ovoj akciji surađuje i šumarsko
družtvo, što sjednica uzima odobrenjem
na znanje i preporukom, da
se i u buduće podpomogne ova akcija za pomoć
najpotrebnijima u današnjim težkim vremenima.
2. a) Kako »Hrvatski šumarski
list « tokom ove godine mora izlaziti u obsegu
od prosječno 32 stranice mjesečno, a
kako je poštanska odprema neredovita, to bi
povoljnije bilo, da izlazi u pravilu kao dvobroj.
Time bi se ujedno postigla i ušteda po primjerku
oko 5.000 Kuna, koliko iznosi trošak
omota i poštarine. Sjednica zaključuje,
da se ovaj priedlog usvaja i odobrava se izdavanje
»Hrvatskog šumarskog lista« na način,
koji će najbolje odgovarati današnjim prilikama.
b) U današnje vrieme dolazi sve više do
upotrebe domaća pogonska goriva,
ali nema do sada pogodnog mjesta ni načina
za upućivanje zainteresiranih za stručan rad
s domaćim pogonskim gorivima. Kako između
domaćih pogonskih goriva na prvom mjestu
dolazi drvo odnosno drvni ugalj, to je na tom
pitanju i šumarstvo. Taj interes šumarstva
dvostruk je: zbog upotrebe drveta u ovom pogonu,
te zbog upotrebe drveta u vlastitim pogonima.
Iz toga" razloga bilo bi dobro, da se u
»Šumarskom listu« stavi na razpolaganje
prostor za gradivo iz područja upotrebe domaćih
pogonskih goriva, te da ova suradnja
donosi u sporazumu s pomenutom središnjicom
za domaća pogonska goriva. Članke i viesti iz
ovog područja bilo bi nadalje dobro, da se izdaju
kao posebni otisci sa svrhom, da se omogući
nabava po zainteresiranima. Sjednica s
odobrenjem prihvać a izvještaj.


c) Sa strane kluba šumara u Banja Luci za
skupštinu, koja je bila´ zakazana za prošlu jesen,
priredila je razpravu o prilikama
šumarstva na području Bosne.
Kako se skupština nije održala, želi klub, da
bi se taj material tiskao u »Hrvatskom šumarskom
listu«, te je zatražio mišljenje (broj 863
1943). Na ovo je odgovoreno, da se priedlog u
načelu prihvaća, ali da se odluka o tiskanju
pojedinog priloga može odlučiti tek nakon što
prispiju rukopisi. — Izvještaj se prim a s
odobrenjem na znanje.


III.
Družtveni blagajnik predložio je
ovaj izvještaj:
U blagajni nalazi se gotovog novca Kn


70.422.47. Pripis kamata nije još obavljen, pa
se radi toga za efekte ne može izkazati stanje,
a posljednje stanje izkazano je kod zadnje
sjednice, koja je održana dne 15. studenoga
1943.


Družtvo je primilo u mjesecu prosincu 1943.
pripomoć od predsjedničtva vlade Kn 50.000,
a od Ministarstva šumarstva i rudarstva Kn


30.000. Zahvalnice za primljene pripomoći odaslane
su pod brojem 893 i 894-1943.
Iz pripomoćne Kereškenjijeve zaklade podieljena
je pripomoć moliteljicama: udovi Mili
Gürtler. Kubović Ani. Franjici Kern (pod brojem
828, 846, 853-1943.) svakoj po 2.000 Kn—
ukupno 6.000 Kn.


Ista zaklada primila je svotu od 1.200 Kn,
koju svotu su sakupili šumarski činovnici u
Bjelovaru na mjesto vienca na odar
pokojnog kolege Ing. Nikole
Brkljačića, a koju je svotu poslao Ing.
Nikola žiromski (br. 878-1943.).


Predlažem, da se za osiguranje pismohrane
prozori, njih 5, koji se nalaze do ulice i trga,
oblože daskama, a tako isto i jedan prozor od
drvarnice, koji je neposredno do skloništa.


Izvještaj se prima odobrenjem na znanje i
zaključuje , da se troškovi osiguranja prozora
pismohrane podmire iz sredstava izvan
proračuna za god. 1944. t. j . iz družtvene go


Umro: Ing. Nikola B r k 1 j a č i ć, upravi


tovine.
IV.
Promjene u članstvu: .
Za redovite članove primaju se: Dr.
pan Landikušić , Zagreb;
Za izvanrednog: Đuro Rajkovlć ,
nadoficijal u m., Zagreb;
Za podmladak: Kiril Matrakov ,
forest, Zagreb.
Stješum.
stud,


telj šumarije, Sv. Ivan žabno.


V.
U možebitnostima izabrani su Ing. I. Godek
i Ing. P. Ostojić za ovjeru zapisnika sjednice
od 15. studenoga 1943. godine.


Nakon toga odbornik Ing. M. M a r k i ć
predlaže, da se pristupi tiskanju Hrvat skog
šumarskog priručnika. Do
sada je dovršeno blizu polovice materiala, pa
smatra, da bi se tiskanje moglo svršiti prema
završetku materiala. Nakon razprave z aključuje
se:


1. Tiskanje Hrvatskog šumarskog priručnika
neka se vrši postepeno, te se prema tome
može odmah pristupiti predaji rukopisa i tiskanja
arka po arka; —
2. konačna redakcija rukopisa povjerava se
Ing. Mihovilu Markiću, te se u tisak mogu dati
oni rukopisi, koji su po njemu podpisanl; —
3. prema potrebi rukopis može se povjeriti
na jezičnu korekturu jednom hrvatskom filologu,
kojeg se za taj posao imaa novčano odštetiti
; —
4. visina naknade određuje se sa 5.000 (pet
tisuća) komada;
5. izbor tiskare neka se izvrši u duhu zaključka
sjednice upravnog odbora od 15. studenoga
t. j . između Narodne tiskare, tiskare
Albrecht i Državne tiskare t. j . koja će prvenstveno
slova koja najbolje odgovaraju
koja će preuzeti najveće jamstvo, da će posao
u redu izvršiti.
Kako je time bio dnevni red izcrpljen predsjednik
zaključuje sjednicu u 19 sati.


Tajnik: Predsjednik:


Ing. O. Piškorić, Ing. A. Abramović,


V. r. V. r.
42