DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1944 str. 42 <-- 42 --> PDF |
toga promatranja, živa priroda, zaokupio bi ga toliko, da je sve drugo pred tim izčezavalo, dok ne bi stvorio jasnu sliku, pa, kada bi tumačio svoja opažanja, rieči su tekle polahko, bilo ih je malo, ali svaka je vriedila mnogo, dajuć sažet i precizan prikaz onoga, što je on dugo i pažljivo motrio, upoznao i uzročno povezao. Jezik mu je liep, biran, narodni, neobično je slikovit, pa ima veliku sugestivnu moć pa čitalac gleda i osjeća sa piscem. Pisao je mnogo> i u raznim listovima, pa ne bilo lahko sastaviti i prikazati taj njegov obsežni rad, koji je najobilniji u području lova. što je prikazao, bilo je najvećim dielom izvorno, plod bogatoga, obsežnoga i dugoga izkustva i na tome području, mislim, da obzirom na lovne prilike ovih zemalja nema premca. Posebno treba iztaknuti monografiju »Divokoza «, u kojoj je ova naša plemenita divljač prikazana na način, koji zadivljuje, jer se opažanja iz života ovih plahih stanovnika naših najviših kršnih vrleti neobično teško prikupljaju. Poznato mi je, da još dva takva rada čekaju na objelodanjenje: jedan o vucima, a drugi o divljim svinjama. Daj Bože, da su dovršeni, pa da i oni ugledaju svietlo svieta. Knežević je u velikom obsegu stručno sudjelovao pri organizaciji Savezne lovačke izložbe u Sarajevu, koja je predhodila zagrebačkoj i- Medjunarodnoj lovačkoj izložbi u Berlinu. Ova je izložba pobudila pažnju daleko izvan područja sarajevskoga saveza i poslužila je sakupljanju dragocjenoga materijala. Sam je tu izložio i ostavio iza sebe zbirku lovačkih trofeja osobite vriednosti. Mora se požaliti, da nije suradjivao i u sarajevskom Lovačkom listu. Iza osnutka Nezavisne Države Hrvatske bio´ je neko vrieme i povjerenik ondašnjega lovačkog saveza. Na području šumarstva bio je osobito cienjen kao vrlo dobar stručnjak u izkorišćavanju đrveta. Dug niz godina radio je na tome području i upoznao je predmet u tančine ne samo kao upravni državni činovnik, nego i kao suradnik jednoga naših najvećih veleobrtnih poduzeća, pa je slovio kao vrlo dobar praktičar i organizator na tome području. U drugome nizu godina promienio je mnogo predpostavljenih, ali su se u pogledu ocjene njegovoga rađa svi složili i prikazali ga uviek kao jako revnoga i pouzdanoga, vrlo sposobnoga i energičnoga te neobično marljivoga stručnjaka, koji razpolaže obsežnim, solidnim, teoreticnim i praktičnim znanjem i vrši svoju službu na najveće zadovoljstvo. Milan Knežević U javnome i posebničkom životu uživao je naklonost užih i širih slojeva, bio je čovjek jakoga značaja, a prije svega Hrvat. Kao takav pozdravio je iz dna duše ostvarenje stoljetnoga sna: osnutak Nezavisne Države Hrvatske. Naučan na stalan rad, nije se ni nakon umirovljenja odao zasluženome odmoru, pa ga je nenadano smrt zatekla u radu kao upravitelja pogona »Našičke« d. d. u Zavidovićema i presjekla je nit mnogih već zasnovanih, a ne dovršenih radova. Odajući mu zasluženo priznanje kao čovjeku i radniku, uvjereni smo, da će mu drugovi sačuvati svietlu uspomenu! Dragutin Veseli ING. NIKOLA BRKLJAČIĆ 16. studenog 1943. umro je nakon duljeg bolovanja Ing. Nikola Brkljač i ć, upravitelj šumarije u Sv. Ivanu žabno. Pokojnik je rođen 25. studenog 1908. god. u Gospiću, gdje je polazio i škole, a šumarstvo je svršio 1935. god. u Zagrebu. Nakon svršenih studija bio je preko godinu dana namješten kao šumarski volonter kod grada, Varaždina, a prvo1 imenovanje dobio je 1938. god. u rodnoj mu Lici kod šumarije otočke imovne obćine u Korenici. Nakon kraćeg vremena bio je premješten u Sv. Ivan žabno, gdje je služio sve do svoje smrti. U službi je pokazivao veliku revnost, te je sa mnogo mara i nastojao očuvati i podići povjerene mu šume. Nemilosrdna smrt prekinula je iznenada sva njegova nastojanja, i tako otela šumarskoj struci vriednog radnika, a nama dobrog drugua. Pokojnik ostavlja iza sebe udovicu i dvoje dječice, sa kojima učestvujemo u njihovoj dubokoj tuzi. Nikoli Brkljačiću neka je trajan spomen i lahka zemljica! Ing. Nikola žiromski ZAPISNIK sjednice upravnog odbora Hrvatskog šumarskog družtva u Zagrebu, održane dne 15. I. siečnja 1944. " Ovoj sjednici, sazvanoj pozivom družtvenog predsjednika pod br. 88S. 1943., a održanoj u Zagrebu u družtvenim prostorijama prisustvovali su: Ing. Ante. A b r a m o v i ć, predsjednik; Ing. Petar O s t o j i ć, podpredsjednik; Ing. Oskar Piškorić, tajnik; Oskar D r e m i 1, blagajnik; te odbornici inžinjeri: Ivan G o d e k, Mihovil M a r k i ć, Stjepan š k o p a c, dok su odbornici Ing. Maks Fische r i Ing. Josip Joz i ć, poslali pismena obavještenja za zastupanje. Urednik Dr. Josip B a 1 e n, kao i odbornik Ing. Milan Rosandić izpričali su se zaposlenošću, a odbornik Ing. Krešimir K a t i ć, bclešću, dok je odsutnost ostalim odbornicima izpričana zbog izvanrednih prilika. Rad sjŽdnice odvijao se kako sliedi: 40 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1944 str. 43 <-- 43 --> PDF |
I. Družtveni predsjednik Ing. Ante A b r am o v i ć, otvara sjednicu u 17 sati pozdravljajući prisutne i obavješćujući prisutne o razlozima odsutnosti odbornika, kako je uvodno navedeno. Nakon toga komemorira smrt družtvenog člana Ing. Nikole Brkljačića, upravitelj šumarije u Sv. Ivanu žabnu, a sjednica mu odaje počast. — U počast uspomene pokojnika činovnici ravnateljstva šuma u Bjelovaru sakupili su iznos od 1.200 Kuna i poslali u korist Pripomoćne Köreskönjijeve zaklade, čime je pokojni Brkljačić dobio najljepši vienac na svoje posljednje zemaljsko počivalište. Zatim predsjednik iznosi glavnu svrhu ove sjednice, a ta je, da se i sa strane Hrvatskog šumarskog družtva izričito naglasi važ nost zakonske odredbe o osnivanju dioničkog družtva za proizvodnju i preradbu celuloze ovim riečima: »Prije prelaza na obični dnevni red želio bi iztaći ogromnu važnost i veliko značenje koje imadu u promicanju našeg šumskog gospodarstva i unapređenju našeg šumskog gospodarstva donesene dvie zakonske odredbe u zadnje vrieme kod Ministarstva šumarstva i rudarstva i to: 1. Zakonska odredba o osnivanju dioničarskog družtva za proizvodnju celuloze, celuloznih prerađevina i nuzgrednih proizvoda od 17. XII. 1943. broj 2.899-D. V.-43. i 2. Zakonska odredba o izmjeni § 74. zakona o šumama od 6. studenoga 1943. broj. 2790D. V.-1943. Poznato je da se u Ministarstvu šumarstva i rudarstva izrađuje veleobrtni program kojim će se regulirati u našem šumskom veleobrtu broj i kapacitet raznih uređaja za mehaničku i kemijsku preradbu drveta. Na temelju prihodne sposobnosti naših šuma, razpoloživih drvnih masa i drvnih zaliha te godišnjih drvnih etata provesti će se revizija postojećih uređaja i izraditi nove jasne smjernice za obnovu drvnog prirada. Današnja struktura naše drvne industrijske grane nije suvremena i ne odgovara našim narodnim i državnim potrebama. Razlozi takovom stanju dobro su poznati te ih nije potrebno posebno obrazlagati. Velike pustoši u našim šumama nakon provedenih velikih eksploatacija najbolji su nam dokazi dosadašnjeg lošeg šumskog gospodarstva. Naš novi veleobrtni program obuhvatit će plansko oblikovanje, uređenje i unapređenje cjelokupne drvne industrijske proizvodnje. Imajući pred očima sadanju strukturu naše drvne industrije i veliki tehnički napredak drvnog veleobrta u drugim kulturnim zemljama Evrope dolazimo do zaključka, da je potrebno provesti preorijentaciju preradbe s mehaničke na kemijsku i time upotpuniti industrijsku proizvodnju s tehnoložke strane. Dobivanjem ovlaštenja za osnivanje i podizanje tvornice celuloze, celuloznih prerađevina i nuzgrednih proizvoda oživotvoruje se veliki dio našeg veleobrtnog programa i izpunjava se jedna velika praznina u našem narodnom gospodarstvu. Naša potrošnja papira kretala se oko 27 milijuna kilograma od čega je naša jedina domaća tvornica zagrebačka proizvela 10 milijuna kilograma, dok se iz inozemstva moralo uvesti 15 milijuna kilograma. Isto tako uvažao se ostali papir i Ijepenke okruglo oko 5 milijuna kilograma. Prosječna se potrošnja papira kod nas po glavi kretala oko 3 kilograma, dok je primjerice u Njemačkoj 30 kg. Prigodom donašanja zakonske odredbe o celulozi i podizanjem novih tvornica celuloze izkrsavaju tri glavna momenta. Prvo što država kao naš najveći šumovlastnik imade u rukama najveći broj dionica i rukovodi samo poduzećem, te što će drvo kao glavnu sirovinu zato poduzeće sada moći mnogo bolje izkoristiti. Ogromne količine drva koje su ostale ležati u šumi i koje su propadale na području Bosne i Gorskog kotara bit će privedene svojoj svrsi. Drugo osnivanje i podizanjem tvornica celuloze udovoljit će se jednoj velikoj narodnoj potrebi time što će se sve domaće potrebe na celulozi, papiru, drvnom vlaknu i drugim potrebama podmiriti iz vlastitih industrijskih proizvoda. Treće da je postavljanje novih tvornica dobro izpitano sa tehničke gospodarske i financijalne strane i da naša država razvitkom te industrijske grane ide -stopama drugih zemalja kao što su Švedska, Finska i Slovačka. Hrvatsko šumarsko đružtvo podcrtavajući ovaj veliki napredak u našem narodnom gospodarstvu zahvaljuje gospodinu Ministru Dru. Josipu Balenu nabriz´i i davanju inicijative-u tom velikom podhvatu. Zakonska odredba o izmjeni § 74., zakona o šumama od velike je važnosti za unapređenje šumskog gospodarstva u privatnim šumama, jer su tom zakonskom odredbom uvrštene pod naročiti javni nadzor kompleksi šuma od 30 hektara površine na više što do sada nije bilo. Osim toga iztaknut je važan momenat javnih probitaka u izkorišćivanju tih manjih kompleksa šuma i određena potrajnost šumskog gospodarenja, što do sada nije bilo, a ujedno je predloženim mjerama spriečen loš postupak sa šumama, jer je predviđeno kod poremećenja i velikog predhvata na normalnoj drvnoj zalihi uzimanje šume u državnu upravu ili izvlaštenje u korist države. Ova zakonska odredba kao i gornja igrat će presudnu važnost u budućnosti u održavanju posebničkih šuma u dobrom stanju i dobrom šumskom gospodarstvu.« Sjednica upravnog odbora prihvaća ovaj govor i zaključuje, da se Ministarstvo šumarstva i rudarstva, odnosno gospođinu ministru prof. Dr. Ing. Josipu Balen u uputi ovo pismo: Iz niza mjera, koje je ministarstvo šumarstva poduzelo na polju šumarstva u godini 1943. Hrvatsko šumarsk o družtvo naročito pozdravlja zakonsku odredbu, kojom je dano ovlaštenje ministru šumarstva i rudarstva, da osnuje poduzeće za proizvodnju i preradbu celuloze, te što je tom istom zakonskom odredbom ne samo pobuda nego i srž svih radova predano u državne ruke. Ova zakonska odredba značajan je čin za hrvatsko šumsko, ali-i obće narodno gospodarstvo, jer osigurava mogućnost izkorišćivanja diela naših prirodnih dobara, na najracionalnijoj osnovici. Preradbom drveta u celulozu izkoristiti će se u prvom redu sve ono drvo, četinjača, a i listača, koje je do sada ostajalo u šumama neizkorišteno, jer nije bilo sposobno za pllansku preradbu. Time se ne samo spašava dio dobara, kojim nas je obdarila priroda, nego se pojačava i intezitet izkorišćivanja naših šuma. Time se pruža i mogućnost zaposlenja većeg broja radničtva kako u šumi, tako i na prevozu, te konačno pri samoj preradbi drveta. Preradbom drveta u celulozu intenzivirat će se gospodarenje u dielu seljačkih samovlastničkih šuma, jer će seljaci koje će proizvodnjom celuloznog, a napose smrekovog i topolovog drveta kroz razmjerno kratko vrieme moći uživati plodove svoga troška i truda oko pošumljavanja i čuvanja svojih gajeva. Osnivanjem 41 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1944 str. 44 <-- 44 --> PDF |
tvornica prema ovoj zakonskoj odredbi osigurava se i vlastita proizvodnja svih proizvoda, kojim služi celuloza kao izhodišnje tvorivo, a u prvom redu papira, što će povoljno djelovati i na bilancu hrvatske vanjske trgovine. Iza toga prikazao je predsjednik Ing. A. Abramović pitanje osnutka posebnog odbora za proučavanje problema preradbe i prometa drvom, ali je nakon kraće debate donošenje konačne odluke odgođeno za kasnije. II. Družtveni tajnik u svom izvještaju iznio je: 1. Pobudom gospodina ministra prof. Dr. Ing. Josipa B a 1 e n a ministarstvo šumarstva i rudarstva nastojat će u okviru mogućnosti obskrbiti ogrievom i živenim namirnicama najpotrebnije šumarske umirovljenike i njihove udove. U ovoj akciji surađuje i šumarsko družtvo, što sjednica uzima odobrenjem na znanje i preporukom, da se i u buduće podpomogne ova akcija za pomoć najpotrebnijima u današnjim težkim vremenima. 2. a) Kako »Hrvatski šumarski list « tokom ove godine mora izlaziti u obsegu od prosječno 32 stranice mjesečno, a kako je poštanska odprema neredovita, to bi povoljnije bilo, da izlazi u pravilu kao dvobroj. Time bi se ujedno postigla i ušteda po primjerku oko 5.000 Kuna, koliko iznosi trošak omota i poštarine. Sjednica zaključuje, da se ovaj priedlog usvaja i odobrava se izdavanje »Hrvatskog šumarskog lista« na način, koji će najbolje odgovarati današnjim prilikama. b) U današnje vrieme dolazi sve više do upotrebe domaća pogonska goriva, ali nema do sada pogodnog mjesta ni načina za upućivanje zainteresiranih za stručan rad s domaćim pogonskim gorivima. Kako između domaćih pogonskih goriva na prvom mjestu dolazi drvo odnosno drvni ugalj, to je na tom pitanju i šumarstvo. Taj interes šumarstva dvostruk je: zbog upotrebe drveta u ovom pogonu, te zbog upotrebe drveta u vlastitim pogonima. Iz toga" razloga bilo bi dobro, da se u »Šumarskom listu« stavi na razpolaganje prostor za gradivo iz područja upotrebe domaćih pogonskih goriva, te da ova suradnja donosi u sporazumu s pomenutom središnjicom za domaća pogonska goriva. Članke i viesti iz ovog područja bilo bi nadalje dobro, da se izdaju kao posebni otisci sa svrhom, da se omogući nabava po zainteresiranima. Sjednica s odobrenjem prihvać a izvještaj. c) Sa strane kluba šumara u Banja Luci za skupštinu, koja je bila´ zakazana za prošlu jesen, priredila je razpravu o prilikama šumarstva na području Bosne. Kako se skupština nije održala, želi klub, da bi se taj material tiskao u »Hrvatskom šumarskom listu«, te je zatražio mišljenje (broj 863 1943). Na ovo je odgovoreno, da se priedlog u načelu prihvaća, ali da se odluka o tiskanju pojedinog priloga može odlučiti tek nakon što prispiju rukopisi. — Izvještaj se prim a s odobrenjem na znanje. III. Družtveni blagajnik predložio je ovaj izvještaj: U blagajni nalazi se gotovog novca Kn 70.422.47. Pripis kamata nije još obavljen, pa se radi toga za efekte ne može izkazati stanje, a posljednje stanje izkazano je kod zadnje sjednice, koja je održana dne 15. studenoga 1943. Družtvo je primilo u mjesecu prosincu 1943. pripomoć od predsjedničtva vlade Kn 50.000, a od Ministarstva šumarstva i rudarstva Kn 30.000. Zahvalnice za primljene pripomoći odaslane su pod brojem 893 i 894-1943. Iz pripomoćne Kereškenjijeve zaklade podieljena je pripomoć moliteljicama: udovi Mili Gürtler. Kubović Ani. Franjici Kern (pod brojem 828, 846, 853-1943.) svakoj po 2.000 Kn— ukupno 6.000 Kn. Ista zaklada primila je svotu od 1.200 Kn, koju svotu su sakupili šumarski činovnici u Bjelovaru na mjesto vienca na odar pokojnog kolege Ing. Nikole Brkljačića, a koju je svotu poslao Ing. Nikola žiromski (br. 878-1943.). Predlažem, da se za osiguranje pismohrane prozori, njih 5, koji se nalaze do ulice i trga, oblože daskama, a tako isto i jedan prozor od drvarnice, koji je neposredno do skloništa. Izvještaj se prima odobrenjem na znanje i zaključuje , da se troškovi osiguranja prozora pismohrane podmire iz sredstava izvan proračuna za god. 1944. t. j . iz družtvene go Umro: Ing. Nikola B r k 1 j a č i ć, upravi tovine. IV. Promjene u članstvu: . Za redovite članove primaju se: Dr. pan Landikušić , Zagreb; Za izvanrednog: Đuro Rajkovlć , nadoficijal u m., Zagreb; Za podmladak: Kiril Matrakov , forest, Zagreb. Stješum. stud, telj šumarije, Sv. Ivan žabno. V. U možebitnostima izabrani su Ing. I. Godek i Ing. P. Ostojić za ovjeru zapisnika sjednice od 15. studenoga 1943. godine. Nakon toga odbornik Ing. M. M a r k i ć predlaže, da se pristupi tiskanju Hrvat skog šumarskog priručnika. Do sada je dovršeno blizu polovice materiala, pa smatra, da bi se tiskanje moglo svršiti prema završetku materiala. Nakon razprave z aključuje se: 1. Tiskanje Hrvatskog šumarskog priručnika neka se vrši postepeno, te se prema tome može odmah pristupiti predaji rukopisa i tiskanja arka po arka; — 2. konačna redakcija rukopisa povjerava se Ing. Mihovilu Markiću, te se u tisak mogu dati oni rukopisi, koji su po njemu podpisanl; — 3. prema potrebi rukopis može se povjeriti na jezičnu korekturu jednom hrvatskom filologu, kojeg se za taj posao imaa novčano odštetiti ; — 4. visina naknade određuje se sa 5.000 (pet tisuća) komada; 5. izbor tiskare neka se izvrši u duhu zaključka sjednice upravnog odbora od 15. studenoga t. j . između Narodne tiskare, tiskare Albrecht i Državne tiskare t. j . koja će prvenstveno slova koja najbolje odgovaraju koja će preuzeti najveće jamstvo, da će posao u redu izvršiti. Kako je time bio dnevni red izcrpljen predsjednik zaključuje sjednicu u 19 sati. Tajnik: Predsjednik: Ing. O. Piškorić, Ing. A. Abramović, V. r. V. r. 42 |