DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1944 str. 43 <-- 43 --> PDF |
I. Družtveni predsjednik Ing. Ante A b r am o v i ć, otvara sjednicu u 17 sati pozdravljajući prisutne i obavješćujući prisutne o razlozima odsutnosti odbornika, kako je uvodno navedeno. Nakon toga komemorira smrt družtvenog člana Ing. Nikole Brkljačića, upravitelj šumarije u Sv. Ivanu žabnu, a sjednica mu odaje počast. — U počast uspomene pokojnika činovnici ravnateljstva šuma u Bjelovaru sakupili su iznos od 1.200 Kuna i poslali u korist Pripomoćne Köreskönjijeve zaklade, čime je pokojni Brkljačić dobio najljepši vienac na svoje posljednje zemaljsko počivalište. Zatim predsjednik iznosi glavnu svrhu ove sjednice, a ta je, da se i sa strane Hrvatskog šumarskog družtva izričito naglasi važ nost zakonske odredbe o osnivanju dioničkog družtva za proizvodnju i preradbu celuloze ovim riečima: »Prije prelaza na obični dnevni red želio bi iztaći ogromnu važnost i veliko značenje koje imadu u promicanju našeg šumskog gospodarstva i unapređenju našeg šumskog gospodarstva donesene dvie zakonske odredbe u zadnje vrieme kod Ministarstva šumarstva i rudarstva i to: 1. Zakonska odredba o osnivanju dioničarskog družtva za proizvodnju celuloze, celuloznih prerađevina i nuzgrednih proizvoda od 17. XII. 1943. broj 2.899-D. V.-43. i 2. Zakonska odredba o izmjeni § 74. zakona o šumama od 6. studenoga 1943. broj. 2790D. V.-1943. Poznato je da se u Ministarstvu šumarstva i rudarstva izrađuje veleobrtni program kojim će se regulirati u našem šumskom veleobrtu broj i kapacitet raznih uređaja za mehaničku i kemijsku preradbu drveta. Na temelju prihodne sposobnosti naših šuma, razpoloživih drvnih masa i drvnih zaliha te godišnjih drvnih etata provesti će se revizija postojećih uređaja i izraditi nove jasne smjernice za obnovu drvnog prirada. Današnja struktura naše drvne industrijske grane nije suvremena i ne odgovara našim narodnim i državnim potrebama. Razlozi takovom stanju dobro su poznati te ih nije potrebno posebno obrazlagati. Velike pustoši u našim šumama nakon provedenih velikih eksploatacija najbolji su nam dokazi dosadašnjeg lošeg šumskog gospodarstva. Naš novi veleobrtni program obuhvatit će plansko oblikovanje, uređenje i unapređenje cjelokupne drvne industrijske proizvodnje. Imajući pred očima sadanju strukturu naše drvne industrije i veliki tehnički napredak drvnog veleobrta u drugim kulturnim zemljama Evrope dolazimo do zaključka, da je potrebno provesti preorijentaciju preradbe s mehaničke na kemijsku i time upotpuniti industrijsku proizvodnju s tehnoložke strane. Dobivanjem ovlaštenja za osnivanje i podizanje tvornice celuloze, celuloznih prerađevina i nuzgrednih proizvoda oživotvoruje se veliki dio našeg veleobrtnog programa i izpunjava se jedna velika praznina u našem narodnom gospodarstvu. Naša potrošnja papira kretala se oko 27 milijuna kilograma od čega je naša jedina domaća tvornica zagrebačka proizvela 10 milijuna kilograma, dok se iz inozemstva moralo uvesti 15 milijuna kilograma. Isto tako uvažao se ostali papir i Ijepenke okruglo oko 5 milijuna kilograma. Prosječna se potrošnja papira kod nas po glavi kretala oko 3 kilograma, dok je primjerice u Njemačkoj 30 kg. Prigodom donašanja zakonske odredbe o celulozi i podizanjem novih tvornica celuloze izkrsavaju tri glavna momenta. Prvo što država kao naš najveći šumovlastnik imade u rukama najveći broj dionica i rukovodi samo poduzećem, te što će drvo kao glavnu sirovinu zato poduzeće sada moći mnogo bolje izkoristiti. Ogromne količine drva koje su ostale ležati u šumi i koje su propadale na području Bosne i Gorskog kotara bit će privedene svojoj svrsi. Drugo osnivanje i podizanjem tvornica celuloze udovoljit će se jednoj velikoj narodnoj potrebi time što će se sve domaće potrebe na celulozi, papiru, drvnom vlaknu i drugim potrebama podmiriti iz vlastitih industrijskih proizvoda. Treće da je postavljanje novih tvornica dobro izpitano sa tehničke gospodarske i financijalne strane i da naša država razvitkom te industrijske grane ide -stopama drugih zemalja kao što su Švedska, Finska i Slovačka. Hrvatsko šumarsko đružtvo podcrtavajući ovaj veliki napredak u našem narodnom gospodarstvu zahvaljuje gospodinu Ministru Dru. Josipu Balenu nabriz´i i davanju inicijative-u tom velikom podhvatu. Zakonska odredba o izmjeni § 74., zakona o šumama od velike je važnosti za unapređenje šumskog gospodarstva u privatnim šumama, jer su tom zakonskom odredbom uvrštene pod naročiti javni nadzor kompleksi šuma od 30 hektara površine na više što do sada nije bilo. Osim toga iztaknut je važan momenat javnih probitaka u izkorišćivanju tih manjih kompleksa šuma i određena potrajnost šumskog gospodarenja, što do sada nije bilo, a ujedno je predloženim mjerama spriečen loš postupak sa šumama, jer je predviđeno kod poremećenja i velikog predhvata na normalnoj drvnoj zalihi uzimanje šume u državnu upravu ili izvlaštenje u korist države. Ova zakonska odredba kao i gornja igrat će presudnu važnost u budućnosti u održavanju posebničkih šuma u dobrom stanju i dobrom šumskom gospodarstvu.« Sjednica upravnog odbora prihvaća ovaj govor i zaključuje, da se Ministarstvo šumarstva i rudarstva, odnosno gospođinu ministru prof. Dr. Ing. Josipu Balen u uputi ovo pismo: Iz niza mjera, koje je ministarstvo šumarstva poduzelo na polju šumarstva u godini 1943. Hrvatsko šumarsk o družtvo naročito pozdravlja zakonsku odredbu, kojom je dano ovlaštenje ministru šumarstva i rudarstva, da osnuje poduzeće za proizvodnju i preradbu celuloze, te što je tom istom zakonskom odredbom ne samo pobuda nego i srž svih radova predano u državne ruke. Ova zakonska odredba značajan je čin za hrvatsko šumsko, ali-i obće narodno gospodarstvo, jer osigurava mogućnost izkorišćivanja diela naših prirodnih dobara, na najracionalnijoj osnovici. Preradbom drveta u celulozu izkoristiti će se u prvom redu sve ono drvo, četinjača, a i listača, koje je do sada ostajalo u šumama neizkorišteno, jer nije bilo sposobno za pllansku preradbu. Time se ne samo spašava dio dobara, kojim nas je obdarila priroda, nego se pojačava i intezitet izkorišćivanja naših šuma. Time se pruža i mogućnost zaposlenja većeg broja radničtva kako u šumi, tako i na prevozu, te konačno pri samoj preradbi drveta. Preradbom drveta u celulozu intenzivirat će se gospodarenje u dielu seljačkih samovlastničkih šuma, jer će seljaci koje će proizvodnjom celuloznog, a napose smrekovog i topolovog drveta kroz razmjerno kratko vrieme moći uživati plodove svoga troška i truda oko pošumljavanja i čuvanja svojih gajeva. Osnivanjem 41 |