DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1944 str. 43     <-- 43 -->        PDF

I.
Družtveni predsjednik Ing. Ante A b r am
o v i ć, otvara sjednicu u 17 sati pozdravljajući
prisutne i obavješćujući prisutne o razlozima
odsutnosti odbornika, kako je uvodno
navedeno. Nakon toga komemorira smrt družtvenog
člana Ing. Nikole Brkljačića, upravitelj
šumarije u Sv. Ivanu žabnu, a sjednica
mu odaje počast. — U počast uspomene pokojnika
činovnici ravnateljstva šuma u Bjelovaru
sakupili su iznos od 1.200 Kuna i poslali u korist
Pripomoćne Köreskönjijeve zaklade, čime
je pokojni Brkljačić dobio najljepši vienac na
svoje posljednje zemaljsko počivalište.


Zatim predsjednik iznosi glavnu svrhu
ove sjednice, a ta je, da se i sa strane Hrvatskog
šumarskog družtva izričito naglasi važ nost
zakonske odredbe o osnivanju
dioničkog družtva za proizvodnju
i preradbu celuloze ovim
riečima:


»Prije prelaza na obični dnevni red želio bi
iztaći ogromnu važnost i veliko značenje koje
imadu u promicanju našeg šumskog gospodarstva
i unapređenju našeg šumskog gospodarstva
donesene dvie zakonske odredbe u zadnje
vrieme kod Ministarstva šumarstva i rudarstva
i to:


1. Zakonska odredba o osnivanju dioničarskog
družtva za proizvodnju celuloze, celuloznih
prerađevina i nuzgrednih proizvoda od 17.
XII. 1943. broj 2.899-D. V.-43. i
2. Zakonska odredba o izmjeni § 74. zakona
o šumama od 6. studenoga 1943. broj. 2790D.
V.-1943.
Poznato je da se u Ministarstvu šumarstva i
rudarstva izrađuje veleobrtni program kojim
će se regulirati u našem šumskom veleobrtu
broj i kapacitet raznih uređaja za mehaničku
i kemijsku preradbu drveta.


Na temelju prihodne sposobnosti naših šuma,
razpoloživih drvnih masa i drvnih zaliha te godišnjih
drvnih etata provesti će se revizija postojećih
uređaja i izraditi nove jasne smjernice
za obnovu drvnog prirada. Današnja
struktura naše drvne industrijske grane nije
suvremena i ne odgovara našim narodnim i
državnim potrebama. Razlozi takovom stanju
dobro su poznati te ih nije potrebno posebno
obrazlagati. Velike pustoši u našim šumama
nakon provedenih velikih eksploatacija najbolji
su nam dokazi dosadašnjeg lošeg šumskog gospodarstva.
Naš novi veleobrtni program obuhvatit
će plansko oblikovanje, uređenje i unapređenje
cjelokupne drvne industrijske proizvodnje.
Imajući pred očima sadanju strukturu
naše drvne industrije i veliki tehnički napredak
drvnog veleobrta u drugim kulturnim zemljama
Evrope dolazimo do zaključka, da je potrebno
provesti preorijentaciju preradbe s mehaničke
na kemijsku i time upotpuniti industrijsku
proizvodnju s tehnoložke strane. Dobivanjem
ovlaštenja za osnivanje i podizanje tvornice
celuloze, celuloznih prerađevina i nuzgrednih
proizvoda oživotvoruje se veliki dio našeg veleobrtnog
programa i izpunjava se jedna velika
praznina u našem narodnom gospodarstvu.


Naša potrošnja papira kretala se oko 27
milijuna kilograma od čega je naša jedina domaća
tvornica zagrebačka proizvela 10 milijuna
kilograma, dok se iz inozemstva moralo uvesti
15 milijuna kilograma. Isto tako uvažao se
ostali papir i Ijepenke okruglo oko 5 milijuna
kilograma. Prosječna se potrošnja papira kod
nas po glavi kretala oko 3 kilograma, dok je
primjerice u Njemačkoj 30 kg. Prigodom donašanja
zakonske odredbe o celulozi i podizanjem
novih tvornica celuloze izkrsavaju tri


glavna momenta. Prvo što država kao naš najveći
šumovlastnik imade u rukama najveći
broj dionica i rukovodi samo poduzećem, te što
će drvo kao glavnu sirovinu zato poduzeće
sada moći mnogo bolje izkoristiti. Ogromne
količine drva koje su ostale ležati u šumi i
koje su propadale na području Bosne i Gorskog
kotara bit će privedene svojoj svrsi. Drugo
osnivanje i podizanjem tvornica celuloze udovoljit
će se jednoj velikoj narodnoj potrebi time
što će se sve domaće potrebe na celulozi, papiru,
drvnom vlaknu i drugim potrebama podmiriti
iz vlastitih industrijskih proizvoda. Treće
da je postavljanje novih tvornica dobro izpitano
sa tehničke gospodarske i financijalne strane
i da naša država razvitkom te industrijske
grane ide -stopama drugih zemalja kao što su
Švedska, Finska i Slovačka.


Hrvatsko šumarsko đružtvo podcrtavajući
ovaj veliki napredak
u našem narodnom gospodarstvu
zahvaljuje gospodinu Ministru
Dru. Josipu Balenu nabriz´i i davanju
inicijative-u tom velikom podhvatu.


Zakonska odredba o izmjeni § 74., zakona o
šumama od velike je važnosti za unapređenje
šumskog gospodarstva u privatnim šumama,
jer su tom zakonskom odredbom uvrštene pod
naročiti javni nadzor kompleksi šuma od 30
hektara površine na više što do sada nije bilo.
Osim toga iztaknut je važan momenat javnih
probitaka u izkorišćivanju tih manjih kompleksa
šuma i određena potrajnost šumskog
gospodarenja, što do sada nije bilo, a ujedno
je predloženim mjerama spriečen loš postupak
sa šumama, jer je predviđeno kod poremećenja
i velikog predhvata na normalnoj drvnoj zalihi
uzimanje šume u državnu upravu ili izvlaštenje
u korist države. Ova zakonska odredba
kao i gornja igrat će presudnu važnost u budućnosti
u održavanju posebničkih šuma u dobrom
stanju i dobrom šumskom gospodarstvu.«


Sjednica upravnog odbora prihvaća ovaj govor
i zaključuje, da se Ministarstvo šumarstva
i rudarstva, odnosno gospođinu ministru
prof. Dr. Ing. Josipu Balen u uputi ovo
pismo:


Iz niza mjera, koje je ministarstvo šumarstva
poduzelo na polju šumarstva u godini
1943. Hrvatsko šumarsk o družtvo naročito pozdravlja
zakonsku odredbu, kojom je dano
ovlaštenje ministru šumarstva i rudarstva, da
osnuje poduzeće za proizvodnju i preradbu celuloze,
te što je tom istom zakonskom odredbom
ne samo pobuda nego i srž svih radova
predano u državne ruke. Ova zakonska odredba
značajan je čin za hrvatsko šumsko, ali-i
obće narodno gospodarstvo, jer osigurava mogućnost
izkorišćivanja diela naših prirodnih dobara,
na najracionalnijoj osnovici. Preradbom
drveta u celulozu izkoristiti će se u prvom
redu sve ono drvo, četinjača, a i listača, koje
je do sada ostajalo u šumama neizkorišteno,
jer nije bilo sposobno za pllansku preradbu.
Time se ne samo spašava dio dobara, kojim
nas je obdarila priroda, nego se pojačava i intezitet
izkorišćivanja naših šuma. Time se pruža
i mogućnost zaposlenja većeg broja radničtva
kako u šumi, tako i na prevozu, te konačno
pri samoj preradbi drveta. Preradbom
drveta u celulozu intenzivirat će se gospodarenje
u dielu seljačkih samovlastničkih šuma,
jer će seljaci koje će proizvodnjom celuloznog,
a napose smrekovog i topolovog drveta
kroz razmjerno kratko vrieme moći uživati
plodove svoga troška i truda oko pošumljavanja
i čuvanja svojih gajeva. Osnivanjem


41