DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Provedba toga u praksi znači: 1. U poslieratnom gospodarstvu sustavu treba posebničkoj pobudi ostaviti najšire polje rada. 2. Treba ustanoviti samostalnu redovitu gospodarsku državnu upravu i istovremeno provađati likvidaciju sadanjih ratno-gospodarskih ustanova, koje stoje izvan organizacije redovite državne uprave. 3. Samostalnu redovitu državnu gospodarsku upravu treba organizirati odozdo prema gore. Radi provedbe toga treba: a) osnovati gospodarske obćine kao obće gospodarsko upravne jedinice najnižeg stupnja, u kojima će biti provedena vodoravna organizacija gospodarstva, dakle u kojim će obćinama biti organizirano cjelokupno gospodarstvo. b) u kotarevima treba kombinirati vodo Iz stranog šumarstva: POSLIJERATNI PROBLEMI Švicarska je tipična planinska zemlja, u kojoj tri četvrtine površine zauzimaju visoke pla~ nine. VrKovi švicarskih planina zalaze u pojas vječnog sniega i leda. što se odrazuje i u učešću neplodnog zemljišta u cjelokupnoj površini. Naime, od cjelokupne površine švicarske, koja iznosi 41.295 km2 odpada na njive, vrtove i vinograde 400.000 ha ili 10% livade 800.000 ha ili 19»/0 pašnjake (planinske i dr.) 1,000.000 ha ili 24 neizkorištena zemljišta 400.000 ha ili 10% jezera, rieke, ledenjake itd. 579.500 ha ili 14% Šume u švicarskoj zauzimaju dakle nepunu četvrtinu ciele površine, ali obzirom na proizvodnu površinu njihov udio penje se na 31.0%. Na jednog stanovnika dolazi prosječno 0,24 ha šume. 70«/o švicarskih šuma sastoji se od četinjača (40% smreka, 20% jela, a 10% odpada na ariš, bor i dr., četinjače), a oko 30% odpada na listače (s25% bukva, a 5% hrast, jasen javor, kesteni dr. listače). Od uzgojnih oblika preteže visoki uzgoj. Za gospodarenje i upravu sa šumama postoje dvie organizacije: savezna i kantonalna. Savezna šumarska organizacija je Vrhovno nadzorničtvo, koje datira od 1875. godine, a kantonalna organizacija uređena je različito već prema pojedinim kantonima. Vriedno je istaknuto, da je 1907. za brojitbu kod Vrhoynog nadzorničtva osnovan poseban odjel — »Švicarska šumska brojitba«. Gospodarenje u šumama vrlo je dobro tako, da prosječno izkorišćavanje iznosi 3,5 m3 (ha, ali u pojedinim etat je daleko veći (na pr. obćinske šume u Aarbergu 14,4 u Zofingenu 9,4 m3 i t. d.). Drvna bilanca švicarske pasivna je. Uvoz nadmašuje izvoz za prosječno 1 milijun m3. Vlastita proizvodnja cieni se na 3 mil. m3, tako, da cjelokupna potrošnja iznosi oko 4 mil. m». Ovo su podatci za predratna vremena, jer je danas potrošnja pojačana, naročito u području ogrievnog drveta i drvnog ugljena, koji se upotrebljavaju i za veće pogone, pa i pogon motornih vozila. * Ovaj mali obćeniti prikaz švicarskog šumarstva potreban je, da se mogu razumjeti nastojanja današnje šumarske politike, a koje je iznio savezni šumarski nadzornik Dr E. Hes s ravnu i okomitu organizaciju gospodarstva već prema gospodarskom karakteru kraja; c) šumarstvu, kao temelju naše narodne imovine i našem najvećem bogatstvu, treba omogućiti već počevši s kotarom osnivanje samostalnih upravnih jedinica, gdje god za to ima uvjeta; d) obzirom na veliku razcjepkanost poljodjelskih posjeda, treba u svim krajevima viškova odnosno manjkova prehranbenih proizvoda osnovati po kotarevima samostalne prehranbeno- poljodjelske upravne jedinice s dužnošću unapredjivanja cjelokupne prehranbene proizvodnje i razpodjelbe; e) za gospodarske grane, koje nisu u pojedinim kotarevima toliko razvijene, da bi mogle dokazati opravdanost postojanja samostalnih upravnih ustanova, dovoljno je osnovati obće gospodarske horizontalno organizirane upravne ustanove; f) gospodarska organizacija Velikih župa mogla bi se izvršiti slično kao i u kotarevima«. ŠVICARSKOG ŠUMARSTVA u predavanju održanom na sastanku kantonalnih ravnatelja šuma dne 22. studenoga 1943. godine, a koje je i tiskano u br. 2 časopisa »Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen« pod naslovom »N euere Gesichtspunkte der schweizerischen Forstpo1 i t i k«, a čije glavne misli iznosimo u ovom prikazu. »Rat je švicarskom šumarstvu«, počinje Dr E. Hess svoje predavanje, »nametnuo težke zadatke, koje će ono, zahvaljujući svojoj skoro stogodišnjoj organizaciji, uzpješno i svladati. Korist je od rata, što on upozoruje na nedostatke naše državne organizacije, pa su već i nakon prvog svjetskog rata 1914.|18. poduzete izvjestne mjere poboljšanja u švicarskom šumarstvu. Posljednje godine svjetskog rata (1918.) izradio je šumarnik. Hef t i jedan priedlog o povećanju proizvodnje u šumama švicarske. Hefti previđa razvoj švicarskom šumarstva u pravcu pojačanja proizvodnje a što se ima postići povećanjem šumarskog osoblja. Kako je doba krize iza prošlog svjetskog rata ometalo ostvarenje istaknutog cilja, to je samo nekoliko kantona provelo preinake u svojim šumarskim organizacijama. Bilo je rieči i o promjeni saveznog šumskog zakona, što se međutim nije moglo provesti. Većina prije 25 godina po Hefti-ju označenih potreba vriede i danas.« »Već se četiri godine«, nastavlja Dr Hess, u »u švicarskim šumama sieče 150 do 200% normalnog etata, ali je i postignuto izjednačenje podjele drveta između područja s viškom proizvodnje i područja, kojih potrošnja nadmašuje vlastitu proizvodnju. Ova veća izkorišćavanja mogle su šume dati bez provedbe čistih sječa, štete dosadanjim zahvatima u proizvodnu šumsku glavnicu u većini slučajeva nisu velike, ali daljnje takovo izkorišćavanje moglo bi dovesti do ozbiljnih šteta. S prestankom čistih sječa početkom ovog stoljeća i prelazom na preborno gospodarenje postigla se kod nas u švicarskoj mogućnost, da se iz šuma izvade goleme količine drveta, a da se to na šumama i ne opazi. To s pohvalom priznaje i pučanstvo te se mnogi laik kod putovanja zemljom pita, odakle šumari namiču tako velike količine drveta a ne provode" čiste sječe.« 67 |