DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 27     <-- 27 -->        PDF

metodične politike pošumljivanja manjkalo je
i još manjka ne samo potrebna radna snaga,
nego i potrebna tegleća stoka i mehanička
podvozna sredstva. Prosječni Francuz po svojoj
naravi nije sklon sječi šuma i krčenju,
baš kao ni radu u rudnicima. Primirje je oduzelo
zemlji polovinu njenih šumskih radnika
Preko 20.00 francuzkih šumskih radnika nalazi
se još uviek u zarobljeničtvu, a preko


45.000 inozemaca, u prvom redu Španjolaca i
Poljaka, napustilo je Francuzku i povratilo se
u domovinu ili su prešli u njemačku industriju.
Zakonom od siečnja 1942. spriečena je liberalna
politika, koja je prije rata svakom posebničkom
posjedniku šume bez obzira bio on
seljak ili vlastelin, davalo pravo da u svojojšumi po miloj volji radi. Međutim još uviek
manjka preko 200.000 radnika, da se proizvodnja
drva održi na stanju od 36 milijuna prostornih
metara da se tako podmiri najnužnija
potreba na gorivom drvu i drvenom ugljenu,
rudničkom drvu, drvu za papir, za štavila i u
prvom redu za željezničke pragove, za brzojavne
stupove i za ostali građevni material.
Francuzka industrija za predradbu drva potrošila
je 1939. godine oko 40 milijuna prostornih
metara drva.
Sve financijalne metode subvencioniranja
(50 posto dodataka za pošumljivanje nepošumljenog
tla i 40 posto za poboljšanje već pošumljenog
tla, dobave sjemenja i mladica i t.
d.), koje su omogućene mjerama ministarstva
poljodjelstva, mogu naravski donieti praktične
uspjehe tek "za 25 ili 50, a čak i za 100 godina
nakon pomlađivanja i pošumljivanja dotičnih
površina. Međutim se je zakonom dopuštena
sječa morala povisiti za 50 posto. Kako međutim
ni u prošlosti nikad nije bilo dovoljno
podvoznih sredstava, a kako je i ugradnja drvnih
generatora u rekviriranim teretnim samovozima
na benzin zbog pomanjkanja željeza i
čelika morala biti ograničena, bile su francuzke
pilane u posljednje tri godine zaposlene do
najviše 50 posto njihovog proizvodnog kapaciteta.
Namještanje mladih ljudi iz »Chantier
de Jeunesse« za sječu i rezanje drva donosi
neku sporadičnu pomoć u pomanjkanju radnika,
ali uz prilično slabu prehranu nije moguće
iz nevještih pomoćnih snaga od danas
na sutra učiniti težke radnike. Razumije se,
da francuzke šume ne mogu udovoljiti ogromnim
zahtjevima, koji se na njih stavljaju zbogpojačane upotrebe drva na svim područjima
industrije i prometa, pa je zato francuzka
drvna industrija prekinula sa svojim starim
metodama i pošla novim putevima. Sada se
mjesto čelika i željeza kod dubokih i visokih
gradnja upotrebljavaju drvene grede i nosioci.
Kako se mjesto kožnatih podplata u industriji
cipela upotrebljavaju drveni podplati, to je sa-


Književnost
PREGLED


Kako bi svi čitaoci Hrvatskog šumarskoglista bili obaviešteni o sadržaju raznih časopisa
u koliko obrađuju šumarstvo ili predmete u
vezi sa šumskim gospodarstvom, donosit ćemo


mo 1942. godine u tu svrhu upotrebljeno preko


100.000 tona bukovog, orahovog, platanskogjablanovog drveta. Mjesto inozemnog drva za
proizvodnju štavila potrošilo se je 80.000 tona
hrastove kore i 40.000 tona domaćeg kestenovog
drveta. Inozemno celulozno drvo se sve
više nadomještava s domaćim drvom, odnosno
s drvnim odpacima. Mjesto da se kutije za
krugovalne strojeve, pepeljare i predmeti
umjetnog obrta priugotavljaju iz umjetnih
plastičnih masa, one se u malim i srednjim
obrtnim radionicama tokare iz drva. Strogom
organizacij|om (proizvodnje li strogom razpodjelbom
se je postiglo, da zalihe celuloznogdrva sada dostaju za nekih 7 mjeseci. Probitci
francuzkih rudnika ugljena zahtjevali su,
da se urede znatne pričuve jamskog drveta,
koje su dovoljne da u za život, važnim ugljenicima
sjeverne i srednje Francuzke ne nastupi
ograničenje posla.


Međutim još uviek postoji izraziti manjak
u brzojavnim stupovima, od kojih je poštanska
uprava prije rata godišnje trošila oko 730.000
komada. Zbog jakih zima 1939.-40. i 1940.-41.
izazvane velike štete u šumama nisu se do danas
mogle ukloniti. Francuzke željeznice morale
su se također odreći obnove željezničkih
pragova i zadovoljiti se samo sa izmjenom
najtrošnijih, a to je naravski dovelo do smanjivanja
brzine vlakova, što je prouzrokovalo
pogoršanje i onako težkog prometnog stanja
željeznice također ne mogu dobiti dovoljno
hrastovih i jelovih dasaka, koje se upotrebljavaju
za podove i stiene vagona. Tog se je
tvoriva godišnje prosječno trošilo oko 800.000
kubnih metara. Razumije se samo po sebi,
da od tog pomanjkanja drva trpi i francuzka
ribarska flotila, koja je za svojih 10.000 jedinica
trošila godišnje 80.000 prostornih metara
drva. Drvo se u prvom redu daje za sanduke
i omote za živežne namirnice.


Pomanjkanje ogrjevnog drva osjeća se tim
više, što je dobava ugljena zbog pomanjkanja
vagona i sabotaže u rudnicima zapela. Ciene
su dosta visoke pa ih financijalno slabiji potrošači
ne mogu plaćati. Za pogon vozila od
kojih je 70.000 uređeno na generatore na drvni
ugljen i 30.000 na generatore na drvni plin
treba 1.2 milijuna tona pogonskog tvoriva,
koje se dobiva od drva. Ta je količina prošle
godine mogla samo djelomice biti dobavljena.
Ipak je francuzko drvno gospodarstvo u posljednje
četiri godine umjelo iz materijalne
nužde napraviti proizvodnu krjepost. Sada
nakon uklanjanja svih nesuglasica među probitcima
posebničkih i javnih šumoposjednika,
ne stoji više ništa na putu zdravoj narodnojšumskoj politici.


»Gospodarstvo« od 13. II. 1944.


ČASOPISA


;
;; redovito naslove ovakvih radova ili članaka u
onim publikacijama, koje prima Hrvatsko šumarsko
družtvo, odnosno uredničtvo šumarskog
lista.


a) šumarski


Der Deutsche Forstwirt (Offizieles Forstblatt
des Reichsnährstandes) br. 1/2.: Grundsätze
und Richtlienien für den -Anbau der
Weymouthskiefer (Dr Wappes). — Aushaltung
und Preise des Rotbuchenstammholzes.


— Amtliche Bekanntmachung (u svakom broju).
— Br. 3/4.: Forstschutz bezw. Forstpathologie
als forstwissenschaftliche Disziplin (F.
Schwerdtfeger). — Br. 5/6.: Forstpathologie
bzw. Forstschutz als Forschungs-und Lehr69