DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 29 <-- 29 --> PDF |
rost veliku srž, koja bi se dala obrazložiti uplivom jakog kontinentalnog karaktera klime (pogotovo obzirom na njemačko područje). Na koncu govori o obliku srži, razpodjeli vlage i prostorne težine unutar stabla. Savjetnik ministarstva von Rado primjećuje da se približno točno poklapa razdoblje postanka zona crvenog srdca sa periodičkim pojavljivanjem oštrih zima u Mađarskoj od unatrag oko 140 godina, koje se ponavljaju skoro svakih 11 godina. 4. Nakon vrlo živahne rasprave savezno s prednjim predavanjem uzeo je rieč prof. Koll man n i održao predavanje o tehničkim svojstvima bukovine sa crvenim srdcem na osnovu iztraživanja više tisuća proba osržene i preko deset tisuća proba biele bukovine izvršenim u državnom zavodu za istraživanje drveta, Eberswalde. On je označio dio navoda u literaturi kao netočan, jer često nije dovoljno dana razlika između oboljelog i zdravog drveta. On drži mogućim da povišenje prostorne težine uzprkos velike disperzije ovog svojstva omogućuje stanovito klasificiranje osržavanja, koje tek kod iztraživanja velikog broja proba postaje jasnije, ali je praktično´ bez ikakvog upliva. Iztraživanje od oko 4000 proba iz furnira od bukovine sa crvenim srdcem nije dalo neku bitnu razliku u svojstvu čvrstoće, a u nijednom slučaju nekoi smanjenje čvrstoće. Naprotiv tome nije još razjašnjeno pitanje čvrstoće loma kod čega se mora uzeti u obzir činjenica, da n. pr. modrenje borovine ne tangira svojstva statičke čvrstoće, ali čvrstoću loma jako smanjuje, tako da se modra borovina tolerira samo u stanovitoj mjeri kod gradnje zrakoplova). Razjašnjenje dinamičke čvrstoće bukovine sa crvenim srdcem zbog toga je ođ osobite važnosti. Modul elastičnosti nešto je veći nego1 u biele bukovine, tako se mogu razjasniti potežkoće kod savijanja onih komada, koji su dielom crveni, a dielom bieli. Svojstvo ljuštenja je isto. Ljepljenje nije pogoršano. O brzini sušenja ne postoje´ praktična iztraživanja. Kod sušenja se mogu očekivati neznatna, ali praktički neznačajna usporavanja. Predlaže da se izda posebni svezak o svojstvima bukovine sa crveni m srdce m na osnovu rezultata dosadašnjih iztraživanja, koja će yraKsi pružiti potrebne smjernice daleko brže nego promjena dobavnih uvjeta i norma, koja se promjena može postići tek kroz duže vrieme. Ovaj se prieđlog jednoglasno prihvaća. Prof. Kosljar izjavljuje da će rezultate iztraživanja u Slovačkoj staviti odboru na razpolaganje. U zapadnoj Slovačkoj je srž od studeni riedka pojava, i isto tako je kao i u Njemačkoj ođ 1930. g. razmjerno´ brzo nestala. Naprotiv u iztočnoj Slovačkoj u starijim sastojinama ona je još uviek česta i gotovo uviek praćena sa truleži. Prof. Dr. Köstler govori o svojim dojmovima sa razprave kao slušaoca. Razprava o jednom tako težkom problemu kao što je postanak osržavanja, u početku je vođena s raznih točaka gledišta, a kasnije je dano jedno prirodoznanstveno razjašnjenje ovog pitanja obzirom nat upliv mikroklime i njenih ekstrema. On pozdravlja pobudu, da se izda svezak o svojstvima bukovine sa crvenim srdcem. To: je osobito važno s gospodarskog gledišta, jer Europa danas osjeća manjak na krupnoj bukovoj oblovini i jer se zbog krivih predpostavaka bukovina ne izkorištava dovoljno racionalno. V. Pregled šumskog područja bukve šumarskog ureda Szent-Lelek, dne 26. veljače 1944. Na području šumarskog ureda Szent-Lelek, šumarija Haromkut, odjel 136, 127, pregledane su bukove šume u kojima se crvena srdce pojavljuje samo1 u neznatnoj mjeri. U tim šumama bukve imaju loš oblik debla i često su inficirane gljivama. Prof. Mörath daje izjavu, da je za veleobrt ljuštenih furnira mjerodavan sliedeći redosljeđ* pogrješaka. 1. oboljenje gljivama, 2. kvrgavost odn. loši oblik debla i konačno 3. crveno srdce. VT. Zaključna sjednica održana je dne 26. veljače 1944., na kojoj su razpravljena još jednom sva pitanja i na kojoj je stvorena ova rezolucija: 1. Savjetovanja pokazala su jasno i nedvojbeno, da je izpravno prosuđivanje i upotreba bukovine sa, crvenim srdcem od velikog značenja ne samo za šumarstvo´, nego i za cjelokupno narodno gospodarstvo europskih država, a toj će se značenje zadržati i poslije rata. Dosad je upotreba bukovine sa crvenim srdcem bila zapostavljena zbog u većini slučajeva posve neosnovanih ođklona najvažnijih potrošačkih krugova. Ovaj problem ima jednu kvalitativnu i jednu kvantitativnu stranu. Potrebno je da se kvantitativno značenje još jednom izcrpno objasni, te se glavni ravnatelj prof. Dr. Köstler izjavio spremnim napisati za kasnije spomenutu monografiju jedan prilog o gospodarskom značenju bukovih šuma u Europi. 2. Razjašnjenje pitanja postanka dugo vremena poznatog crvenog srdca, kao i od 1929. g. u različitim područjima, osobito na iztoku, novo zapaženu srž od studeni bilo je u razpravi izcrpno i s različitih gledišta obrađeno, također i razni prelazi obiju često vrlo sličnih pojava, pri čemu je utvrđeno posebno djelovanje staništnih faktora u prvom redu mikroklime i njenih ekstrema. Potrebno je da se iztraživački radovi na ovom području nastave u najširem obsegu. 3. Podatci sakupljeni po odboru i stručnjacima, koji su sudjelovali, o rezultatima iztraživanja pokazali su, da tehnička svojstva zdravog crvenog srdca, koje se mora razlikovati od različitih oblika gljivama napadnutog, piravog ili prešlog drveta, zadovoljavaju gotovo svel važnije vrste upotrebe. Ona su se pokazala praktično jednakim svojstvima biele bukovine, osim savijanja dielom osržene, a dielom neosržene bukovine i dinamičke čvrstoće osobito čvrstoće udara, koja još nije posve iztražena. Zaključeno je zbog toga nastaviti iztraživanja na tom području što je brže moguće i dosadanje rezultate iznieti u kasnije spomenutoj monografiji. 4. Da se stvaranje novih propisa o sortiranju i dobavi što brže pripremi, sabrani su postojeći propisi u pojedinim zemljama. Budući je vrlo žurno da se već dosadanja izkustva i rezultati iztraživanja objave, zaključeno je izdati jednu razpravu o postanku i svojstvima bukovine sa crvenim srdcem sa slikama u prirodnim bojama u časopisu »Holz als Roh und Werkstoff«. Ovu razpravu potrebno je prevesti u više jezika.- Ako Međunarodnoj središnjici za. šumarstvo ne će biti moguće izvršiti sve priev.ode, umolit će se pojedine zemlje — .1.. nice da prevedu razpravu na svoj jezik. 103 |