DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 30     <-- 30 -->        PDF

5. Osobito je važno daljnje znanstveno iztraživanje
ovog problema. Kasnije će Međunarodno
povjerenstvo za upotrebu drveta izdati
u nizu izdanja Silvae Orbis monografiju o
tom pitanju.
Književnost


ZEMLJOPIS


U zbirci jubilarnih izdanja o svojoj stogodišnjici
Matica Hrvatska izdala je i obći dio
»Zemljopisa Hrvatske«.* U dva svezka
s blizu 700 stranica i 358 slika i karata ovaj
obći dio sadrži ove prikaze:


Zemljopisni i geopolitički položaj (F. Lukas)
;
Geologijska i tektonska izgradnja (Dr. J.
Poljak);


Obličje površina (Dr O. Oppitz — u ovom
dielu prikazan je razvitak reljefa i dan geomorfologijski
pregled);


Klima (Dr. S. škreb i suradnici Dr J. Letnik,
M. Kovačević, H. Juričlć, A. Obuljen i F.
Margetić);


Vode (Zv. Rosandić);
Tlo (Dr M. Gračanin);
Biljni sviet (Dr I. Horvat);
Životinjski sviet (Dr Kr. Babić);
Poljodjelstvo (Dr P. Kvakan);
Morsko ribarstvo (Dr T. šoljan);
Šume (Dr M. Anić);
Rudarstvo i industrija (Dr N. Peršić);
Promet (Dr Zv. Dugački);
Naselja (Dr Zv. Dugački i Dr M. šenoa);
Demografijske i narodne prilike (Dr Zv. Du


gački) ;
Etnografijski sastav (Dr M. Gavazzi).
Kako se iz samog sadržaja vidi, ovaj je


Zemljopis Hrvatske vriedna knjiga ne samo
kao obćeobrazovano pomagalo, nego i kao
knjiga šumarske stručne knjižnice. Ova knjiga
uzpješno je popunila prazninu prirodopisa Hrvatske:
geologije, klimatologije, bilinskog i životinjskog
carstva, a za one, koji obrađuju i
izkorišćuju zemlju, još i opisa tala.


Napose je obširno prikazana klima,
koja je na 128 stranica obrađena u ovim poglavljima:
I. Uvod II. Vremenske pojave,


III. Tlak zraka, IV. Vjetar, V. Temperatura,
VI. Vlaga u zraku, VII. Naoblaka i sijanje
Sunca, VTII. Oborine, i IX. Klimatska razdioba.
Ova klimatografija predstavlja »prvi prikaz
klime cjeline hrvatskih krajeva, koji se temelji
na opsežnoj numeričkoj građi«, pa će dobro
doći i u praktičnom radu mnogog šumara. Od
jednakog je značaja i prikaz hrvatskih
tala , u kojem prof. Dr M. Gračanin pruža
»filmsku sliku geneze peđosfere i njenih glavnih
prirodno-historijskih jedinica, tala«, čime
je omogućeno upoznavanje glavnih tipova tala
Hrvatske, upozoreno na njihovo prirodno razprostranjenje,
kao i na zakone njihovog života.
Poput klimatografije i pedografije od iste je
vriednosti i »biljni sviet« prof. Dra Ive
Horvata, koji donosi prikaz najznatnijih biljnih
zadruga Hrvatske.
Šum e Hrvatske prikazane su u dva diela
knjige: u dielu prikaza biljnog svieta, te u dielu
prikaza »šume«. Međutim je Horvatov pri


* Zemljopis Hrvatske, Opći dio, 2 svezka,
uredio Dr Zvonimir Dugački, izdanje Matice
Hrvatske u Zagrebu 1942. god. — u knjižnici
Hrvatskog šumarskog đružtva pod br. 1788.
6. Zaključeno je izraziti najsrdačniju hvalu
mađarskom ministarstvu poljodjelstva kaosvima onima, koji su svojim radom doprinieli
ovom sastanku.
Dr. I. Horvat


HRVATSKE


kaz šuma sastavni dio prikaza cjelokupnog
biljnog svieta Hrvatske, dok Dr Anić na osnovu
bioložkih elemenata prikazuje šumu prema
šumsko-gospodarskim značajkama. Kako klimatski,
tako1 i vegetacijski područje Hrvatske
dieli se u dva diela: u primorski i u kontinentalni.
To je ujedno i podjela i hrvatskih šuma.
Primorske šume dalje se diele u dva područja,
u ono izrazito sredozemnog obilježja i u ono
polusredozemnog. Kontinentalne šume naprotiv
obrazuju pet različitih područja i to: nizinske
šume, šume brežuljaka i nizinskog gorja, šume
sredogorja, planinske šume i visokoplaninske
šume.


Nasuprot dobroj obradbi i liepom prikazu
hrvatskih šuma s biljnosocioložke strane, prikaz
šume kao gospodarskog objekta
i šumarstva kao diela narodnog
gospodarstva ne zadovoljava.
Drugi dio prikaza o šumama »Važnost naših
šuma« prostorno je premalen (niti dvie stranice
!), a da bi mogao obuhvatiti takav prikaz
hrvatskog šumskog gospodarstva, koji bi
ostavio jači utisak o značenju šuma i drveta
za čovječji život uobće, a za hrvatski narod
napose i to ne samo s materijalne strane (obskrba
cgrievom, građom, pašom, pružanjem
rada) nego i s narodnopolitičke i kulturne
strane (podizanja javnih građevina — željeznica,
omogućavanja većeg standarta života, u
školovanju hrvatske inteligencije i t. d.), a jednako
tako i zbog posredne njezinih koristi
(zaštitna uloga šuma). Kao kontrast ovome
trebalo je opisati težke posljedice uništavanja
šuma.


Posebice ćemo se osvrnuti još na prika z
krša , kojeg je u okviru poljodjelstva obradio
prof. Dr P. Kvakan. Intenzivnija poljodjelska
proizvodnja na kršu ovisna je, piše Dr Kvakan,
o dva činbenika: o njegovom pošumljavanju
i o gospodarenju s vodom. Naročito je istaknuta
uloga pošumljavanja, za koje se (na
str. 521.—522.) kaže: »Oskudica na zemljištu
sposobnom za obrađivanje bitna je karakteristika
cieloga Krša. Ono što se raznim službenim
statistikama razvrstava u kulturno zemljište,
velikim je dielom veoma oskudan pašnjak,
kamenjara, manje ili više gol i neplodan
krš. Na tim; pašnjacima naročito u sušnim ljetima,
kakva ovdje prevladavaju, razvija se toliko
oskudna vegetacija, da površina od 3—4
jutra jedva dostaje za potrebnu pašu jedne
ovce. Ovakve površine obično predstavljaju
ogollćeno zemljište, s kojeg je u cielosti ili
djelomično´ nestalo šumskog pokrova uslied
prekomjerne sječe, koja je često puta bila
skopčana čak i s vađenjem korienja oborenog
šumskog drveća. Kraj nerazvijene proizvodnje
krmnog bilja na oranicama stoka je držana
ljeti i zimi na paši, i mladi izboji šiblja, drveća
i trava prigrizani su u tolikoj mjeri, da je
čitav kraj ogolićen, i od šumske, odnosno koliko-
toliko gospodarske površine, nastaje ljuta
golet, koja se veoma težko ponovo privodi u
kulturno´ tlo. Pošumljivanje takvih