DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 33     <-- 33 -->        PDF

mogućnosti njegovanja te popravljanja prirodne
glavnice. Ovamo ulazi: a) izvedba pojačanih
sječa bez štete za redovno gospodarenje (izbor
sječina i načina sječe), b) veća briga za pomladak
i njegu sastojina sa svrhom povećanja
proizvodne sposobnosti i c) uvećanje gospodarske
površine novim pošumljavanjima. U
šumarsko-političkoj se praksi nameću u ovom
pravcu zahtjevi a) osiguranje iznosa umanjene
glavnice za svrhe šumskog gospodarstva, b)
amortizacija navjera, c) osnivanje pričuvnih
zaklada, d) sprječavanje štetnih utjecaja na
cienu drveta i c) sprečavanje štetnih utjecaja
na oporezivanje šumskog gospodarstva.


Hermann Leonhard: Oblikovanja šuma u
području berlinskih izletišta. Savezno s novim
građevnim propisima grada Berlina ima biti
gradsko područje izvan stanbenih četvrti, u
koliko služi kao izletište i odmaralište građana,
naročito oblikovano za određenu svrhu. Mora
odmah naglasiti, da za ljepotu krajolika u čitavoj
brandenburzkoj marci upravo šuma vrši
presudnu ulogu. Stepen šumovitosti, koji u tim
krajevima stoji nad prosjekom ostalog Reicha,
mora biti nakon rata još povećan. Predmjeva
se, da će se to postići pošumljivanjem manje
vriednih poljodjelskih površina. Glavna je vrsta
drveća bor. Listače su zastupane u vrlo
neznatnom omjeru. Hrast i bukva, dolaze u čistim
sastojinania, ponekad i u smjesi s borom,
ali poglavito na dobrim morenskim stojbinama.
Ovakov je kraj uz svoje bogatstvo na jezerima
te uz svoj relief (humlje) naročito privlačiv.
Spreewald se sastoji iz liepih sastojina johe a
mjestomično i jasena. Inače na siromašnijim
tlima t. j . pjeskuljama prevladavaju borove sastojine.
U prvom je redu nužno, da se područja
čistih listača te područja mješovitih šuma
održe u današnjem stanju. Ali time glavni zadatak
nije ni dirnut. Velike potežkoće stavlja
posao oko oblikovanja ogromnih površina borovih
šuma, koje djeluju monotono, pa su
uslied svoje jednolikosti i prozvane »Nadelholzsteppen
«, čiste borove sastojine ne smiju ovakove
trajno ostati već se moraju podsađivati
listačarna. Najbolje je prilika za unašanje listača
prilikom pomlađenja postojeće čiste borove
sastojine. U isto vrieme treba nastojati,
da se veće jednođobne površine što prije pro-
gale i tako dobije raznoličniji sastojinski
ustroj. Osim čisto estetskih prednosti polučit
će se novim oblikovanjem šuma i veći prihodi,
jer će se tlo sukcesivno popravljati. Napose će
pak nova šuma biti odporna protiv zaraze insekata
i prirodnih nepogoda. A to je vrlo važno,
ako se uvaži, da su baš čiste borove, sastojine
mnogo trpjele od sniega te od zareznika


(Trachea) u prošlom deceniju. Ali i sam turistički
promet treba drugčije urediti nego do
sada (izgradnja novih puteva i novih linija za
omnibuse, uređenje kupališnog - saobraćaja).
Dakako, svi ovi projekti mogu doći do ostvarenja
tek poslije rata.


Četvrti broj ima ove razprave:


Prof. W. Schmidt: Raznolikosti kod borovih
rasa: — novi pogledi i priedlozi za
metode međunarodnih pokusa. U početku razprave
svraća autor pozornost na važnost ispravnog
uređenja pokusne mreže u svrhu izpitivanja
rasnih osebina jedne vrste drveća (napose
obzirom na obseg i gustoću). Posebnu
važnost pridaje izpitivanju udaljenosti pojedinih
pokusnih objekata, jer stanovite rasne ose


bine dolaze do izražaja tek pod drugim stanišnim
uvjetima. Izpitivanje je rase s praktične
strane važno, da se izvrši prije uvađanja egzota
(Eucalyptus, Douglasia), jer će se na taj
način moći izbjeći mnogim kasnijim neprilikama.
U glavnom se na ´metode pokusa stavljaju
dva zahtjeva: 1. brzo zaključivanje o mladenačkom
stadiju biljaka (nakon 5—6 godina),
2., ujednostavljenje metoda mjerenja. Na primjeru
rasnih svojstava iz njemačkih nizinskih
borika dokazuje, autor da se i sa štedljivim
metodama snimanja može dobiti uvid u distribuciju
tipova već za mladenački stadij biljaka.
Iz prikupljenih se izkustava mogu postaviti
priedlozi i za pokuse međunarodnog značaja.
Podatci izvršenih pokusa prikazani su u sliedećem
redu: osjetljivost iztočnog bora u baltičkom
prostoru, proizvodna snaga na nadzemnoj
biljnoj masi, duljina stabljike, gustoća
rasta, odpornost protiv defoliacije, granatost,
pogrješke u razvoju, izkrivljenost i sposobnost
zacjeljivanja. Za iztočnoprusku provenienciju iznosi
nekoliko važnih svojstava naročito u vezi
s borovima ostalih njemačkih pokrajina. Prikupljeni
se podatci osnivaju na istraživanjima
izvršenim na oko 3 milijuna biljaka iz svih
njemačkih područja. Sa svim tim rasprava ima
svrhu pružiti samo letimični pregled ovih radova
te poslužiti kao osnovica za daljna razpravljanja.


Doc. G. Vincent: Putevi za povišenje primjese
staništu odgovarajućih vrsta u šumama
Srednje Europe, šumsko-uzgojni nedostatci
umjetno postignutih čistih četinjavih sastojina
kao i mnoge druge nedaće,, koje često dolaze
u ovim uzgojnim oblicima, već su odavna pokazali,
kako je vrlo pogibeljno, izvoditi nasilne
promjene prirodne smjese vrsta drveća u šumi.
Pod pritiskom se kalamiteta i drugih zala
svih mogućih vrsti počelo tražiti put i način,
kako da se povisi smjesa iztriebljenih ali odpornijih
i tlu više odgovarajućih vrsta. Ali izvedba
ove namjere nije lagana, jer valja naročito
paziti ne samo na, bioložka svojstva pojedine
vrste, ne samo na stanišne prilike pojedinih
šumskih područja nego i na gospodarske
zahtjeve. U ovoj razpravi obrađuje autor pitanje
izbora vrsta drveća i pritom luči glavne i
pomoćne vrste. Ispravno odabiranje vrsta predpostavlja
solidno poznavanje prihodne sposobnosti
i bioložkih svojstava. Posebnu važnost
pridaje onim vrstama, koje su raširene pretežno
u oblasti kopnenog podneblja t. j . smreci,
beru i arišu. Zatim razmatra vrste obalnog
podneblja, napose bukvu, grab te hrastove lužnjak
i kitnjak. Od četinjača ubraja jelu među
atlanske vrste. Izvodi pokazuju, zašto uvađanje
pretežno atlantskih vrsta obećaje vrlo male
uspjehe, te će to biti sve dotle, dok se god ove
vrste budu uzgajale na velikim čistim sječinama
bez zastora starih stabala. Dolazi do zaključka,
da uzmicanje i nestajanje nekih listača
i jele nije samo posljedica pogodovanja
smrekovim i borovim čistim sastojinama nego
i posljedica čistih sječa i s njima spojenog
osnivanja jednodobnih sastojina. Na brojnim
primjerima prikazuje tečaj prirodnog pošumljenja
čistih sječina, a taj se vrši ne samo
stablimično nego i grupimično. Ova nas spoznaja
upućuje, da nije dovoljno samo ograničavanje
stvaranja čistih borovih i smrekovih
sastojina, već je od prieke potrebe napustitidosadanje načine sječe i provoditi tlu odgovarajuće
pomlađenje postepenim uživanjem. Pri


107