DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 37     <-- 37 -->        PDF

vima opustošenje šuma, a u kršovitim predjelima
povećanje golog krša.« »Uzgajanje i korist
bagremovih šuma« (Dr. Zl. Vajda, br. 10.
od 3. III.); te »Narodno-gospodarska važnost
naših nizinskih šuma« (Dr. M. Anić — u uzkršnjem
broju).


Dnevnik »Hrvatski narod« objavio je
članak: »Razvoj našeg bujičarstva« (Ing. ..
Horvat, od 1. siečnja 1944.).


Dnevnik »Nova Hrvatska« u uzkršnjem
broju tiskala je članak pod naslovom
»Šuma kao zaštita naših oranica« (Ing. R. A.).


Tjednik »Spremnost« u uzkršnjem broju
donosi dva šumarska članka i to: »Naše
šumsko gospodarstvo i minule tri godine« (Dr.


J. Balen) i »Naše nizinske šume i gospodarŠumarstvo
drugih:


stvo« (zapravo bi trebalo biti i poljodjelstvo,
napisan od Ing. M. Matijaševića).
Sarajevski dnevnik »Novi list« u broju od


9. i 10. IV. 1944. đonio je sastavak »Uloga
šume u poljodjelskoj proizvodnji« (Ing. S.
Omenović).
Bilježimo nadalje prilog u kalendaru »D an
i c i« za 1944. godinu »Bagren, kesten i topola
« (Ing. O. Piškorić), dok je i u knjizi »Izgledi
i problemi hrvatskog gospodarska
« , koju je izdao Pododbor Matice Hrvatske
u Zagrebu krajem 1943. god. nalaze dva
članka iz područja šumarstva: »Pravila zadružnog
života u prirodnoj šumi« (Ing. S. Frančišković)
i »Uloga šume u priradnom i kulturnom
životu našega naroda« (Dr. M. Marinović).


POGLED NA ŠUM AKSTVO FINSKE


Najvažniji rezultat šumarskih iztraživanja
provedenih prošlih godina u Finskoj bez sumnje
je utvrđivanje drvne mase i površine šuma
mjerenjima izvršenim od 1936. do 1938. godine,
inventarizacija, koja je svršena, u najglavnijim
potezima.


Poznato je, da je Finska prva zemlja, koja
je provela inventarizaciju svih svojih šuma
(1921. do 1924.), pa prema tome posljednja
mjerenja su več druga po redu. Podjednako su
s inventarizacijom šuma provedena i iztraživanja
o upotrebi i potrošnji drveta, pa se stoga
u ovom prikazu istodobno baca pogled na
posljedke iz´traživanja obiju grana.


Procjena šuma izvršena je uzporednim prugama
položenim u južnom dielu zemlje u razmaku
od 13 km, a u sjevernom od 26 km.
Pruge su tekle u smjeru jugozapad—sjeveroiztok
t. j . okomito na glavna jezera i glavne
rieke.


Površina pod šumom


Finska se pruža između 60» i 70» sjeverne
geografske širine i u pravcu sjever—jug ima
dužinu od 1100 km. Odmah je jasno, da na
tako velikom razmaku vladaju i različite prirodne
prilike. S klimom, koja spram sjevera
postaje sve hladnija, mienja se i vlažnost i
produktivnost. Posve na sjeveru, uz obalu .Sjevernog
ledenog mora, nalazi se jedan uzan pojas
bez ikakve vegetacije. Južna obala pripada
umjerenom pojasu s bjelogoričnim drvečem. Između
ovih dviju skrajnosti pruža se područje
četinjavih šuma, ali vrlo različno kako obzirom
na plodnost tla, tako i prema upotrebi
drveta i intenzivnosti gospodarenja.


Obćenito uzevši, a obzirom na šume, Finska


je 64. meridijanom podieljena u dva područja:


sjeverno s jjodrucjem Laponije i Oulu, te južno


područje.


Cjelokupna površina Finske iznosi 34,850.000


ha, od čega odpađa:


južni dio sjeverni dio svega


šumeobradivo zemljište,
za nastanbe, puteve
i si. . . .
neobrađena zemljišta


svega


u hiljadama hektara
14,260 10,580 24,840


3,907 403 4,310


1.393 4.307 5.700
19.560 15.290 34.850
Ne računajući Rusiju Finska je šumom najbogatija
europska zemlja i u absolutnom i u
relativnom smislu. Prosječno dolazi 6,5 ha šuma
po stanovniku. Između ostalih europskih


zemaija navodima Švedsku s 3,8 ha, Rumunjsku
i> 0,37 ha i Njemačku s 0,21 ha.


Sume


U Finskoj raste mali broj vrsta šumskog
drveća, ali su sve odlične, kako po svojoj fizičkoj
strukturi tako i obzirom na gospodarnjaee.
Inače obzirom na vrste finske se šume


sastoje od:


pretežno bora


jele
,, breze
„ trepetljike


johe
neobrasle površine


svega 100,0% površine


Ostale listače kao hrast, jasen, javor, briest,
lipe, te pojedine vrste joha imaju također mjestimično
svoju važnost: one naročito, obogaćuju
prirodu.


U finskim šumama pretežu srednjedobne sastojine.
Starih stabala ima naročito u državnim
šumama sjeverne Finske, dok u južnom
dielu pretežu mlade šurne. Obilje srednjedobnih
šuma obećava mogućnost većih sječa u
budućnosti.


Drvna masa i prirast
U drvnoj masi najbolje će narn reći ovaj


s 52,2% površine
s 28,5»/n
s 16,8%
s 0,2%
s 1,3%
s l,Oo/0


pregled:
bor jela listačeu milijunima kub. met.


južni dio 459,0 352,6 254,4sjeverni dio 247,0 150,2 96,8


svega 706,0 502,8 351,2


svega
s korom
1.066,0
494,0


1.560,0


Drvna masa po hektaru vrlo je različita prema
zemljopisnoj širini. U sjevernim brdskim
krajevima drvna masa riedko prelazi 20 kubnih
metara, u šumskim predjelima Laponije
penje se ona na 80 kubnih metara, u Kainuu
iznosi 150 kubnih metara, a u srednjoj Finskoj
200—300. U južnoj Finskoj dostiže, pa i premašuje
400 kubnih metara. Prosječna drvna
masa, međutim je mnogo manja i ona iznosi u
južnom dielu Finske 74,8 kub. met., a u sjevernom
47,6 kub. met. po hektaru šume.


Godišnji prirast iznosi:


cjelokupni po 1 ha
u južnom dielu 36,67 mil. m» 2,57 m*
u sjever, dielu 9,03 mil. m3 0,86 m1


svega 45,70 mil. m:l odnosno 1,84 ftj´