DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Naše bukove šume, kojima se gospodari oplodnom i priebornom sječom, mogle bi teoretski udovoljiti i najvećim zahtjevima celuloznog veleobrta na bukovom drvetu, da se ne mora uzeti u obzir obskrba pučanstva sa ogrjevnim drvetom, zbog koje se izrada celuloznog drveta iz bukovine mora znatno ograničiti, i to većim dielom na one šume, koje zbog udaljenosti, ne će doći u obzir kod obskrbe pučanstva ogrjevom. U koliko nam prije uspije pučanstvo naučiti na racionalnu upotrebu ogrjeva, te provesti zamjenu loženja drvetom za loženje kamenim ugljenom i lignitom, a u gradovima zamieniti snagu ogrjevnog drveta sa električnom energijom, to će nam prije veće količine bukovog drveta ostati na razpoložbi za racionalnije izkorišćivanje, nego što je ono u ogrjevne svrhe. Jer bukovo drvo, ne samo da nam mora u buduće poslužiti da pokrijemo domaću potrebu na celuloznoj tvari lošije kakvoće, već nam ono mora davati i potrebnu sirovinu za proizvode suhe destilacije, kao i za kemijsku preradu. Bukovo celulozno drvo moći će se izrađivati već kod proreda bukovih sastojina, kao i onda, kada se iz njih uklanjaju jača loše oblikovana, prelomljena i druga oštećena stabla, od kojih se pojedini dielovi dadu izraditi u cjepanice. Ono će se moći izrađivati i kod svih izkorišćivanja za sječu određenih etata, kod svih faza oplodnih sječa, kao i kod prieborne sječe, svagdje tamo, gdje će nam nakon izrade trupaca za ljuštenje i piljenje, preostati stanovita količina oblovine sposobne za izradu cjepanica. U mnogim ćemo slučajevima morati uzeti u obzir i veće količine bukovog drveta, koje će nam biti potrebne za izradu željezničkih pragova. 3) Utjecaj izvoznih prilika na mogućnost izrade i upotrebe celuloznog drveta. Količina celuloznog drveta, koja će se moći staviti na razpoložbu za preradu u tvornicama celuloze zavisit će mnogo i o izvoznim prilikama. Ona, na osnovu površine i prirasta ustanovljena količina tog drveta za pojedinu oblast, ima tek aproksimativnu i maksimalnu vriednost. Sa čitavom tom količinom smjeli bi tek onda računati, kada bi površine svih sastojina bile u pogledu izvoza podpuno i trajno pristupačne, te kada nebi bilo nikakvih drugih potreba, što u stvarnosti redovno nije. Velika se većina naših šuma, koja dolazi u obzir kod izrade celuloznog drveta, nalazi u brdskim i planinskim područjima u kojima je izvoz danas i ako su svojedobno vršene sječe, onemogućen ili znatno otešćan. To je posljedica nekadašnjeg po šumsko gospodarstvo lošeg načina izkorišćavanja šuma, kada se nakon sječe iz izkorišćenih područja uklanjala sva prometna sredstva, a da se nije vodilo računa o njihovoj potrebi za vrieme uzgajanja i njege sastojina. Tako dugo, dok se ne izgrade valjane šumske ceste, putevi i vlake, a prema potrebi i stalne šumske željeznice t. j . prometna sredstva, koja će biti stalno uzdržavana u uporabivom stanju ili, koja će se prema potrebi moći lako u takovo stanje dovesti, neće se moći celulozno drvo u našim brdskim šumama u punoj mjeri izkoristiti, već će naprotiv, vrlo mnogo tog vriednog drveta i dalje ostajati na sječinama ili u zabitnim šumama, te tamo iztrunuti. Ovaj nedostatak stalnih prometnih sredstava pogotovo će se osjećati kod dobivanja celuloznog drveta putem proreda sastojina, te kod čišćenja velikih područja priebornih šuma, jer se ti šumsko-uzgojni zahvati, koji bi nam mogli stalno davati veće količine celuloznog drveta, neće moći provesti bez valjane mreže prometnih sredstava. I za privremena prometna sredstva t. j . ona, koja se nakon izkorišćivanja redovnih godišnuh sječina uklanjaju, mora se stvoriti mogućnost, da se prema potrebi što brže i lakše opet uzpostave. Ovo ne samo radi izkorišćivanja celuloznog drveta već i radi potrebe uzgajanja i njege mladih sastojina. Znademo iz dosadanjeg izkustva, da su najbolje gospodarstvene osnove zakazale, te nisu ostvarene samo zato, što nisu pravodobno t. j . prije provađanja sječa, izgrađena solidna i trajna prometna sredstva, ili se nije osigurala ponovna uzpostava u pojedinim područjima, već napuštenih prometila. Stoga će i za obskrbu naših budućih tvornica celuloze, potrebnim celuloznim drvetom i to trajno, redovno i u dovoljnoj količini, biti odlučno, da se pitanje izvoza tog drveta iz naših prostranih šumskih područja pravodobno i što pravilnije rieši. Izkorišćivanje šuma ne smije se ograničiti samo na sječu i izvoz posječenog drveta, već se istodobno moraju stvoriti uvjeti za obnovu i uzgajanje budućih sastojina, vriednijih od onih, koje se sad izkorišćuju. Zato moramo u budućnosti |