DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Dr. .... IVO HORVAT, Zagreb:


CELULOZNO DRVO


(FASERHOLZ)


Drvo je danas najvažnija sirovina u proizvodnu celuloze. Celulozno drvo je
tanja deblovina onih vrsta drveća, koje se po svojim svojstvima mogu preraditi bilo
mehaničkim postupkom u drvenjaču ili utrljanicu (Holzschliff) bilo kemijskim
postupkom u celulozu (Zellstoff). Drvenjača odnosno utrljanica dobiva se meljavom
(utrljavanjem) drveta. Prema načinu preradbe razlikuje se biela i smeđa drvenjača.
Drvenjača je smjesa kemijski gotovo posve nepromijenjenih vlakanaca, dielova
vlakanaca, fibrila i stanica sržnih trakova. Celuloza dobivena kemijskom preradbom
drveta nije kemijski čista celuloza. To ie zapravo meka vlaknasta masa, koja
se sastoji pretežno od celuloze, vrlo malih količina hemiceluloza i tragova lignina.
Celuloza se dobiva kuhanjem usitnjenog drveta pod povišenim tlakom i temperaturom
bilo u alkalijskoj otopini (natronska i sulfatska celuloza) bilo u kiseloj
otopini (sulfitska celuloza).


Drvenjača se upotrebljuje za proizvodnju jeftinih vrsta papira, za proizvodnju
ljenenke i kao dodatak celulozi u proizvodnji boljih, čvršćih vrsta papira. Celuloza
je danas ne samo osnovna sirovina u proizvodnji papira nego je ona i osnovica
veleobrta umjetne svile, umjetne vune, eksploziva, umjetnih tvari i drvnog
šećera. Drvni se šećer upotrebljuje bilo kao stočna krma, bilo za .konzerviranje i
preradbu mnogih živežnih namirnica (voća, marmelade, čokolade i t. d.), bilo da
se drvni šećer vrienjem prevede u špirit, koji služi kao pogonsko gorivo.


Celulozno drvo je tanja deblovina, koja služi za proizvodnju celuloze. Trgovačke
uzanse donose sliedeće propise za celulozno drvo: To su većinom trupcići
odnosno oblice dužine od 1 m na više, a debljine od 10 do 25 cm. Kao celulozno
drvo mogu se upotriebiti i cjepanice. Celulozno drvo mora biti zdravo, nesmije biti
prestaro i prhko. Ono mora biti što pravilnije građe i što čišće od grana i kvrga.
Dozvoljava se po koja kvrga. Celulozno drvo mora biti sa što manje srži. Ono ne
smije biti rujavo, crvotoeno i trulo. Nepoželjne su raspukline, jer se u njima nakuplja
nečist, a ta nepovoljno djeluje na kakvoću celuloze.


Kao celulozno drvo dolaze u obzir ove vrste drveća: smreka, jela, bor, jasika,
topola, lipa, joha, vrba, breza i bukva. Za proizvodnju celuloze važno je, da celuloznog
drva imade u velikim količinama i da je jeftino.


U novije doba osim celuloznog drveta, u smislu propisa suvremenih trgovačkih
uzansa, izkorišćuju se za proizvodnju celuloze i odpadc i dobiven i
tehnikom izrađivanja i prerađivanja drveta. Po Vorreiter-u
(str. 407.) za celulozu kao sirovinu u proizvodnji papira i ljepertke dolaze u obzir
samo krupniji odpadci. To mogu biti okorci, porubci, okrajci, odpadni trupcići kod
proizvodnje ljuštenih furnira, iverje, teševina i dr. Za celulozu kao sirovinu za
proizvodnju umjetne svile i vune mogu se upotriebiti ne samo krupni nego i sitni
odpadci.


Svojstva celuloznog drveta.


Za kakvoću i postotak izkorišćenja kod proizvodnje celuloze od važnosti je
cio niz činbenika. Bez dvojbe je po kakvoću celuloze od upliva i sam postupak
dobivanja. Ovdje ne ćemo ulaziti u razpravu tih pitanja, nego ćemo ukratko iznieti
neka svojstva same sirovine t. j . celuloznog drveta. Po svojstv a ce luloznog
drveta od važnosti su: kemizam drveta, građa drveta (duljina,
debljina i učešće vlakanaca), prostorna težina, pravilnost građe (homogenost
strukture), pogreške građe, boja, stepen zdravlja, vlaga, preležalost i čistoća celuloznog
drveta.


Poznavanje građe i svojstva celuloznog drveta te njihovog upliva na kakvoću
i postotak izkorišćavanja kod proizvodnje celuloze omogućit će nam što racionalnije
izkorišćavanje celuloznog drveta i pružiti nam potrebne smjernice za proizvodnju
tog drveta.


Elementarni sastav drveta je za sve vrste drveta skoro isti. Drvo u prosjeku
sadrži 49,6% ugljika (C), 6,1% vodika <(H), 43,8% kisika (O), 0,4% pepela te 0,1%
dušika. Elementarni sastav drveta ne govori nam ništa o samim svojstvima dr


140