DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 60 <-- 60 --> PDF |
bili svagdje rado traženi. Osnivajući svoje organizacije, tražili su već 1366. god. u Veneciji zabranu izvoza tekstilnih odpadaka iz njihovoga grada. Povećanjem potrošnje, rastao je i broj proizvađača papira i usavršavao se ´ rad. Najteže napore zahtjevalo je tucanje i lupanje tekstilnih odpadaka t. j . priprema tvoriva, o kojemu je ovisila kakvoća papira, pa se prešlo sa ručnoga rada na mehanizirani pomoću mlinskoga kola i ozubljena prenosnika, koji je pokretao batove. Radi toga su se radione´ podizale pokraj tekućih voda, koje su im ujedno služile i za pranje odpadaka. Pošto su takove radione, barem izvana, sličile mlinovima, a i neki su mlinovi bili pregrađivani u tu svrhu, dobile su naziv »papirni mlinovi« (Papiermühle, paper-mill). U englezkom jeziku ostao je taj naziv i danas za tvornice papira, koje nazivaju »paper-mill« (papirni mlin). Razvrstavanje odpadaka vršile su žene, kako se to i danas vrši, a pomoću oštrih srpova siekle su odpadke u kratke komade. Sada se to vrši pomoću posebnoga uređaja. Razvrstani, oprani i sasieeeni odpadci, tucali su se u probušenima velikim hrastovim deblima pomoću batova, dok se nije u Holandiji 1697. god. pronašao novi način priprave tvoriva pomoću t. zv. holendera. * Taj se sastojao od velikoga korita u kojemu se nalazio rotirajući kameni valjak, a izpod njega učvršćena kamena ploča. Valjak i ploča bili su ozubljeni uzkim kanalima. Valjak je pokretalo mlinsko kolo. To je bio preteča suvremenih holendera. Tvorivo dobiveno tucanjem ili mljevenjem u holendem, nalievalo se u forme. To su bili drveni okviri, koji su imali na jednoj strani pričvršeno metalno sito sa čvrstim poprečnim žicama. Izrađivanje takovih sita razvilo se u pravo umjeće iz kojega potječe suvremena industrija bezkonačnih sita, današnjih papirnih gorostasa. Uljevanjem tvoriva — »a queous solution« — u takove forme, dobile se papirne listove koji su se iz njih vadili, prešali ručnim prešama i na suncu sušili. Sav taj mukotrpan niz radova sakupljen je sada na papirnome stroju. Veliki razvitak starih talijanskih majstora ponukao ih je, da su zaštićivali svoje proizvode, bolje rekuć, rukotvorine, pomoću vodenih zaštitnih znakova. I danas se upotrebljavaju vodeni znakovi u svrhu zaštićivanja vriednostnih papira, novčanica i slično. Poprečne žice od sita u takovim drvenim formama bile su dosta grube, te su ostavljale rebraste tragove u papiru. Tek 1750. god. pronašao je Englez B a s- k e r v i 11 e mogućnost izrade finih sita, koja nisu ostavljala nikakovih tragova. Ova sita izveo je pletenjem kao tkaninu, a tako se još i danas radi. Ovako dobiveni papiri dobili su latinski naziv »vellum«, odatle se i danas nazivaju velin papiri. Starim majstorima zadavala je mnogo briga potraga za sirovinama, tako da je u vremenu francuzke revolucije gotovo i nestalo dobrih sirovina u svima zemljama, te su se izrađivali papiri vrlo loše kakvoće Posizala se za najgorim odpadcima koje su morali kuhati sa razređenom natrijevom lužinom .To se vršilo u otvorenim kotlovima kuglastoga oblika grijanih parom. Da se papirni obrt mogao razviti u industriju, bila su tu uzrokom tri velika razloga: 1. Pronalazak papirnoga stroja po francuzu Robertu 1799. god., čime se mehanizirao ljudski rad. Njegovu zamisao proveo je u djelo Donkin, mehaničar tvornice strojeva Feurdrinier u Londonu, tako da su prvi strojevi započeli radom u Englezkoj, dok u Njemačkoj prvi stroj je proradio 1817. god. u Ettlingenu. U Englezkoj i Americi papirni strojevi zovu se još i sada Freurdrinierovi. Iz ovih strojeva razvili su se suvremeni strojevi divovskih razmjera, sa ogromnom dnevnim produkcijama. Izum papirnoga sttoja smatra se čudom ljudskoga umieća. 2» Proizvodnja drvenjače po Kelleru 1843. god., koja je u stanovitoj mjeri riešila pitanje sirovina i time donekle zamienila i nadoknadila tekstilne odpadke. 3. Pronalazkom drvne celuloze, koja je potpunoma zamienila i nadoknadila odpadke, koji se sve manje upotrebljavaju u papirnoj industriji, te se njihova preradba ograničila na izradu naročitih papira, na koje se polažu osobiti uslovi s obzirom na jakost, kao novčanice, vriednostni papiri i slično. Priprava papirnoga tvoriva iz celuloze ili smjese celuloze i drvenjače, vrši se u holenderima . Rad holendera sastoji se u tome, da vlakancima promjeni 178 |