DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 7     <-- 7 -->        PDF

HRVATSKI


ŠUMARSKI LIST


GODINA 68. SRPANJ—PROSINAC 1944.


Prof. Dr. JOSIP BALEN, Zagreb:


PRED PODIZANJEM TVORNICE CELULOZE


Čovjek je odvajkada tražio puta i načina, da bi mogao zadovoljiti svoje potrebe.
Umom svojim nastojao je zahvatiti u tajne prirode prije svega, pa je tu
nalazio i prva dobra. Gdje to nije bilo moguće, upeo je svoju snagu, da iz prirodnih
dobara oblikuje ona, koja su mu potrebna. Prema stupnju svoga razvitka,
prema prilikama u kojima se nalazi, čovjek je u vječnoj borbi: na jednoj mu se
strani javljaju potrebe, na drugoj težnja, da ih zadovolji. U cilju njihova zadovoljenja,
a to je isto što i u cilju održavanja života u najširem smislu te rieči, čovjek
samo smišljenim radom dolazi do podpunog uspjeha. Prema tome borbom odnosno
radom dolazi čovjek do raznolikih dobara. A ta borba može imati sigurnog uspjeha,
ako se odvija po određenom programu.


Borba oko namicanja raznolikih dobara vezana je najuže za čovjekov razvitak.
Ona je stara, koliko i čovječanstvo. Od prvih početaka pojave čovjeka, javlja se
u raznim oblicima. Ostatci prastarih kultura, pa i onih, čije tragove nalazimo od
prije petdeset stoljeća, upućuju, da je ljudski um, neprestano budan i znatiželjan,
tražio i iznalazio dobra, koja je oblikovala čovjekova ruka, da bi tako zadovoljavala
određenoj svrsi.


Napredak prirodnih nauka doveo je do velikih uspjeha tehnike, a onda i do


iznalaženja novih dobara.


Devetnaesti viek možemo nazvati viekom tehnizirane proizvod


nje . Ono nam donosi obilje novih dobara, a osim toga i ogroman napredak s ob


zirom na obilje proizvodnje. Mnoga dobra, do čije je proizvodnje došlo već prije,


ali je bila moguća jedino uz mnoge potežkoće, možda samo u laboratoriju, stav


ljaju se na nove puteve: tehnika ostvaruje njihovu proizvodnju brzo i u velikim


količinama. Savezno s time mnoga dobra postaju dostupna i najširim narodnim


slojevima. Ne ćemo pogriešiti, ako iztaknemo, da je devetnaesti i dvadeseti viek


dao čovječanstvu, baš u proizvodnji raznolikih dobara, daleko više, nego minulih


dvadeset viekova.


Treba iztaći još jednu činjenicu, Iznalaženju mnogih dobara i usavršavanju


proizvodnje mnogo je doprinielo i uvođenje moderne, nacionaln e držav e


u Evropi. U devetnaestom vieku država dobiva svoj pod puni


sadržaj: narod i njegovo dobro postaju njezin glavni sadr


žaj. Ta nacionalna ideja dala je jakoga zamaha svemu radu u državi. Jav


125




ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 8     <-- 8 -->        PDF

ljaju se mnoga pitanja o duhovnoj i materialnoj kulturi — ali uviek u najužoj
povezanosti sa probitcima narodnim. Država se zalaže za promicanje narodnih probitaka
u najširem obsegu. S time je u savezu i gospodarska politika, koja se javlja
svuda, gdje je prava nacionalna ideja udarila duboke temelje i postala pokretačem
i duhovnog i materialnog napredka.


S tim je u savezu i nastojanje države oko promicanja šumskoga gospodarstva,
oko pomaganja poboljšnih radova, oko kolonizacije, oko stvaranja raznolikih
mogućnosti za proizvodnju obskrbnih dobara i tome slično. A s tim je u savezu i
briga države oko stvaranja veleobrtä, prije svega onih, koji su najuže povezani —
na jednoj strani sa sirovinama u zemlji, a na drugoj sa zadovoljenjem narodnih
potreba.


Ali ne samo to. Država sama ulaže i potrebnu glavnicu, da ostvari potrebne
veleobrte. Pri tom joj je načelo o zadovoljenju narodnih potreba
najvažnije obrazloženje. Jer — ne treba zaboraviti činjenicu: rad posebnika ide
uporedo redovito sa što bržom zaradom. Sto- stoji stanovita stvar i što nosi —
redovito je u posebničkom radu misaon vodilja. I gdje nema brzih izgleda na dobro
ukamaćenje glavnice, redovito nema ni zalaganja za takav posao. T. zv. fiskaln i
probitc i — protežu se najčešće kao osnovna nit kroz sva posebnička nastojanja
u proizvodnji dobara. Država pak ima pred sobom u prvom redu narod i njegove
potrebe. Nasuprot principu posebničko-glavničarskom čiste rentabilnosti ,
država postavlja princip produktivnosti . Gospodarstvo je potrebno narodu
radi proizvodnje dobara, a narod treba dobra za svoje potrebe.


Te misli su bile vodilje pri donošenju Zakonske odredbe o osnivanju
tt. Celuloza d. d. smatrajući, da je proizvodnja celuloze jedna
od najvažnijih tekovina novijega vremena uoibće, a u našoj slobodnoj narodnoj
državi jedan od najvažnijih veleobrta, koji možemo i trebamo podići.


Računajući, primjerice, da se danas proizvodnja papira gotovo i ne može zamisliti
bez drveta, a znajući, zatim, da šuma može dati po 1 ha godišnje i do 1,8 t
staničnog vlakna, koji u mnogo slučajeva zamjenjuje i pamuk i vunu — naše će
šumsko gospodarstvo podizanjem ovog ,veleobrta zadobiti posebno mjesto u gospodarstvu
naše zemlje.


Iznesena izlaganja u ovome skupnom broju dati će stanovite poglede u to
pitanje.