DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Dr. ing. ZLATKO VAJDA, Zagreb: MOGUĆNOST PROIZVODNJE CELULOZNOG DRVETA U NAŠIM ŠUMAMA DIE MÖGLICHKEITEN DER FASER HOLZERZEUGUNG IN WÄLDERN KROATIENS Pod celuloznim drvetom razumjevaju se po određenim normama izrađeni drvni sortimenti, kao i drvni odpadci dobiveni izradom onih vrsta drveća, koja su po kakvoći svog drveta sposobna za tvorničku preradbu u celoznu tvar. Prije nego što uzmemo u razmatranje pitanje mogućnosti proizvodnje celuloznog drveta u našim šumama, biti će potrebno navesti i točno označiti, koje su vrste drveća naših šuma po kakvoći sposobne za preradu u celuloznu tvar, kao i kojim se vrstama drveća odnosno dielovima stabala daje prednost obzirom na ekonomičnost izkorišćivanja u ovu svrhu. Danas se, obzirom na usavršene tvorničke načine prerade drveta u celulozu, dade gotovo svaka vrsta drveta preraditi u tu, za razvitak kulture i napredka, tako prieko potrebnu tvar. Razlika je samo u tom, što se iz jednih vrsta drveća celuloza proizvodi jednostavnije, lakše, a potom i uz manje troškova, nego iz drugih vrsta. Sto je drvo tvrđe, to su troškovi proizvodnje veći. Kako se pak kod kemijske prerade tvrdih drveća moraju upotrebiti i jača sredstva, to je i kakvoća celuloze dobivene iz takvog drveta slabija. Tako se na pr. drvo tvrdih tropskih vrsta drveća uobće ne izplati prerađivati u celulozu, jer je dobivena celulozna tvar i pored velikih proizvodnih troškova, zbog kratkih vlakanaca, kao i zbog toga, što se ne dade bieliti, tako loše kakvoće, da je neupotrebljiva. Od naših domaćih vrsta drveća daju najbolje celulozno drvo smreka, jela, trepetljika, te crna i siva topola, dok je od stranih vrsta za nas važna kanadska topola, jer je njezino drvo također za tu svrhu dobro. Obzirom na duljinu vlakanaca dobro je i drv o bielo g bora , ali je prerada u celulozu skuplja, jer je radi odstranjivanja smole potreban poseban postupak. Kod bukve , kao i kod naših bjelogoričnih tvrdih^ vrsta drveća također se, zbog tvrdoće drveta te sastava i kraćih vlakanaca, mora kod prerade u celulozu primieniti posebni postupak; iz tog drveta dobivena celuloza sadržaje više lignina te je lošije kakvoće, pa se iz nje pravi samo lošiji papir i ljepenka. Dobro je i lip ovo, jal šino, vrbovo te brezovo drvo, ali ga kod nas razmjerno malo ima. Crnogorično je drvo upotrebljivije za celulozu od drveta bjelogorice, jer je duljina i širina drvnih vlakanaca kod crnogoričnog drveta veća, nego kod drveta bjelogorice. Širina vlakanaca, o kojoj je ovisna i njihova čvrstoća, najveća je kod bielog bora, a najmanja kod drveća bjelogorice. Grane crnogoričnog drveća nisu pogodne za preradu u celulozu, jer ne samo što sadržavaju deset puta više smole od debla, već i za to, što su njihova vlakanca, kao i vlakanca u njihovom čvorištu mnogo kraća od vlakanaca u deblu. Iz ovršaka smrekovih stabala također se može izraditi dobro celulozno drvo. Celulozna tvar dobivena preradom iz celuloznog drveta izrađenog od suvladajućih, potištenih i polagano rastućih smrekovih stabala, kao i iz srdca smrekovih stabala, čvršća je od one proizvedene iz drveta vladajućih i brzorastućih stabala. Za preradu u celulozu može se upotrebiti i drvo sa bielom truleži, jer ta trulež uzrokuje samo razaranje lignina, dok celuloza ostaje neraztvorena. Drvo sa crvenom truleži nije nikako upotrebivo u tu svrhu, jer crvena trulež zahvaća i razara samu celuloznu tvar. Uz određeni postupak kod prerade celuloznog drveta i uz veće troškove proizvodnje može se upotrebiti i tanki drvni materijal, koji se dobiva kod čišćenja i proreda mladih sastojina, te grane, ovršci i panjevina, ali se to drvo mora* prije upotrebe pomno očistiti, te skinuti kora i liko. Veličina troškova čišćenja, priređivanja i dovoza takvog drveta iz šume do mjesta tvorničke preradbe, kao i veličina troškova posebnih postupaka kod te preradbe, odlučiti će u kojim će se slučajevima i takav drvni materijal moći upotrebiti. Uz stanovite uvjete, obzirom na dimenzije, troškove dopreme, kakvoću i količinu materijala, te uz posebni postupak mogu se za proizvodnju celuloze za papir i ljepenku, izkoristiti i drvn i odpadci , koji preostaju kod piljenja i obrade smrekovih, jelovih i borovih dasaka, greda i drugih sortimenata. 127 |
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 10 <-- 10 --> PDF |
I ako bi prema napried navedenim podatcima bila mogućnost proizvodnje celuloznog drveta u našim šumama teoretski vrlo velika, ipak će se, kad dođe do izkorišćivanja tog drveta, naići u prvo vrieme na mnoga ograničenja i zaprieke, zbog kojih će se njegova proizvodnja morati ograničiti na manju mjeru. Ova će se ograničenja i zaprieke moći ipak postepeno ukloniti i tako proizvodnju u budućnosti povećati. Da uzmognemo pravilno ocjeniti mogućnost proizvodnje celuloznog drveta na području naše države i odrediti mjesta, koja bi došla u obzir za podizanje tvornica celuloze, razmotrit ćemo gdje, kako i u kojem su obsegu u pojedinim našim prirodnim šumsko-gospodarskim oblastima razprostranjene sastojine za tu proizvodnju najvažnijih vrsta drveća. Radi objašnjenja biti će potrebno, da o našim prirodnim šumsko-gospodarskim oblastima kažemo u kratko sliedeće: Našu zemlju možemo obzirom na geoložku podlogu, dobrotu tla, klimu i razprostranjenost vrsta drveća (dendrografiju) razdieliti sa šumsko-gospodarskog stanovišta u šest prirodnih šumsko-gospodarskih oblasti: I. Sjevernu oblast cine ovi kotarevi: Banja Luka sa gradom Banja Lukom, Bjelovar sa gradom Bjelovarom, Bosanska Gradiška, Bosanska Krupa (40°/o), Bosanski Novi, Cazin, Cakovac sa gradom Čakovcem, Čazma, Daruvar, Donja Stubica, Dugo Selo, Dvor, Garešnica, Đurđevac, Glina, Grubišno Polje, Ivanec, Jastrebarsko, Karlovac sa gradom Karlovcem, Koprivnica sa gradom Koprivnicom, Kostajnica, Krapina, Križevci, Kutina, Ludbreg, Nova Gradiška sa gradom Novom Gradiškom, Novi Marof, Novska, Bakrač, Petrinja sa gradom Petrinjom, Pisarovina, Podravska Slatina, Požega sa gradom Požegom, Pregrada, Prelog, Priedor, Samobor, Sisak sa gradom Siskom, Sv. Ivan Zelina, Varaždin sa gradom Varaždinom, Velika Gorica, Virovitica sa gradom Viroviticom. Vojnić, Vrgin most, Zagreb sa gradom Zagrebom i Zlatar. Ukupna površina ovih 49 kotareva sa 13 gradova iznosi 28.146,16 km2. To je oblas t hrasta, bukve i pitomog kestena sa vrlo malo crnogoričnog drveta. II. Sjeveroiztočnu oblast čine kotarevi: Bieljina, Brčko, Brod sa gradom Brodom, Derventa, Đakovo, Donji Miholjac, Gradačac, Hrvatski Karlovci sa gradom Hrvatski Karlovci, Hrvatska Mitrovica sa gradom Hrvatska Mitrovica, Ilok, Irig, Našice, Osijek sa gradom Osijekom, Petrovaradin, Ruma, Stara Pazova, Sid, Valpovo, Vinkovci, Vukovar sa gradom Vukovarom, Zemun sa gradom Zemunom i Županja. Ukupna površina ova 22 kotara i 7 gradova iznosi 14.962,07 km2. To je oblast mješovitih šuma bjelogoričnih vrsta drveća sa hrastom lužnjakom te tipičnim cerom i hrastom sladunom — bez crnogorice. III. Iztočnu oblast čine kotarevi: Bugojno, Cajniče, Doboj,, Foča, Fojnica, Gacko, Glamoč, Gračanica, Jajce, Kladanj, Konjice, Kotor Varoš, Maglaj, Ntevesinje, Prozor, Rogatica, Sarajevo sa gradom Sarajevom, Srebrenica, Teslić,, Tešanj, Travnik sa gradom Travnikom, Tuzla sa gradom Tuzlom, Varcar Vakuf, Visoko, Višegrad, Vlasenica, Zenica, Zvornik i Zepče. Svega 29 kotareva i 3 grada sa površinom od 27.649,53 km2. U toj su oblasti jela, smrek a i bor, te bukv a najjače zastupana. U IV. sjeverozapadnu krašku oblast svrstani su kotarevi: Bihać sa gradom Bihaćem, Čabar, Bosanska Krupa, Bosansko Grahovo, Brinje, Crikvenica, Bakar sa gradom Bakrom, Delnice, Bosanski Petrovac, Gospić, Gračac, Kastav, Ključ, Korenica, Novi Vinodol, Ogulin, Otočac, Perušić, Senj sa gradom Senjom, Slunj, Sušak sa gradom Sušakom, Udbina, Vrbovsko i Sanski Most. Ukupno 23 kotara sa 4 grada sa površinom od 15.808.02 km2. Ovo je oblas t mje šovitih šuma jele i bukve, izuzev uzki primorski pojas hrasta medunca i bjelograba. V. Južnu krašku oblast čine kotarevi: Benkovac, Bileća, Duvno (Tomislav Grad), Imotski, Knin, Kotor sa gradom Kotorom, Livno, Ljubuški, Mostar sa gradom Mostarom, Sinj, Sto. lac i Trebinje. Svega 12 kotareva i 2 grada sa površinom od 12.976,48 km2. U toj su oblasti najviše razprostranjene sastojine hrasta medunca i bjelograba, dok crnogoričnog drveća ima malo. VI. Oblast čine dalmatinski obalni kotarevi sa Jadranskim otocima, i to: Biograd na moru, Brač, Dubrovnik sa gradom Dubrovnikom, Hvar, Korčula, Krk, Makarska, Metković, Preko, Rab, Split sa gradom Splitom i Šibenik sa gradom Šibenikom. Ukupno 12 kotareva i 3 grada sa površinom od 7.339,23 km2. To je oblast sa stoj ina mediteranski h vrst a drveća , zadruge crnike, a od crnogoričnog drveća zastupani su alepski i dalmatinski bor. Konačno određivanje granica i proučavanje tih prirodno šumsko-gospodarskih oblasti, vrši se u novo osnovanom državnom zavodu za šumarska iztraživanja i pokuse, pa će se posij edci zajedno sa opisom tih oblasti — odmah po završetku tih radova objaviti. Nacrt tih šest prirodnih šumsko-gospodarskih oblasti naše zemlje predočen je i u priloženom grafikonu izrađenom po Ing. I. Jakovljevu. U svrhu približnog obračuna površine drvnih gromada i godišnjeg prirasta pojedinih vrsta drveća, koje su uporabive za proizvodnju celuloze, stoje nam na razpolaganje brojitbeni podatci bivšeg ministarstva šuma i ruda u Beogradu iz godine 1938. Na temelju tih podataka prikazane su u preglednom iskazu površine sastojina u svakoj od tih šest oblasti — razvrstane — po glavnim vrstama drveća. 128 |
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Prije prielaza na podrobniji prikaz i ocjenu tih podataka za pojedinu oblast iztičemo i činjenicu, da se potanjim izpitivanjem i proučavanjem ovih podataka u odjelu za uzgoj i uređivanje šuma, glavnog ravnateljstva za šumarstvo, došlo do zaključka, da ti brojitbeni podatci ne odgovaraju pretežnim dielom današnjoj stvarnosti i to iz ovih razloga: Kako je poznato, svi su ti brojitbeni podatci sakupljeni i obrađeni na temelju podataka starih eksploatacionih osnova, koje su na brzu ruku izrađene za vrieme bivše austrijske uprave u svrhu što jačeg i bržeg izkorišćivanja raznih šumskih područja. Ova je opazka osobito važna i stvarna za brojitbene podatke na području ravnateljstva šuma u Sarajevu, Tuzli, Banja Luci i Travniku. I ako se kasnije počelo sa revizijom, a djelomično i sa sastavom novih eksploatacionih i gospodarstvenih osnova, ipak je i taj rad bio u glavnom, usmjeren u svrhu izkorišćivanja i sječe većih drvnih gromada, na temelju dugoročnih ugovora tako, da su i ti podatci vrlo slabo pouzdani. U glavnom se tu vodilo računa onim površinama, koje su za vrieme bivše Austrije ostale neizkorišćene, ili su određene za ponovno izkorišćivanje. Prema tome, vrlo malo, ili nikako, nije vođeno računa o onim površinama, koje su već izkorišćehe, a koje su tokom 40 i više godina postepenim štetama, neograničenom pašom i čestim šumskim požarima pretvorene u bezvriedne šikare, neplodno zemljište, mjestimično u bujična područja i vododerine. Posebno treba iztaknuti, da kod sastava te brojitbe nije bilo nikakovih podataka za razna veća i manja šumska područja bivše Bosne i Hercegovine, djelomično i za jedan dio ličkih šuma, jer za ta područja ni do dan danas nisu sastavljene nikakove uređajne osnove. Doduše, tu se većinom radi o slabijim šumskim područjima, koja su obraštena lošim sastojinama i šikarama. Za nekoja područja nisu sastavljene uređajne osnove s toga razloga, što nije bilo dovoljno razpoložive drvne gromade za prodaju, s obzirom na velike potrebe okolišnih sela. Od ukupne površine državnih šuma, koja danas prema podatcima odsjeka za rediteljstvo iznaša oko 2,574.090 ha, nisu za 692.812 ha nikada sastavljene uređajne osnove, dok površina šumskog područja, za koja su uređajne osnove prestale važiti, a do danas nisu izvršene revizije ili sastav novih osnova, iznaša oko 742.996 ha. Kada se k- tome doda velika većina t. j . preko 2/„ šuma z. z. obćinskih, seoskih, posebničkih i ostalih šuma, koje ukupno iznašaju oko 1,679.943 ha, a za koje također nisu nikada izrađene ma kakove uređajne osnove vidimo, da u doba sastava brojitbe iz godine 1938. sveukupna površina neuređenih šuma, uračunavši i one čije su osnove iztekle, daleko premašuju površinu uređenih šuma. Zbog ovakovih se okolnosti mora prigodom ocjene prihodne sposobnosti u svim šumskim područjima, pojedinih šumsko- gospodarskih oblasti vrlo oprezno računati sa površinama, koje se stvarno još danas nalaze pod šumom, te koje dolaze u obzir za dobivanje potrebnih količina celuloznog drveta. Time nije rečeno, da mi nemamo dovoljnih količina razpoloživog celuloznog drveta, koliko nam je najmanje potrebno da pokrijemo naše potrebe i da povrh toga izvezemo stanovite količine celuloznih prerađevina u´inozemstvo´. Naprotiv, unatoč nepouzdanih podataka o veličini površina šuma, koje se nalaze na području navedenih oblasti, još uviek možemo stalno računati time, da se iz godišnjih prihoda naših šuma može trajno izkoristiti u dovoljnoj mjeri toliko celuloznog drveta, koliko nam dostaje da pokrijemo cjelokupnu potrebu celuloze i celuloznih prerađevina u našoj državi. Sve napred navedene okolnosti iztaknute su samo zbog toga, da bi nedovoljno upućeni mogli lakše razumjeti razloge, zbog kojih su u zaključku ove razprave velikim oprezom izvršeni obračuni razpoloživog celuloznog drveta za najglavnija područja III. i IV. oblasti, u kojima je postotak šuma po površini, a prema tome i po navodnoj prihodnoj sposobnosti, razmjerno najveći. Količina celuloznog drveta, koja bi se izkorišćivanjem naših šuuma mogla dobiti ovisna je u glavnom od ovih činioca: 1. od obsega razprostranjenosti onih vrsta drveća, koja su sposobna za preradu u celulozu; 2. od zavedenog načina šumskog gospodarenja u pojedinim područjima, od načina uzgajanja i njege sastojina, od načina sječe i izrade drveta, kao i od podmirenja potreba pučanstva na crnogoričnom građevnom drvetu i bukovom ogrievnom drvetu, te od potreba rudnika na rudnom drvetu; 3. od mogućnosti izvoza i prievoza celuloznog drveta od mjesta proizvodnje do mjesta tvorničke prerade. Da možemo dobiti što stvarniju sliku o mogućnosti proizvodnje celuloznog drveta u našim šumama razmotriti ćemo svakog od ta tri činioca posebno. Prirodna razprostranjenost pojedinih vrsta drveća, koja dolaze u obzir za proizvodnju celuloznog drveta. Od crnogoričnih vrsta drveća, koja su u našim šumama prirodno razprostranjena, te dolaze u obzir za proizvodnju celuloznog drveta su smreka , jel a i bor. Ovo je crnogorično drveće najviše razprostranjeno u dvie šumsko-gospodarske oblasti i to većim dielom u iztočnoj oblasti Bosne, t e manjim dielom u sjevernoj kraškoj oblasti, ovdje su ali uz jelu i smreku, borove sastojine razprostranjene tek na manjim površinama. U područjima zemlje sjeverno od te dvie oblasti, te su vrste drveća — osobito bor — manje zastupane, dok ih u čitavom sjevero-iztočnom području drža 130 \ |
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 13 <-- 13 --> PDF |
GRAFIKON RUZPROSTRuNJEA/OSTI CRN 0 BORIČfJ/H / BJELO BORI.. SaStojINU U ŠEST SUMISkD-GOSPOIlOLRSklHOBLOL5TIDR2UVE o p/tuog VAitaidin /cm«100.000 ha \Hihoucn malict o S OS/fK Jf KOXLOVAC VUKOVA* .^ "´"5b i TT ix Pazara \ o Ga ..o, Tutnač znakova C3> Bržavna c/ranica -o Vuntoviitiie* /fcefbt šum&kjO-ajos/ooa/o/rsJcj´A obi adi t mo* Ciiia. imj&sou/fo cfnogoričrta. sume, Sffffffffft Mj&souifc šuma, c/´tnogoj´/ca. sa bja.logo7*/com 1 | C/sto. i ny´a.sovJfa. bjelogorična, suma. 131 |
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 14 <-- 14 --> PDF |
ve gotovo i nema. U južnoj kraškoj oblasti ima tek nešto malo jelovih i borovih sastojina, dok obalno i otočko područje ima samo nešto borovih sastojina. U iztočnoj oblasti Bosne (III) zapremaju navedene vrste drveća ove površine: čiste smrekove sastojine 65.805 ha čiste jelove sastojine 63.740 „ čiste borove sastojine 41.562 ,, Mješovite crnogoricne sastojine 153.363 „ Ukupno crnogoricne sastojine 324.470 ha Mješovite sastojine tih crnogoričnih vrsta sa bjelogoricom zapremaju u toj oblasti površinu od 330.024 ha. U sjevernoj kraškoj oblasti (IV) crnogorično je drveće slabije zastupano, ovdje ima razmjerno malo čistih smrekovih šuma. Sastojine pojedinih crnogoričnih vrsta drveća zapremaju u toj oblasti ove površine: čiste smrekove sastojine 3.596 ha čiste jelove sastojine 13.455 ,, čiste borove sastojine 2.167 „ mješovite crnogoricne sastojine 10.011 ,, Ukupno crnogoricne sastojine 29.229 ha Mješovite crnogoricne i bjelogorične sastojine zauzele su u toj oblasti prostranu površinu 407.695 ha. To su većinom mješovite bukove i jelove sastojine. U ostalim velikim područjima zemlje t. j . u južnim kraškim, te u sjevernim, crnogoricne su sastojine razprostranjene na razmjerno vrlo malim površinama. U južnoj kraškoj oblasti, i na jadranskim ostocima (V. i VI.) smrekovih sastojina nema, već samo oko 1.330 ha jelovih sastojina, 25.983 ha borovih sastojina, 2.849 ha mješovitih crnogoričnih sastojina, te 51.630 ha mješovitih sastojina bjelogorice sa crnogoricom. U prostranom području sjeverne oblasti (I.) crnogorično je drveće još slabije zastupano. Ovdje zapremaju čiste smrekove sastojine samo 1.957 ha, jelove 4.029 ha, borove oko 1.378 ha, mješovite crnogoricne sastojine 7.058 ha, a mješovite curnogorične i bjelogorične šume oko 41.899 ha. U sjevero-iztočnoj oblasti (II.) crnogoričnog drveća gotovo i nema. Crnogoricne sastojine u čitavo j zemlj i zapremaju po vrstama drveća ove površine: čiste smrekove sastojine 71.383 ha čiste jelove sastojine 82.554 „ čiste borove sastojine 71.132 ,, mješovite crnogoricne sastojine 173.290 ,, Ukupno: 398.359 ha Ukupna p o v ršina mješovitih sastojina crnogorice sa bjelogoricom iznosi 832.898 ha. Od tvrdog bjelogoričnog drveća dolazi za proizvodnju celuloznog drveta u većoj količini u obzir bukva. Ona je u čistim i mješovitim sastojinama više ili manje razprostranjena gotovo po cieloj zemlji, izključivši poplavna područja rieka, te primorski obalni pojas i otoke U pojedinim su oblastima zapremile čiste bukove sastojine ove po vršine: U I. oblasti 217.198 ha u II. „ 18.306 „ u III. „ 341.501 „ u IV. „ 86.719 „ u V. i VI 19.939 „ Ukupno 683.663 ha Mješovite sastojine bjelogorice zajedno sa mješovitim sastojinama bukve i jele, u kojima je također bukva obilno zastupana, zapremaju površinu od 2 milijuna 439.467 ha. Ciste bukove sastojine, kao i one mješovite sa jelom najviše su razprostranjene u istim središnjim oblastima zemlje u kojima je najviše razprostranjeno i crnogorično drveće. 132 |
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 15 <-- 15 --> PDF |
I ako možemo smatrati, da je obzirom na razmjerno veliko razprostranjenje crnogoričnog drveća u navedene dvie oblasti (III. i IV.), drvna sirovina za preradu u celulozu zasad u dovoljnoj mjeri osigurana, ipak se ve ć sad a mor a misliti, kako je već napred istaknuto, i na budućnost, te odmah pristupit i umjetnom podizanju smrekovih sastojina na svim brdskim staništima na kojima to drvo može uspješno rasti. To ne samo za to, da se za budućnost osigura što veća količina po kakvoći najvriednijeg celuloznog drveta, većza to, da se nepošumljena ili slabo pošumljena šumska zemljišta što racionalnije izkoriste. U našim brdskim predjelima ima mnogo neizkorišćenih površina uz puteve i rubove šuma, čistina unutar šuma, te zapuštenih starih sječina i paljevina, koje bi se mogle, ako stojbina odgovara zašumiti smrekom. Ona bi se mogla na pogodnim mjestima, u manjim grupama, primješati i u sastojine čistih bjelogoričnih šuma, te uzgajati u kraćoj obhodnji t. j . dok ne postigne dimenzije dovoljne za izradu celuloznog drveta, odnosno za izradu građevnog drveta za seljačke potrebe. SI. 1. 16-godišnja sastojina kanadske topole uz Dravu kod Osieka. Svakako treba izbjegavati osnivanje čistih smrekovih sastojina na većim površinama, te svuda stvarati mješovite sastojine bjelogorice i crnogorice, u kojima bi smreka zauzimala manje površine u prugama ili krugovima. Područje prirodnog razprostranjenja sastojina mekog bjelogorično g drveć a razmjerno je malena. Najviše ga ima na poplavnim tlima, uz rieke i potoke, u sjevernoj i sjevero-iztočnoj oblasti, gdie sastojine tog drveća zapremaju površinu od 5.820 ha, dok je u drugim oblastima manje razprostranjeno. Ovo će se područje razprostranjenja mekih vrsta bjelogoričnog drveća, pogotovo trepetljike, sive topole i kanadske topole, morati u cilju osiguranja što većih količina po kakvoći vriednog celuloznog drveta za budućnost, št o prij e umjet n o proširiti , te pristupiti uzgajanjutih vrsta na svim šumskim zemljištima, gdje one mogu uspievati. Ovdje dolaze u obzir one površine nizinskih područja, koje nisu dosad nikako ili samo vrlo loše i neracionalno izkorišćivane. Poznata je činjenica, da topol e vrlo brzo rastu, te da neke od njih niti na tlo i klimu ne stavljaju velike zahtjeve. One su vrlo pogodne za pošuml´jenje 133 |
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 16 <-- 16 --> PDF |
/ obalnih pruga, pošto im prolazne poplave gotovo ništa ne škode. Bauerov zavod u Münchenu vršio je iztraživanja o križanju različitih vrsta, podvrsta i poriekla topola u svrhu, da se postigne povećanje brzine prirasta. Ovdje se došlo do posljedka, da bi topolove biljke u gustom sklopu, slično košaračkoj vrbi, mogle — uz predpostavku dobre njege i gnojenja — postići 5—6 puta veći godišnji prirast, nego što ga ima dobra smrekova šuma. 2) Mogućnost izrade celuloznog drveta obzirom na način gospodarenja, njegu sastojina i sječu drveta, te obzirom na podmirenje potreba pučanstva na građevnom i ogrjevnom drvetu. Osim veličine površina, na kojima su se razprostranile sastojine vrste drveća sposobnih za proizvodnju celuloznog drveta, odlučan je za količinu te proizvodnje i način, na koji se s tim sastojinama gospodari. Sa velikom većinom naših crnogoričnih te mješovitih crnogoričnih i bjelogoričnih brdskih šuma (III. i IV. oblasti) t. j . na površini od oko 1,413.000 ha, gospodari se na prieborni način tako. da u pravilu na velikim površinama dolazi do lzkorišćivanja razmjerno malih količina tanjeg drveta, jer su sva zdrava stabla taji jih i srednjih promjera sastavni dielovi temeljne drvne zalihe, koja mora nakon svakog izkorišćivanja ostati netaknuta. U tim će sastojinama, od tanjeg smrekovog i jelovog drveta, moći za izradu celuloznog drveta doći u obzir, tek ona stabalca, koja se moraju iz sastojine, zbog šumsko-uzgojnih razloga, odmah odstraniti, kao što su to bolestna, suha, prelomlje na, rašljava, rakava, grbava, izvaljena i siična defektna stabla. U udaljenijim, teže pristupačnim predjelima priebornih šuma ima još veći broj starih, većinom jelovih stabala iz kojih se, zbog slabe kakvoće njihovog drveta, ne izplate izrađivati trupci za pilenje i prevažati ih na pilanu već je koristnije izrađivati celulozno drvo. Takovih se stabala nalazi i u starim sječinama, gdje su se nekad ostavljala za »sjemenjake«, jer ih nitko, zbog loše kvalitete, nije htio posjeći. U Gorskom kotaru se već prije ovog rata iz takovih stabala izrađivalo celulozno drvo i razmjerno dobro unovčavalo, pa će se i u buduće morati to nastaviti, kako bi se takova stabla, dok još imaju neku vriednost, izkoristila. Obzirom na današnje stanje naših priebornih šuma morala bi se izrada celuloznog drveta uskladiti i prilagoditi izklčivo šumsko-uzgojnim zahtjevima tih šuma, pa će se stoga u prvo vrieme morati izkorišćivati također i veća količina lošijeg drvnog materijala. U jednako-starim, pravilnim visokim crnogoričnim šumama, koje su nastale prirodnim podmlađenjem na način oplodne sječe, ili su umjetno osnivane, dolazi se već od prvih proreda do veće količine vriednog celuloznog drveta, a i kod sječe redovnog etata, može se računati, da će se, uz ostalo tehničko drvo, moći izraditi i oko 10 — 20 °/o drveta za celulozu. Da nema potreba pučanstva na građevnom crnogoričnom drvetu, kao i potreba rudnika na rudnom drvu, moglo bi se uzeti, da će za izradu celuloznog drveta ostati i veći postotak drvne gromade godišnjih etata. Zbog podmirenja tih potreba mora se postotak, koji bi stvarno odpao na celulozno drvo, u nekim oblastima reducirati. Ali i tako ustanovljena količina celuloznog drveta, koja bi se mogla u pojedinim oblastima izraditi, ovisit će, kako ćemo to još posebno iztaći, o mogućnosti izvoza iz šume do mjesta prerade. Razmjerno velike količine celuloznog drveta, i za kratko vrieme, mogu nam dati sastojine mekih bjelogoričnih vrsta drveća, u prvom redu topolove i to one kanadske topole, koje na pogodnom tlu, uz podpuni obrast i obhodnju od 25—40 godina daju po hektaru do 500 m3 drvne gromade, a posebno njegovane i do 1000 m3. Za proizvodnju celuloznog drveta dovoljne su za kanadsku topolu na pogodnom zemljištu i obhodnje s 15—25 godina. Do tih je godina i sigurnost uzgajanja — obzirom na napadaje od bolesti i insekata — razmjerno velika. Kako se sa topolovim sastojinama gospodari čistom sječom, to je kod njihovog izkorišćivanja veća drvna gromada usredotočena na manje površine, što je također povoljna okolnost za izradu celuloznog drveta u tim šumama. Za sada ne možemo računati s većim drvnim gromadama topolovog celuloznog drveta, jer nemamo tih sastojina na većim površinama. Međutim moramo, kako je već rečeno, što prije početi sa osnivanjem topolovih sastojina na svim stojbinama, koje pružaju uvjete za brzi rast tog drveta. 134 |
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Naše bukove šume, kojima se gospodari oplodnom i priebornom sječom, mogle bi teoretski udovoljiti i najvećim zahtjevima celuloznog veleobrta na bukovom drvetu, da se ne mora uzeti u obzir obskrba pučanstva sa ogrjevnim drvetom, zbog koje se izrada celuloznog drveta iz bukovine mora znatno ograničiti, i to većim dielom na one šume, koje zbog udaljenosti, ne će doći u obzir kod obskrbe pučanstva ogrjevom. U koliko nam prije uspije pučanstvo naučiti na racionalnu upotrebu ogrjeva, te provesti zamjenu loženja drvetom za loženje kamenim ugljenom i lignitom, a u gradovima zamieniti snagu ogrjevnog drveta sa električnom energijom, to će nam prije veće količine bukovog drveta ostati na razpoložbi za racionalnije izkorišćivanje, nego što je ono u ogrjevne svrhe. Jer bukovo drvo, ne samo da nam mora u buduće poslužiti da pokrijemo domaću potrebu na celuloznoj tvari lošije kakvoće, već nam ono mora davati i potrebnu sirovinu za proizvode suhe destilacije, kao i za kemijsku preradu. Bukovo celulozno drvo moći će se izrađivati već kod proreda bukovih sastojina, kao i onda, kada se iz njih uklanjaju jača loše oblikovana, prelomljena i druga oštećena stabla, od kojih se pojedini dielovi dadu izraditi u cjepanice. Ono će se moći izrađivati i kod svih izkorišćivanja za sječu određenih etata, kod svih faza oplodnih sječa, kao i kod prieborne sječe, svagdje tamo, gdje će nam nakon izrade trupaca za ljuštenje i piljenje, preostati stanovita količina oblovine sposobne za izradu cjepanica. U mnogim ćemo slučajevima morati uzeti u obzir i veće količine bukovog drveta, koje će nam biti potrebne za izradu željezničkih pragova. 3) Utjecaj izvoznih prilika na mogućnost izrade i upotrebe celuloznog drveta. Količina celuloznog drveta, koja će se moći staviti na razpoložbu za preradu u tvornicama celuloze zavisit će mnogo i o izvoznim prilikama. Ona, na osnovu površine i prirasta ustanovljena količina tog drveta za pojedinu oblast, ima tek aproksimativnu i maksimalnu vriednost. Sa čitavom tom količinom smjeli bi tek onda računati, kada bi površine svih sastojina bile u pogledu izvoza podpuno i trajno pristupačne, te kada nebi bilo nikakvih drugih potreba, što u stvarnosti redovno nije. Velika se većina naših šuma, koja dolazi u obzir kod izrade celuloznog drveta, nalazi u brdskim i planinskim područjima u kojima je izvoz danas i ako su svojedobno vršene sječe, onemogućen ili znatno otešćan. To je posljedica nekadašnjeg po šumsko gospodarstvo lošeg načina izkorišćavanja šuma, kada se nakon sječe iz izkorišćenih područja uklanjala sva prometna sredstva, a da se nije vodilo računa o njihovoj potrebi za vrieme uzgajanja i njege sastojina. Tako dugo, dok se ne izgrade valjane šumske ceste, putevi i vlake, a prema potrebi i stalne šumske željeznice t. j . prometna sredstva, koja će biti stalno uzdržavana u uporabivom stanju ili, koja će se prema potrebi moći lako u takovo stanje dovesti, neće se moći celulozno drvo u našim brdskim šumama u punoj mjeri izkoristiti, već će naprotiv, vrlo mnogo tog vriednog drveta i dalje ostajati na sječinama ili u zabitnim šumama, te tamo iztrunuti. Ovaj nedostatak stalnih prometnih sredstava pogotovo će se osjećati kod dobivanja celuloznog drveta putem proreda sastojina, te kod čišćenja velikih područja priebornih šuma, jer se ti šumsko-uzgojni zahvati, koji bi nam mogli stalno davati veće količine celuloznog drveta, neće moći provesti bez valjane mreže prometnih sredstava. I za privremena prometna sredstva t. j . ona, koja se nakon izkorišćivanja redovnih godišnuh sječina uklanjaju, mora se stvoriti mogućnost, da se prema potrebi što brže i lakše opet uzpostave. Ovo ne samo radi izkorišćivanja celuloznog drveta već i radi potrebe uzgajanja i njege mladih sastojina. Znademo iz dosadanjeg izkustva, da su najbolje gospodarstvene osnove zakazale, te nisu ostvarene samo zato, što nisu pravodobno t. j . prije provađanja sječa, izgrađena solidna i trajna prometna sredstva, ili se nije osigurala ponovna uzpostava u pojedinim područjima, već napuštenih prometila. Stoga će i za obskrbu naših budućih tvornica celuloze, potrebnim celuloznim drvetom i to trajno, redovno i u dovoljnoj količini, biti odlučno, da se pitanje izvoza tog drveta iz naših prostranih šumskih područja pravodobno i što pravilnije rieši. Izkorišćivanje šuma ne smije se ograničiti samo na sječu i izvoz posječenog drveta, već se istodobno moraju stvoriti uvjeti za obnovu i uzgajanje budućih sastojina, vriednijih od onih, koje se sad izkorišćuju. Zato moramo u budućnosti |
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 18 <-- 18 --> PDF |
SI. 2. Mješovita smrekova i jelova sastojina u oblasti iztočne Bosne. (Zbog nedostatka stalnih šumsko-izvoznih prometnih sredstava, velika količina drveta ostaje neizkoriscena u šumi, gdje iztrune). nastojati da, uz izpravno odabrani i izvedeni način sječe, iza provedenog izkorišćivanja, mreža izvoznih puteva ostane i dalje u trajno uporabivom stanju, kako bi se i najudaljenije sastojine mogle uzgojnim sječama trajno njegovati, čistiti i prorjeđivati, čime bi ujedno bila osigurana i stalna proizvodnja celuloznog drveta. Za obnovu i uzdržavanje do sada zapuštenih prometnih sredstava,- mora se naći dovoljno novčanih sredstava. Zaključak Kako je već unapried iztaknuto, nije moguće zbog nedostatka potrebnih podataka, točno ocieniti onu količinu celuloznog drveta, koja se može u našim šumama godišnje proizvesti i dopremiti na mjesto prerade. Ta je količina ovisna o mnogim faktorima, koji su nam tek približno poznati. Ipak će se stvoren zaključak, i ako neće biti konačan i podpun, moći uzeti za orientaciju i temelj kod izrade obće osnove, kod pripremnih radova, kao i kod donašanja predhodnih odluka. Iz napried navedenih podataka, o razprostranjenosti naših glavnih vrsta, drveća sposobnih za preradu u celulozu zaključujemo, da će se najviše celuloznog drveta moći izrađivati u šumskoj oblasti iztočne Bosne (III.) Ovdje je to drvo razmjerno najjače koncentrirano, pa će´ se u tom području na pogodnom mjestu, (Zavidovići, Ilijaš ili gdje drugdje), moći. izgraditi tvornica celuloze većeg kapaciteta. Kod ocjene aproksimativne količine celuloznog drveta, koja bi se u toj oblasti mpgla godišnje izraditi, uzet ćemo u obzir površine ovih sastojina: 136 |
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 19 <-- 19 --> PDF |
a) crnogoričn e sastojin e 1) čiste i mješovite crnogorične sastojine2) crnogorične sastojine iz mješovitih šuma bukve i crnogorice, u kojima se uzimlje, da su obje vrste jednako zastupane 324.470 ha 165.012 ha Ukupna površina crnogoričnih sastojina . . . 489.482 ha b) bukovesastojn e 1) čiste bukove sastojine2) bukove sastojine iz mješovitih , šuma bukve sa crnogoricom . . 341.501 ha 165.012 ha Ukupna površinarišćivanje celuloznog bukovih drveta sastojina, koje dolaze u obzir za izko506.513 ha Zbog velike potrebe na ogrjevnom drvetu, kao i zbog potrebe tvornica suhe destilacije bukovog drveta, ne uzimlju se u obzir mješovite bjelogorične sastojine. Uslied mnogih progaljenih i slabo obraslih sastojina, kao i zbog djelomice starih sastojina — crnogoričnih kao i bukovih — sa vrlo malenim prirastom, može se na temelju napred navedenih brojitbenih podataka uzeti, da je prosječni godišnji prirast crnogoričnih sastojina u toj oblasti 2,4 m3 po hektaru, a bukovih 1,9 m8 po hektaru. Za točnost tih podataka vriedi ono, što je već napred rečeno. Vjerojatnije je, da je prirast u ovoj oblasti veći od onog u sjeverozapadnoj kraškoj oblasti, a ne obratno, kako se to mora iz navedene brojitbe zaključiti. Pošto se kod izkorišćivanja godišnjeg etata crnogoricnog drveća mora uzeti u obzir i obskrba brojnih rudnika tog područja rudnim drvetom, koje će poslije rata biti osobito veliko, to smijemo računati, da će za proizvodnju crnogoricnog celuloznog drveta u tom području ostati najviše 15°/o od razpoloživog etata. Kako zbog već navedenih razloga mora i izrada bukovog celuloznog drveta biti ograničena na najmanju mjeru, to se za proizvodnju može uzeti samo 5°/o od godišnje razpoložive bukove drvne gromade. Obračunaju li se na temelju tih podataka količine celuloznog drveta u prostornim metrima, koje bi se u toj oblasti mogle godišnje proizvesti uz prosječni faktor 0,70 m3 to dobivamo za crnogorično drvo oko ...... . 250.000 prm za bukovo drvo oko 70.000 ,, t. j . ukupno oko 320.000 prm. U sjevernoj kraškoj oblasti (IV.) moći će se također proizvađati celulozno drvo i prerađivati u celulozu, ali u manjoj količini. Tu ima manje čistih i mješovitih crnogoričnih sastojina nego u području iztočne Bosne. I u mješovitim crnogoričnim i bjelogoričnim sastojinama tog područja zastupana je crnogorica manje tako, da na nju odpada po približnoj ocjeni prosječno oko 30%, dok ostali dio zaprema većinom bukva. Prema tome se za ocjenu količine celuloznog drveta, koje bi se u toj oblasti moglo godišnje izraditi, mogu uzeti u obzir ove sastojinske površine: a) crnogorične sastojine: 1) čiste i mješovite crnogorične sastojine 29.229 ha 2) crnogorične sastojine iz mješovitih šuma bukve sa crnogoricom računajuć prosječno 30°/o 122.308 „ Ukupna površina crnogoričnih sastojina ina 151.537 ha b) bukove sastojine: 1) čiste bukove sastojine 86.719 ha 2) bukove sastojine iz mješovitih šuma bukve sa crnogoricom . 285.387 ha Ukupna površina bukovih sastojina 372.106 ha I ovdje se mješovite sastojine bjelogoričnog drveća, zbog velike potrebe na ogrjevnom drvetu, ne uzimlju u obzir. Kako u toj oblasti nema veće potrebe na rudnom drvetu, a u mnogim udaljenijim područjima nailazimo na veći broj starih jelovih stabala — većim dielom neupotrebivih za izradu pilanskih trupaca, a spo 137 . |
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 20 <-- 20 --> PDF |
sobnih za izradu u celulozno drvo — može se uzeti, da će se od ukupne drvne gromade etata crnogoričnog drveća moći izraditi 20% u celulozno drvo. Od bukove drvne gromade uzimlje se iz već navedenih razloga, da i tu odpada na celulozno drvo samo 5°/o. Uzmu li se na temelju podataka navedene brojitbe prosječni godišnji prirasti u toj oblasti za crnogoricu 2,8 m8 po hektaru, a za bukvu 2,3 m3 po hektaru, imali bi ovdje godišnje na razpoložbi: crnogoričnog celuloznog drveta oko ... . 120.000 prm te bukovog celuloznog drveta oko ... . 60.000 prm Ukupno 180.000 prm Kako je ta drvna gromada crnogoričnog drveća sjeverne kraške oblasti (IV.) razprostranjena većinom po prostranim površinama mješovitih bukovih i jelovih sastojina, a uz to pojedini dielovi te oblasti još nisu povezani normalnom željezničkom mrežom, neće biti moguće, svu razpoloživu količinu celuloznog drveta prevesti i usredotočiti na jedno mjesto prerade, već će se uslied ove okolnosti morati izgraditi dvije manje tvornice celuloze. Jedna bi, za koju bi se dobavljalo celulozno drvo sa područja Like i Gorskog kotara, mogla biti izgrađena u Ogulinu, a druga, kojoj gravitira drvo zapadne Bosne u Drvaru, ili na kojem pogodnijem mjestu tog područja. U sjevernoj šumsko-gospodarskoj oblasti (I.) ima još manje crnogoričnog drveća, pa se zbog velike potrebe na mekanom građevnom drvetu, a u nekim predjelima ove oblasti (Zagorje) i na rudnom drvetu, ne može zasad računati sa bilo kakovom količinom crnogoričnog celuloznog drveta. Zbog velike oskudice na ogrjevnom drvetu, bukove sastojine ove oblasti također ne mogu doći u obzir za izradu celuloznog drveta. Ovdje bi se mogla izraditi tek stanovita manja količina celuloznog drveta iz bjelogoričnih mekanih vrsta drveća te oblasti, čije sastojine zapremaju površinu od oko 5.000 ha. Kako topolovih sastojina, koje su u tu svrhu najbolje, ima razmjerno malo, ne može se računati godišnje sa više od 10.000 prm., pa tu količinu može preraditi već postojeća tvornica celuloze (papira) u Zagrebu. U sjevero iztočnoj se oblasti (II) može računati zasad t. j . dok se ne pospješi uzgoj topolovine, samo sa manjom količinom celuloznog drveta izgrađenog iz mekanih bjelogoričnih, većinom topolovih vrsta drveća. I to bi se celulozno drvo moglo preraditi u zagrebačkoj tvornici celuloze. Crnogoričnog drveća u toj oblasti gotovo i nema, a bukovo drvo, kao i sve ostalo bjelogorično drvo, koje nije sposobno za izradu u vriednije Sortimente mora se upotrebiti za obskrbu pučanstva ogrjevnim drvetom, jer na tom — u toj oblasti — vlada najveća oskudica. U južnoj kraškoj i jadranskoj oblasti (V. i VI.) ne može se zasad zbog karaktera šuma i potreba pučanstva uobće uzeti u razmatranje izrada celuloznog drveta u količini, koja bi bila dovoljna za podizanje tvornice celuloze i one najmanjeg kapaciteta. Na koncu ovog razmatranja sažeti ćemo još jednom najbitnije zaključke u u sliedećih nekoliko točaka: 1. U šumskoj-gospodarskoj oblasti iztočne Bosne (III), kao i u sjevernoj kraškoj oblasti (IV) postoji mogućnost, da se uz predhodnu izgradnju šumskih izvoznih naprava do svih sastojina u kojima se celulozno drvo može izrađivati, osigura obskrba potrebnim celuloznim drvetom triju tvornica celuloze i to: jedne velike, u oblasti iztočne Bosne, koju bi se moglo godišnje obskrbljivati sa oko 320.000 prm. celuloznog drveta, te dviju manjih — u oblasti sjevernog krša, koje bi obje zajedno — mogle prerađivati godišnje oko 180.000 prm. Ograniči li se izrada celuloznog drveta samo na područja uz postojeća prometna sredstva, a da se odmah ne pristupi planskoj izgradnji prometnih sredstava, kojima bi se otvorile sve sastojine, tada će se u obje ove oblasti moći izraditi, od nosno izkoristiti jedva polovica od navedenih količina celuloznog drveta t. j . svega zajedno najviše oko 250.000 prm. U tom se slučaju smije računati da bi tvornica u iztočnoj Bosni imala na razpolaganju godišnje samo oko 160.000 prm celuloznog drveta, a dvie tvornice u sjeverozapadnoj oblasti svaka samo oko 45.000 prm. Ova se okolnost kod određivanja kapaciteta tvornica celuloze mora svakako uzeti u obzir. 138 |
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 21 <-- 21 --> PDF |
2. U sjevernoj (I) i sjevero-iztočnoj (II) šumsko-gospodarskoj oblasti smijemo za sad računati samo sa ograničenim manjim količinama celuloznog drveta, kojima bi se mogla obskrbljivati mala tvornica celuloze u Zagrebu. 3. U južnoj kraškoj oblasti (V.) proizvodnja celuloznog drveta za sad uobće ne dolazi u obzir. 4. U obim sjevernim oblastima (I. i II.) treba na što većim površinama pojačati uzgoj domaćih topola, te kanadske topole i tim već u bližoj budućnosti stvoriti uvjete za proizvodnju veće količine po kakvoći vriednog celuloznog drveta, te tako osigurati budućim tvornicama celuloze što više tog drveta, kako bi one proizvađale što veću količinu po kakvoći vriedne celulozne tvari. Iz istih razloga valja na brdskim smrekovim staništima smreku i umjetno uzgajati — na manjim površinama i u mješovitim sastojinama — svagdje tamo, gdje postoje uvjeti za njezin uspješan rast. t 5. Prije donašanja konačne odluke o izboru mjesta za podizanje tvornica celuloze i ustanovljivanja njihovog kapaciteta, valjati će to pitanje još jednom temeljito i oprezno proučiti i to za svaku šumsko-gospodarsku oblast posebno, uzevši kod tog u obzir razprostranjenost celuloznih vrsta drveta, stvarno sadanje stanje sastojina, način gospodarenja i sječe drveta, stanje postojećih izvoznih puteva i mogućnost izgradnje novih stalnih prometnih sredstava, kao i podmirenje svih ostalih potreba na drvetu u svakoj od tih oblasti. ZU SAM ME NF ASSUNG Der Verfasser erörtert die Frage über die Möglichkeit der Faserholzerzeugung in den Wäldern Kroatiens, auf Grund der Verbreitung der Nadelholzbestände in den sechs natürlichen und forstwirtschaftlichen Bezirken, in welche er das Land aufgeteilt hat. Er kommt zum Beschluss, dass unter der Bedingung des Aufbaues und in ständiger Aufrechthaltung der, für die rationelle Forstwirtschaft notwendigen Holzausfuhrwege, eine grössere und zwei kleinere Zellstoffabriken dauernd mit Faserholz versorgt werden könnten. |