DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 17 <-- 17 --> PDF |
ćuli i Mljetu, zatim kod Makarske, Pod gore i dr. U Otočcu posjekli su Talijani park-šumice Umac i Fortica, a kod Gospića šumu Jasikovac. I Nijemc i nisu štedjeli naših šuma. Pod njihovim rukovodstvom spaljene su iz aviona mnoge ernogorične šume. U g. 1942. i 1943. uništile su zapaljive bombe iz njemačkih bombardera na području Srnetice i drugdje u Bosni na stotine hektara mladih smrekovih šuma. Nijemci su sjekli šume u širokim pojasima duž pruga i cesta. Oni su forsirali sječu naših šuma i sve više uzimali učešća u najvećim šumsko- industrijskim poduzećima. Drvo su odvozili u Njemačku. Nijemci su također nemilice uništavali naše parkove i skupocjene nasade, bilo da su u njima logorovali, te pri tome sjekli drveće, ništili klupe i ograde, ili su povlačeći se nemilice sjekli parkovna drvca, te njime maskirali kamione, tenkove i topove. t domaća vojska, domobranska i ustaška, nanijela je našim šumama velike štete sječom i oštećivanjem. Stradale su kod toga šume na najbližem domašaju naselja, odnosno vojnih središta. Tako je u neposrednoj blizini Zagreba posječena u zimi 1944./1945. lijepa, oko 400 jut. velika šuma zvana Doktarščina , koja se nalazila pokraj Maksimira, pa mnoge druge na području Zagrebačke gore. Vojska je u velikoj mjeri bila ugrozila i lijepi naš drevni Maksimir , gdje je posječeno oko 1000 m3 drva, a osim toga ta je park-šuma u velikoj mjeri oštećena kopanjem borbenih i obranbenih jaraka, izgradnjom bunkera, podzemnih spremišta za municiju i si. * Prestali su gruvati topovi i zamukle su zloslutne sirene. Došlo je vrijeme, da se smire napaćeni naši narodi, da se odmore gore i planine. Došlo je doba, da se odmore i naše šume, a golubovi dupljaši da se povrate u svoja duplja, u svoj mir. Pred nama je novo doba: doba rađa i stvaranja. No prije svega potrebno nam je snaći se u sadašnjim teškim danima. Popaljena su nam mnogobrojna naselja, porušeni mostovi, uništene željezničke pruge, oštećeni drumovi. Na tisuće i tisuće obitelji ostalo je bez krova nad glavom, bez kuća i gospodarskih zgrada, bez vozila i ratila. Uništeno je bezbroj škola, željezničkih stanica, prosvjetnih domova i drugih javnih zgrada. Ostali smo bez čamaca, brodova i pristaništa. U velikoj toj općoj nevolji uprti su narodni pogledi opet staroj, vjernoj dobročinitelji « — šumi . Od nje se traži, da ponovno pruži svoju dobrostivu desnicu. Na naš e šum e stavljaju se opet veliki zahtjevi. I one su spremne da pomognu. Obilno i dostojno. Šum e su nam bile od velike pomoći, kad se trebalo braniti, a pomoći će nam i sada, kad treba graditi. Međutim, kod toga moramo biti oprez u i i razboriti , te ši;edit ] drvo u granicama najveće mogućnosti. Vjernost, koju nam je u svakoj zgodi pokazala šuma , uzvratit ćemo joj našim nastojanjem u pravcu što boljeg njezinog budućeg gospodarenja. Činjenica je, da će kod obnove naše poharane zemlje glavni teret pasti na šume , koje su na najbližem domašaju. One će zaustaviti prvi nalet, jer narod nema stoke za prijevoz drva iz udaljenih šuma. Dakako, da će to imati utjecaja na daljnje odmicanje šuma u brda i planine. Kod obnove opustošene zemlje trebat će postupat sa što više razbora. U granicama najveće mogućnosti trebat će štediti i šumu i drvo. Kuće bismo trebali graditi u najekonomičnijem tipu i s obzirom na iskorišćenje prostora i s obzirom na zdravstvene prilike i s obzirom na zagrijevanje. Gradit ćemo ih tako, da isključimo drvo svuda, gdje se može upo´.rebiti cigla, crijep, beton ili kamen. Propagirat ćemo napuštanje otvorenih ognjišta i uvođenje štednjaka, te loženje suhim drvom i otpacima. Gradit ćemo peći sa što većom mogućnosti zagrijavanja. Propagirat ćemo uporabu ugljena i lignita za loženje, a u gradovima uporabu plina i elektrike. Ima i drugih nevolja, koje nam leže na brizi u vezi s našim šumskim gospodarenjem. Mnoge su naše šume znatno iskorišćene i opustošene, tako da nisu u stanju, da nam dugo vremena, daju prave koristi. Mnoge su naše šume lošim gospodarenjem pretvorene u šikare, a u primorskim stranama često i u puste kamenjare. Šume se sve više potiskuju na apsolutno šumska tla, a ondje je produktivnu snaga od prirode malena. Osim toga ne smijemo pustiti iz vida činjenicu, da je šumska produkcija stalna i da se ne da umjetnim putem jače ubrzavati. Kod nas se na prostranim površinama steru raz g o 1 j en e k r šk e i dr u g e goleti . U području primorskog krša dolazilo je do sada radi´ teških životnih prilika čovjeka do sve većeg razgoljivanja šumskih terena. Bol i tuga, koji su se odrazili u duši našeg naroda južnog dijela države — gledajući prostrane pustoši 11 |