DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 25 <-- 25 --> PDF |
voljne baš takove životne uslove. S njime nema osjetljivijih mediteranskih vrsta, kao što su mrta, lemprika i rogač. ovom prilikom vrijedno je istaknuti, da je lovor potrebno što više proširiti u Istočnoj Istri, kao i drugdje, gdje mu odgovaraju ekološke prilike, jer on dosta brzo raste, daje. dobro drvo, a osim toga list mu se može dobro unovčiti. Lovor je usto vrlo dekorativan. Prema Adamović u zabilježen je lovor i kod Lupoglava, sjeverno od Boljuna, na 400 m visine. . b) Listopadne primorske šume Pretežan dio Istre, te veliki dio. Trsta, Jugozapadne Kranjske i Gorice, pripada tzv. submediteranskom području ili području listopadnih primorski h šuma , Ovamo pripadaju predjeli, koji se steru između vazda zelenog pojasa i pojasa bukve. Pojas listopadnih primorskih šuma nadovezuje se na isto takovo šumsko-vegetacijsko područje u sjevernom dijelu Hrvatskog Primorja, te na otoku Krku i sjevernom dijelu otoka Cresa. Ovo prostrano područje nije jednolično ni u svom geomorfološkom izgledu, a ni u florističkom sastavu. Ono se odlikuje suhim vapnenastim terenom, koji je izlomljen s mnogo dolina, uvala, vrtača i drugih izrazito krških fenomena, a tlo nm čini uglavnom krška crljenica. U ovom području dolazi do izražaja više tipičnih južnoevropski h vrsta, kao što su: Quercus pubescens, Castanea sativa (samo na posebnim staništima), Cornus mas, Staphylea pinnata, Cotinus coggygria, Tainus communis, Lithospermum purpureo-coeruleum i dr. Ovdje su obilno zastupani i tzv. ilirsk i florni elementi. Takvi su: Carpinus orientalis, Ostrya carpimfolia, Acer obtusatum i ür. U tome području ima i važnih hrvatski h endema , koji usko povezuju istarsko kopno sa susjednim hrvatskim zemljama u jedinstvenu biljno-geografsku cjelinu. Takvi su: Drypis Jacquiniana, Campanula istriaca, Leucanthemum liburnicum, Hellebores odorus var. istriacus i dr. (3). U čitavom tom području rašireni su: hrast medunac (Quercus pubescens), crni jasen (Fraxinus ornus), klen (Acer camp*estre), rašeljka (Prunus mahaleb), smrdljik a (Pistacia terebinthus), kalin a (Ligustrum vulgare), drijen (Cornus mas), crni trn (Prunus spinosa), b rada vič as t a k urik a (Evonimus verrucosa), ru j (Cotynus coggygria), brijes t (Ulmus campestris), crn a hudik a (Viburnum lantana) i dr. U sloju prizemnog rašća značajni su: Geranium sanguinum, Lithospermum purpureo-coeruleum, Polygonatum officinale, Teucrium chamaedrys, Peucedanum oreoselinum, Melittis melissophykum i dr. Šumske zadruge čitavog ovog područja pripadaju uglavnom svezi Q u e r c i o n pubescentis-sessiliflorae Br. BI. U pretežnom dijelu klimaksnu zadrugu ondje čini šuma,, hrasta medunca ibjelograbića (Carpinetum orientalis croaticum Horvatić). U višim položajima prevladava klimaksna zadruga šume hrasta medunca i crnog graba (Querceto-Ostryetum carpinifoliae Horv.) Na manjem području u Istočnoj Istri dolazi također unutar ovog pojasa do izražaja ac i di f i 1 na kestenova šuma (Querceto-Castanetum croaticum Horv.), koja pripada svezi Quercion roboris-sessiiiflorae Br.-Bl. Područje hrasta medunca u Istri i susjednim zemljama podudara se prilično dobro sa Beckovom »krškom šumom«, Adamovićevim šibljakom, te mješovitim i submontanskim primorskim pojasom, kao i sa P a v a r i-evim klimatskovegetacijskim pojasom Castanetum. Šumska zadruga hrasta medunca i bjelograbića nadovezuje se neposredno na pojas vazda zalenih listača. Slično je građena kao isto takove šume na susjednom Krku, Cresu i nižim predjelima duž Hrvatskog Primorja. Osim gore spomenutih vrsta česti su ondje u sloju drveća i grmlja: makle n (Acer monspessulanum), k o p r i v i ć (Celtis australis), š.mrik a (Juniperus oxycedrus), drača (Paliurus aculeatus), kršik a (Rhamnus rupestris, koji je — prema Ada moviću — raširen na zapad samio do Friuli), primorska pavit (Clematis flammula), orlov i nokt i (Lonicera etrusca), krušvin a (Pirus amygdaliformis), šibik a (Coronilla emeroides), pucal i n a (Colutea arborescens), šparo ži´na (Asparagus acutifolius), oštra veprin a ili koštrik a (Ruscus aculeatus) i dr. U području šumske zadruge hrasta medunca i crnog graba, tj. u hladnijem dijelu ove oblasti pojavljuju se osim naprijed spomenutih zajedničkih 19 |