DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 26 <-- 26 --> PDF |
vrsta vrlo često još i ove: crn i gra b (Ostrya carpinifolia), ce r (Quercus cerris), mukinja (Sorbus aria), gluhi javor (Acer obtusatum), obična p a- vi t (Clematis vitalba), običn a borovic a (Juniperus communis), svi b (Cor- nus sanguinea), pustenasta mušmulic a (Cotoneaster tomentosa), kozj a jabu čic a (Amelanchier ovalis) i dr. I šume čitavog ovog područja nalaze se većinom u stadijima degradacije . Mnoge su uopće nestale i na njihovom mjestu nalaze se poljoprivredne kulture ili naselja. Malo su se gdje održale šume u svom značajnom prirodnom sastavu, a redovno su prešle u gušće ili rjeđe šikare , u kojima su pojedine vrste pojedinačno ili grupimično pomiješane. Cesto na većim površinama prevladava pojedini elemenat. Tako se često susreću čitave sastojine borovica, šumice ili šikare crnog jasena, šumice ili šikare bjelograbića, skupine crnog graba ili rašeljke i dr. Osim u posebnim gajevima, zabranima i ogradama ondje uglavnom nema prostranijih odraslijih šuma. Degradacija polusredozemskih naših šuma dosta je napredovala kako u Hrvatskom Primorju s Kvarnerskim otočjem tako i na poluotoku Istri i susjednim zemljama. Od interesa je ovdje spomenuti, da je — prema Pucić u — na Kvarnerskom otočju još za vrijeme Mlečana uvedena sječa prevršivanjem odraslijih hrastovih stabala. Eepublika Mletačka osigurala je sebi pravo na svu hrastovu građu sposobnu za brodogradnju i u privatnim šumama, te obvezala podanike, da takovo građevno drvo moraju o svom trošku dopremati u luke i predavati mletačkim vlastima. Da bi izbjegli tome, šumoposjednici su sve više smanjivali broj hrastova sposobnih za građevne svrhe. Činili su to na taj način, .da su ljepša stabla nisko prevršivali. Taj se način sječe održao na Krku i Cresu do danas. Pod hrastovim se stablima razvija dobro trava, koja se kosi ili pase, a iz hrastovih oglavina dobiva se gorivo drvo, sitnija građa, vinograJdskp kolje i si. Na prostranim površinama steru se i ondje kamenjare , koje su više ili manje obrasle otpornijim grmljem i zelenima. Na njima rastu: Paliurus aculeatus, Eubus sp., Ehamnus intermedia, Crataegus monogyna, Fraxinus ornus, Ehamnus rupestris, te Satureia montana, Salvia officinalis, Helichrysum italicum, Inula viscosa, Inula Candida, Scrophularia canina, Genista sericea, Globularia bellidifolia i dr. Prema Horvatić u na točilima i na inače razgoljenim kamenjarama čest je i ondje u nižim položajima Drypis Jacquiniana (primorski mekinjak). Unutar ovog područja, a na debljim naslagama zemlje, osobito u uvalama i zaravancima, kao i inače na svježim, ali ispranim, odnosno dekalcificiran i ni tlima dolazi jače do izražaja srednjo-evropsko drveće i grmlje, tj. vrste iz mezofitskog područja. Tu se pojavljuju: kitnja k (Quercus sessiliflora), običn i gra b (Carpinus betulus), lijesk a (Corylus avellana), te na posebnim staništima pitomi kesten (Castanea sativa). Pitom i keste n pojavljuje se li obilnijoj mjeri jedino u istočnom dijelu Istre. Ima ga u cijeloj Lovranštini , odnosno po donjim padinama Učke između Mošćenica do Bregi i Eukavca (SI. 2.). Najviše ga ima u okolici Lovrane i Opatije. Prema P a v a r i-u tamošnji kestenici za plod zapremali su oko 1937. god. površinu od kojih 380 ha. Kestena ima u onome kraju mjestimično i do kojih 700 m, a obilnije do kojih 500 m visine. Osobito lijepi kestenovi gajevi nalaze se u okolici Veprinca (519 m), Zadke (400 m) i Zagrada (460 m). U Budišinom dolu bilo je prije 50 g. prema jednom podatku preko 3000 kestenovih stabala. Na lošijim tlima pojavljuje se kesten tek pojedinačno, a na susjednim plitkim kamenitim terenima dolazi i ondje obilno do izražaja šuma medunca i bjelograbića. Čisti kestenici u Istočnoj Istri nalaze se redovno na debljoj crljenici, koja je dekalcificirana, te na položajima, koji su zaštićeni od vjetra, a blažeg su nagiba (zaravanci, tavani, doći i dočići). Njihova staništa odlikuje se priličnom svježinom. Sklopljeni kestenici imaju klimu, koja se bitno odlikuje od klime susjednih šumica medunca i bjelograbića. Značajno je, da u čistim kestenicima prevladava u sloju prizemnog rašća acidifilna flora. Tako smo u njima zabilježili: Pteridium aquilinum, Hieracium murorum i H. umbellatum, Genista tinctoria, Calluna vulgaris, Potentilla erecta, Polytrichum attenuatum, Leucobrium glaucum, Hypnum div. sp. i dr. Uspijevanje kestena u Istočnoj Istri omogućuju tamošnje razmjerno velike oborine, koje su uslovljene naglim usponom terena, kako smo to već spomenuli, kad je bila riječ o lovoru. Osim toga onaj je kraj zaštićen od sjevernih vjetrova planinama Gorskog Kotara i susjednih Alpa, te od zapadnih vjetrova Učkom. Kako 20 |