DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 28 <-- 28 --> PDF |
medu 300 i 800 m. On je najčednija vrsta gledom na tlo, sušu i buru. Zato se i najviše rabi za pošumljivanje. U razdoblju od 1882. do 1899. g. posađeno je u svrhu pošumljivanja goleti na području Gorice 39 mil., na području Trsta 7 mil. i na području Istre i otoka 14 mil. ili ukupno 60 mil. biljaka, a od toga 55 mil. biljaka crnog bora. c) Područje bukovih šuma Ovamo pripada gorski predjel Istre, koji se izdiže iznad pojasa listopadnih primorskih šuma, a proteže se Čičarijom, tj. od Učke preko Slavnika, kao i niže područje planinskog pojasa, koje se nadovezuje na Kastavski krš i teče odatle donjim dijelom alpskog masiva prema gornjem dijelu Gorice. Klimaksnu šumu na Učki i susjednim gorama čini zadruga brdsk e bukov e šume , koja pripada svezi bukovih šuma: Fagion silvaticae Pawl. Prema Adamović u šume gornjeg dijela Učke slično su građene kao bukove šume u Gorskom Kotaru, Kapeli i Velebitu. U sloju drveća prevladava iznad S00 m visine bukva. U sjenovitim uvalama ima je i mnogo niže. S bukvo m nalaze se u sloju drveća: gorski javor (Acer pseudoplatanus), javor gluhać (Acer obtusatum) i običn i gra b (Carpinus betulus). U sloju grmlja zabilježene su ondje: iva (Salix caprea), lijeska (Corylus avellana), bozi kovina (Ilex aquifolium), li kove i (Daphne mezereum i D. laureola), malina (Rub´us idaeus) i crvena bazga (Sambucus racemosa), a značajno je, da ondje ima i crvenog pasjega grožđa (Lonicera xylosteuni), te sitnog pasjega grožđa (L. alpigena). Pojavljuju se ovdje ondje i negnji l (Laburnum alpinum), te ž estik a (Rhamnus fallax). U sloju prizemnog rašća pridolaze i ondje uglavnom iste vrste kao i u našim susjednim bukovim šumama. Tu se nalaze: Dentaria bulbifera, D. enneaphyllos, D. polyphylla, Cardamine tri folia, Lathy rus vernus, Actaea spicata, Lamium orvala, Mercurialis perenis, Majanthemum bifolium, Convallaria majalis, Euphorbia amygdaloides, Cephalanthera alba, Anemone nemorosa, Primula acaulis, Galanthus nivalis, Scilla bifolia, Lilium martagon i dr. I u bukovim šumama u Istri i susjednim zemljama postoje razni stadiji d egradacije . U nižim jače utjecanim partijama razvile su se na debljoj podlozi bukove šume acidifilnog karaktera, a na plićim terenima nastale su gušće ili rjeđe obrasle kamenjare. U višim položajima iznad pojasa bukve u planinskom područj u Jugoza padne Kranjske i Gorice čini šume bukva s jelom. U još višim položajima pridružuje se tim vrstama i smreka . đ) Područje visokoplaninskih šuma U području Snježnika i Hrušice, kao i u najvišim predjelima Gorice imaju šume visokoplaninski karakter. U području Snježnika raste smreka, a u području najviših predjela Gorice: smreka i ariš. U tim predjelima prestaje šumska vegetacija šumskom zadrugom bora krivulja. # Već letimičan pogled na geografsku kartu našeg Primorja i susjednog zaleđa u cjelin u sa svojom maticom: Hrvatskom,i Slovenijom. Poluotok Istra zatvara prema sjeveru našu bogato razvedenu obalu. Sve te zemlje nastava od davnine pretežnim dijelom hrvatski, odnosno slovenski narod, koji je u težnji za svojom slobodom prolio vrlo mnogo nedužne krvi i doprinesao u tome neprocjenjive žrtve. Iz ovog članka vidimo, da i šumska vegetacija Istre, Trsta, te jednog dijela Jugozap. Kranjske i Donje Gorice čini suvislu povezanost sa šumskom vegetacijom Hrvatskog Primorja, Kvarnerskog otočja i najbližeg zaleđa, a šumska vegetacija planinskih iiredjela Jugozapadne Kranjske i Gornje Gorice suvislu i čvrstu povezanost sa susjednim šumama Slovenije. Istra s Trstom i susjednim zemljama odlikuje se u pogledu šumske vegetacije osebujnošću i mnogolikošću, koja je značajna i za šumsku vegetaciju susjednog matičnog područja. Osim značajnog endemičnog bilja rasprostranjeni su ondje mnogi tzv. ilirski i južnoevropski elementi, koji čine svojim arealom prirodnu povezanost sa zaleđem. Na razmjerno maloj površini razvijeno je više šumskih zajed 22 |