DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 39 <-- 39 --> PDF |
S time nipošto ne ću reći da velika većina naših slušača i mladih inženjera nije sposobna. Daleko sam od te pomisli. Moje je lično mišljenje o našoj akademskoj mladeži i više nego povoljno. Nadarenosti ima u njoj mnogo. Imavolje, ali ne toliko za rješavanje šablonskih i konvencionalnih već više individualnih zadataka. Daj slušaču makar tešku zadaću, ali individualnu, koja od njega traži dovitljivosti, duha, on će je riješiti. To je, držim, jedna od važnih osebina pretežnog dijela naših mladih. To je zapravo znak darovitosti. Odatle i veliki uspjesi mladih u borbama ovoga rata, odatle činjenica, da su gotovo svu težinu tih borbi iznijeli na svojim leđima, odatle silna sposobnost baš za gerilsko ratovanje, u kome su gotovo bez ičega stvarali čudesa. Iz spomenutih razloga držim, da naša nastava niti u srednjim niti na visokim, a ni poučavanje mladih šumarskih inženjera u praksi ne bi smjeli biti šablonski, konvencionalni, već u prvome redu individualn i od intelekta k intelektu. Konvencionalnost, šablonu i birokratizam smatram najopasnijim neprijateljima poleta, duha i napretka naših mladih drugova -Pod uplivom birokratizma naš duh brzo zahiri, postaje nezadovoljan, neplodan, omršavi. Opazio sam nadalje u svojoj nastavničkoj praksi, da izraziti talent i obično nemaju dovoljno volj e i energije, pa inkliniraju na nerad, upravo bih rekao na izvjesnu filozofiju nerada. Naprotiv kod onih s manje talenta prevladava baš marljivost . Talenat navesti na marljivost moguće je samo individualnim, postepeno sve težim, samostalnijim, slobodnijim i zanimivijim zadacima. Naprotiv kod osrednjeg talenta treba razvijati marljivost i ucijepiti savjesnost. Sve je to delikatna i teška zadaća pedagoga. Našem mentalitetu ne smeta disciplina i strogost. Naprotiv, strogost može dovesti do vrlo korisnih plodova. Ali, strogi propis mora svakako biti svrsi shoda n i mora vrijediti za sve jednako, mora biti pravedn o primjenjivan. Ako na pr. koji kandidat na ispitu ne zna koju partiju, pa ipak prođe, redovno njegovi drugovi odmah u svojim knjigama i skriptama križaju dotičnu partiju, kao da je ne treba znati. Naša mladež je osim toga temperamentna. Pristupa k stvarima ili s ljubavlju i žarom ili s averzijom, a uspjeh postizava samo u prvome slučaju. Sve su to psihološki osnovi za organizaciju studija. Studij bi šumarstva dakle trebalo tako organizirati, da se nesposobnima, te onima, koji za šumarstvo nemaju žive i intenzivne volje i smisla, onemogući pristup. Ako se naime ovakovi provuku, za sobom povlače i ostale i snizuju razinu. Do sada je struka kod nas bila u glavnom bipolarna . Jedan pol je bila teorija, drugi praksa. Razlučenost teorije i prakse nastala je sticajem prilika. Prigovara se katkada profesorima šumarstva, da istražuju i pažnju posvećuju odviše teoretskim, a manje praktičkim pitanjima. U vezi toga prigovora pitajmo se, zar je profesor uopće mogao početi veća ili dugotrajnija praktička istraživanja na terenu? Odakle financiranje? Krediti su postali već tako sićušni, da gdjekada nisu dostajali niti za pisarničke potrepštine zavoda i laboratorija. Profesor je dakle većinom morao birati za svoja istraživanja probleme, koje je moga o sam samcat riješiti i bez novaca, bez kredita, katkada i bez pomagača, figuranata i tome slično. Na pr. kod Kabineta za geodeziju se na nabavku kojeg modernijeg instrumenta nije više moglo ni misliti, a kamo li na terenska istraživanja. Krediti su iz godine u godinu smanjivani i kresani. Kredit jedne godine nije bio dovoljan, a od dviju godina zajedno se nije mogao kumulirati. Ili na pr. kod Zavoda za šumske pokuse, tog središnjeg zavoda šumarskog odsjeka Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu, premda je u Zakonu o šumama pisalo, da će Ministarstvo šuma i ruda pomagati odnosno financirati rad toga zavoda, krediti su spali na tako malene iznose, da nisu dostajali katkada niti za pretplate stručnih časopisa. Šta se postiglo s tim kresanjem kredita pojedinih fakultetskih zavoda i katedara iz godine u godinu? Isto ono, što se dogodilo s našim selima za vrijeme opetovanih turskih navala. Sela su se povlačila u brda, gdje je doduše bio teži, ali slobodniji i nesmetaniji rad. Isto tako su se, ali u prenesenom smislu, i profesori povukli u više teoretska istraživanja. Ali, kadgod je trebalo stati na obranu struke, kadgod je trebalo zapodjeti borbu za stručnost, kadgod se smatralo, da ugrožavanjem opstanka naših šuma dolaze u pitanje interesi našeg naroda, profesori su i te kako silazili sa svojih brda i prvi započimali borbu bez ikakvog obzira na to, da li je to kojem ministru bilo pravo ili ne. Ako drugovi iz prakse nisu mogli dići svoj glas na šumarskim skupštinama, profesori su ga dizali bez obzira na to, da li se radilo o 33 |