DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 43     <-- 43 -->        PDF

niti manji niti lakši. Novo vrijeme, nova organizacija vlasti, traže stručnjake, koji
su stručno i organizaciono potpuno spremni. Mladi inženjer, dodijeljen kojem NO-u,
mora se sam snaći i znati riješiti i najteže zadatke. On mora u prvome redu biti siguran
u sebe, svoj posao i svoj poziv. I stoga je gledišta i više nego li poželjno,
da se praktična izobrazba vrši na spomenuti način i svaki svršeni inženjer bude
i teoretski i praktički osposobljen.


Šumarski fakultet bez podesnih šumsko-nastavnih objekata isto je, što i medicinski
bez klinika!


Trajanje studija


U cilju, da se slušači što bolje izobraze, moglo bi se zamisliti i produženje studija
recimo od 8 na 9 ili 10 semestara, odnosno od 4 na 5 godina. Praktično su i do
sada slušači studirali ne 4 nego zapravo najmanje 5 godina u vezi baš s načinom
dieharmoničnog studiranja, koji sam gore prikazao, i prevelikim opsegom osnovnih
predmeta.


Pitanje je načelno, da li je uputno produživati studij? Mislim, da to nije niti
korisno niti potrebno. Glavno produktivno stvaranje čeka kandidate ne na fakultetu
nego u životu. U to stvaranje, u taj život, treba da uđu što je moguće mlađi ,
svježiji i poletniji. To stanovište zastupaju i biolozi. Vjerojatno će se i
srednje škole skratiti od 8 na 7 godina. U potonjima bit će po svoj prilici uvedena
godina s 200 radnih dana. Obuka će svake godine svršiti tek onda, kad se navrši
propisani broj radnih dana. ´


Kako je sa trajanjem obuke bilo dosad na sveučilištu? U glavnom slabo. Ne
pamtim semestra, koji ne bi bio prekidan kakovom iznimnom zgodom. Štrajkovi su
bili na dnevnom redu. Usred semestra, kad se najbolje mora raditi, odjednom je
nešto izbilo i na izvjesno vrijeme bilo sveučilište zatvoreno. Takovo prekidanje moralo
bi za uvijek prestati. Doduše, treba priznati i slijedeće. Svaki slušao sveučilišta
mora, ako hoće uredno položiti ispite, više vremena utrošiti na studiranje i
učenje nego li na polaženje predavanja. S toga gledišta su duži glavni praznici,
praznici o Božiću i Uskrsu i si., baš za učenje i te kako potrebni. Slušači su u
glavnom i razne štrajkove u tu svrhu iskoristili.


Budući da je nestalo onih uzroka, koji su dovodili do opetovanih nemira na
sveučilištu, držim, da u buduće ne će biti prekida predavanja, zatvaranja sveučilišta
itd., kakovi su bili prije drugog svjetskog rata na dnevnom redu. Time će se
racionalnije moći iskoristiti i ispuniti školska godina i dobiti prilično na vremenu.


Napominjem, da osobno nisam za produženje studija šumarstva, ali sam za
bolje iskorištenje postojeće 4 školske godine.


Dosadašnji nastavni plan


U pobliže razmatranje tog plana ne ću se upustiti, jer je šumarskim stručnjacima
manje više dobro poznat.
Razlučit ću samo predmete u slijedeće skupine:
A.) Osnovn i predmeti : matematika, botanika, kemija, meteorologija, zoologija,
petrografija, geologija i pedologija.


B.) Tehničk i predmeti : deskriptivna geometrija, teoretska mehanika, opće
strojarstvo, geodezija, građevna mehanika, vodno graditeljstvo, zgradarstvo i gradnja
šumskih prometnih sredstava.


C.) Stručni šumarski predmeti: uzgajanje šuma, uporaba šuma sa
šumskom industrijom i trgovinom, dendrometrija, dendrologija, šum. kemijska tehnologija,
šum. fitopatologija, šum. entomologija, anatomija drvlja, šumarska fitosociologija,
bujice, uređivanje šuma, računanje vrijednosti šuma, obrana šuma, šumarska
politika, uprava šuma, šum. i lovni zakoni, šum. strojarstvo i lovstvo.


D.) Ostal i predmeti : pravo, nacionalna ekonomija s financijalnom znanošću.


Neki predmeti, kao na pr. deskriptiva, mehanika, koji su doduše osnovni, ali
u prvom redu služe kao osnov tehničkih predmeta, uvršteni su pod potonje. Nacionalna
ekonomija morala bi se također uvrstiti pod osnovne, a uvrštena je pod
»ostale«.


Upada u oči velik broj osnovni h predmeta, koji su međusobno prilično heterogeni.
Uvrstimo li među njih i nacionalnu ekonomiju, dobivamo u svemu 8 osnovnih
predmeta, kcji svaki za sebe predstavljaju velike znanstvene discipline, velika


37