DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Mjerenje vlage u uzduhu Za mjerenje vlage u uzduhu služe higrometri, kojih ima više vrsti. 1. Apsorpcioni higrometar. U odgovarajuću cijev stavi se veoma higroskopičan materijal, to jest materijal koji naročito dobro privlači i upija vlagu. Na primjer klorkaicij ili koncentrirana sumporna kiselina. Uzduh struji-u cijevi preko higroskopskog materijala, koji, ako ga ima u dovoljnoj mjeri, upije posvema vlagu iz uzduha. Količina vlage ustanovi se mjerenjem količine uzduha i vaganjem cijevi prije i poslije strujanja uzduha. Ovo je najtočniji način mjerenja vlage u uzduhu, pa služi za točna znanstvena mjerenja. 2. Psihrometar. Ovaj higrometar sastavljen je od dva jednaka termometra, zvana: vlažni i suhi. Posudica za živu na vlažnom termometru omotana je tkivom, koje je postavljeno jednim krajem u vodu u posudici za vodu. Na tkivu se isparuje voda i time ohladuje termometar, koji zbog toga pokazuje nižu temperaturu tj od suhog termometra t. Kad je uzduh oko higrometra zasićen vlagom, ne isparuje se voda ni na vlažnom termometru, pa oba termometra pokazuju jednaku temperaturu. Cim je uzduh suši, isparivanje je na vlažnom termometru veće, a time i njegovo ohlađivanje, pa je razlika u temperaturi između vlažnog i suhog termometra veća. Iz razlike u temperaturi izračuna se vlaga u uzduhu. Apsolutna vlaga u 1 m3 prostora yv u gramima iznosi: y„ = y„ — kb(t —11. Gdje je: y„ težina zasićene pare u 1 m3 prostora kod temperature t1 u gramima, k konstanta, koja prema Tomaschek u iznosi 0,0008 ako je U manji od 0°C, a 0,00068 ako je U veći od 0°C, b barometri]ski tlak u mm Hg. Primjer: Kolika je apsolutna i relativna vlaga, ako se na psihometru pročitalo: t = 14°C, t, == 10°C, a barometrijski tlak iznosi 760 mm Hg? Apsolutna vlaga iznosi: Yv = 9,4 — 0,00068 760 (14 — 10) = 7,33 g/m* a relativna vlaga je: * = 1 ^ = 0,78 ili´78% Oko psihrometra mora uzduh strujati, to jest ne smije mirovati, da ne bi uzduh u blizini aparata postao vlažan od isparivanja vode iz tkiva i iz rečene posudice, pa bi pokazivao više vlage. U tu svrhu je Assman n izradio psihometar s malim ventilatorom, koji se goni pomoću navinutog pruživog pera, a stavlja se u gibanje prije čitanja temperature. Takav higrometar zove se Assmanno v aspiracioni psihrometar. Za psihrometar su priređene skrižaljke, pa se iz njih na osnovu temperature jednog i drugog termometra izravno pročita relativna vlaga. 3. Higrometar od vlasi. Svijetle ženske vlasi s kojih je odstranjena mast produlje se ako dođu u vlažniji uzduh, a skrate ako dođu u suši. Promjena dužine vlasi prenosi se shodnim mehanizmom na kazalo, koje pokazuje izravno postotak relativne vlage u uzduhu. Higrometri od vlasi mnogo su netočniji od psihrometra. KOLIČINA VODE U DRVU Količina vlage (vode) u drvu računa se u postocima od sasvim (apsolutno) suhog drva. Ako je težina vlažnog drva ., , težina sasvim suhog drva Da i onda vlaga u drvu iznosi G = ,——. Ako se vlaga iskazuje u potsocima, umnoži se rezultat sa 100. Vlaga u drvu ustanovi se tako da se izpili komadić drva oko 25 cm3 obujma i vagne na veoma finoj vagi točnosti do 1/100 grama, te tako ustanovi težina vlažnog drva Dv. Zatim se taj komadić drva grije u odgovarajućoj peći kod temperature od oko 100°C i opet važe. Kad se više ne može ustanoviti umanjenje težine vaganjem, drvo je apsolutno suho, težine D» . Vlaga sasvim suhog drva nije faktično jednaka nuli, već između nule i oko 1%. Svježe posječeno drvo ima u bjeliki i preko 10´0°/o vlage, a u srži mnogo manje. Količina vode u svježem drvu ovisi o staiosti drva i o mjestu u drvu. U donjim dijelovima stabla ima više vlage nego na vrhu. Tako je u jednom Forest Products Laboratory u Americi ustanovljeno za jednu vrst drva u donjim dijelovima 136°/o do 154% vlage, a na vrhu 66°/o—81%. Nadalje je ustanovljeno, da je u stojećem deblu ukupna količina vlage od prilike jednaka ljeti i zimi. S obzirom na to u pogledu vlage, a i pogledu čvrstoće drva, posve je jednako, da li se drvo siječe u ljeti ili zimi. Svakako ako se drvo posiječe pred ljeto ili u ljetu, ono će se zbog velike topline odviše brzo sušiti na površini i pucati, te će se tako lakše kvariti, a i trunuti. Ako se drvo posiječe u jesen, ono će se u toku zime polaganije sušiti, što je za kakvoću drva bolje. 48 |