DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 55     <-- 55 -->        PDF

I


U drvu ima vode vezane u stijenama stanica i slobodne, to jest nevezane. Kad
s-e drvo suši, najprije se ispari nevezana voda, a zatim vezana. Kad je u drvu
nevezana i vezana voda, drvo je prezasićeno vodom. Kad se ispari nevezana
voda, a ostane sva vezana voda, drvo je zasićeno vodom. Dakle nevezana voda
znači količinu preko zasićenja. Drvo u kojem se nalazi samo sva vezana voda,
a nevezana se isparila, ima oko 30°/o do oko 45°/o vode.


Prema upotrebi drva valja ga osušiti od prilike na sliedeći postotak vlage:


Za predmete, koji će se upotrijebiti na otvorenom prostoru ili u prostorijama
koje se ne lože, valja ga osušiti na oko 11% do oko 15°/o vlage. Drvo za pokućstvo,
parkete, nutarnja vrata i druge predmete, koji će se nalaziti u prostorijama koje
se lože valja osušiti na oko 5% do 8°/o vlage.


STEZANJE I BUJANJE DRVA


Kad se drvo suši, to jest kad mu se voda isparuje, njegove dimenzije se umanjuju,
ono se steže, a kad se vlazi, to jest kad prima vodu, dimenzije mu rastu,
drvo buja. Drvo mijenja dimenzije kod p -omjene vlage između apsolutne suhoće i
zasićenja, to jest kad se mijenja količi ia vezane vode. Ako se mijenja količina
nevezane vode, dimenzije drva se ne mije ljaju, one se mijenjaju nešto samo kad se
mijenja količina nevezane vode koja


fan. itrtcij ilno


je samo malo preko granice zasićenja.


Na slici 1. vidi se prema M ö-
r a t h u bujanje bukovog drva, ako
se vlazi. «0 /


/


Stezanje i bujanje drva velika je
grješka, koja je još povećana time, /
što drvo ne mijenja dimenzije u s
svim smjerovima jednako. Ako se


ftca nah a


i /
drvo osuši od svježeg stanja do potpune
suhoće, iznose promjene di/
/
menzija, za razne vrsti drva, prema


/


The Kiln Drying of Lumber: u uz/
dužnom smjeru 0,l°/o do 0,35%, u
radialnom smjeru 2°/o do 8,5%, a u
tangencialnom smjeru 4% do 14%. /
17/


U skrižaljci II. navedene su po / /


F. Kollmannu za razne vrsti // U c zduz ffOM trnje ./
drva specifične težine apsolutno sut


hog drva i stezanje drva u postoci50
100


./afđ (/ drra a %


ma od svježeg stanja do potpune
suhoće.


SI. 1. Bujanje bukovog drva, kad se vlazi.


Skrižaljka U.


Stezanje drva, koje se osuši od svježeg stanja do


Specifična teži


potpune suhoće, izraženo u postocima od svježeg


na sasvim su


VRST DRVA stanja.


hog- drva
u radijalnom u tangencialnom


g/cm´ po obujmu


smjeru smjeru


Ariš 0,40 — 0,75 4 —5 8— 9 13 —16
Bor 0,30 — 0,70 4 —5 7— 9 11 —14
Borovica 0,50 — 0,65 3,5 — 4 5,5— 6,5 7— 8
Breza 0,63 — 0,66 7 —8 9 —10 16 —19
Brijest 0,70 — 0,80 4,5 — 5,5 8— 9 14 —16
Bukva 0,64 — 0,77 4 —6 10 —12 16 — 19
Guajacum sanctum 1,15 — 1,35 5 —7,5 7,5 — 13,5 18 —21
Hrast 0,58 — 0,73 4,5 — 6 8 —10,5 15 —18
Jasen 0,50—0,85 4 —6,5 6 —10 11 —19
Javor 0,40 — 0,65 3 —5 6— 9 12 —16
Jela 0,35 — 0,55 3,5 — 4 8— 9 12 —13
Joha 0,45 — 0,55 4 —5 6— 8 11 —13
Karija 0,65 — 0,90 7 —9 10 —13 15 —21
Kesten divlji 0,45 — 0,55 3 —4,5 6,5— 8,5 11 —15
Lipa 0,30 — 0,50 6 —7 10 —11 15 —18
Mahagoni 0,55 — 0,75 3,5 — 5,5 5 —8 8 —13
Orah obićni 0,45 — 0,65 3 —8 5 —10 9 —15
Smreka 0,35 — 0,55 3 —4 4,5— 8 6 —13
Topola 0,35 — 0,45 4 —4,5 7— 9 11 —15
Trešnja 0,55 — 0,60 3,5 — 5 7 — 9 11,5 — 15


Vrba 0,40 — 0,50 1 —5 2 9 2—14


49